Češka

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Češka. Za druga značenja, pogledajte Češka (razdvojba).

Češka Republika
Česká Republika


Zastava	Grb

Geslo
Pravda vítězí.
(češki: Istina pobjeđuje)

Himna
Kde domov můj

Glavni grad

Prag

Službeni jezik:

češki

Predsjednik:

Václav Klaus

Predsjednik Vlade:

Mirek Topolánek

Površina:
- ukupno:
- % vode:

114. po veličini
78.866 km²
2%

Stanovništvo:
- ukupno (2003.):
- Gustoća:

78. po veličini
10.249.216
130/km²

Neovisnost:

podjelom Čehoslovačke
1. siječnja 1993.

BDP (PKM)
- ukupno :
- po stanovniku :

procjena 2006.
204.4 milijardi $ (46.)
20,000 $ (37.);

Valuta

češka kruna (100 halera)

Pozivni broj

+420

Vremenska zona:

UTC +1
UTC +2 ljeti

Internetski nastavak:

.cz

Republika Češka je država u Srednjoj Europi. Graniči s Poljskom na sjeveru, Njemačkom na sjeverozapadu i zapadu, Austrijom na jugu, te Slovačkom na istoku. Glavni grad Češke je Prag. Današnja Češka sastoji se od dvije povijesne regije, Češke i Moravske, te dijela treće povijesne regije, Šleske.

Češko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je 1993. da se u svim međunarodnim situacijama osim službenih dokumenata kao engleski naziv države treba koristiti Czechia [1], [2], ali u svijetu se i dalje koristi naziv "Czech Republic".

Sadržaj

1 Povijest
2 Politika
3 Pokrajine
4 Zemljopis
5 Gospodarstvo
6 Promet
7 Stanovništvo
8 Kultura
- 8.1 Književnici
- 8.2 Skladatelji
9 Državni blagdani (neradni dani)
10 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Češke

Češka se pojavila krajem 9. stoljeća, kad se ujedinila pod dinastijom Přemyslovci. Češko (Bohemsko) kraljevstvo (Bohemija) bilo je važna lokalna sila, ali njegova je moć opala zbog razaranja tijekom vjerskih sukoba kao što su bili Husitski ratovi u 15. stoljeću i Tridesetogodišnji rat u 17. stoljeću. Kasnije je Češka potpala pod kuću Habsburg i postala dio Austro-Ugarske.

Austro-Ugarska je propala u 1. svjetskom ratu, a Česi i susjedni Slovaci ujedinili su se 1918. godine u neovisnu republiku Čehoslovačku. Ta je nova država imala znatnu njemačku manjinu u Sudetima, pa se Čehoslovačka raspala kada je Njemačka pripojila Sudete 1938. godine i kada je Slovačka postala neovisna zemlja. Ostatak Češke (Protektorat Bohemija i Moravska) su okupirali Nijemci 1939. godine. Okupaciji je pridonio domaći kvisling Emil Hacha. Nakon 2. svj. rata opet je stvorena Čehoslovačka, koja je bila pod vlašću Sovjetskog Saveza od 1945. nadalje. Kad su češki politički vođe pokušali liberalizirati vlast tijekom "Praškog proljeća", vojska Varšavskog pakta okupirala je zemlju 1968. godine. Čehoslovačka je stekla slobodu od Sovjeta 1989. godine u mirnoj "Baršunastoj revoluciji". Zatim se 1. siječnja 1993. mirno podijelila na dvije neovisne republike, današnju Češku i Slovačku.

Češka je 1999. godine postala članica saveza NATO, a članica EU postala je 1. svibnja 2004.

[uredi] Politika

Detaljniji članak o ovoj temi: Politika Češke

Prema ustavu, Češka je parlamentarna demokracija, a šef države je predsjednik, kojeg neizravno bira parlament svakih pet godina.

Predsjednik ima određene ovlasti, kao što je pravo da predlaže suce Ustavnog suda, raspušta parlament u određenim uvjetima, te ulaže veto na zakone.

Osim toga, predsjednik imenuje predsjednika vlade, koji usmjerava najveći dio domaće i vanjske politike, a predsjednik imenuje i druge članove kabineta na prijedlog predsjednika vlade.

Češka ima dvodomni parlament sa Zastupničkim domom (Poslanecká sněmovna) i Senatom (Senát). Prvi dom ima 200 zastupnika, koji se biraju svake četiri godine proporcionalnim biranjem. Drugi dom ima 81 člana, koji imaju mandad šest godina, a jedna trećina se bira svake dvije godine na temelju većinskog glasovanja u dva kruga.

Najviši državni prizivni sud je Vrhovni sud. Predsjednik imenuje Ustavni sud, koji sudi o pitanjima ustava. Suci Ustavnog suda imaju mandate od deset godina.

[uredi] Pokrajine

Detaljniji članak o ovoj temi: Češke samoupravne pokrajine

Češka ima 13 pokrajina (kraje, jednina kraj) i jedan glavni grad (hlavní město), ovdje označen zvjezdicom (*):


pokrajine	središte	stanovništvo (09/2006)

Prag (Praha) (A)		1 186 618
Središnja Češka (Středočeský kraj)(S)	Prag	1 171 200
Južna Češka (Jihočeský kraj) (C)	České Budějovice	630 063
Plzeňski kraj (Plzeňský kraj) (P)	Plzeň	553 896
Karlovarski kraj (Karlovarský kraj) (K)	Karlovy Vary	304 770
Ústečki kraj (Ústecký kraj) (U)	Ústí nad Labem	823 725
Liberečki kraj (Liberecký kraj) (L)	Liberec	430 285
Královéhradečki kraj (Královéhradecký kraj) (H)	Hradec Králové	549 620
Pardubički kraj (Pardubický kraj) (E)	Pardubice	507 425
Vysočina (J)	Jihlava	511 406
Južna Moravska (Jihomoravský kraj) (B)	Brno	1 132 350
Olomoučki kraj (Olomoucký kraj) (M)	Olomouc	639 857
Zlínski kraj (Zlínský kraj) (Z)	Zlín	589 975
Moravsko-šleski kraj (Moravskoslezský kraj) (T)	Ostrava	1 249 778

[uredi] Zemljopis

Detaljniji članak o ovoj temi: Zemljopis Češke

Češki (bohemski) reljef je vrlo raznolik. Na zapadu je velika nizina kroz koju teku rijeke Laba i Vltava, te koja je okružena niskim planinama Krkonoše (u Sudeti), na kojima je i najviši vrh države, Snezka (1,602 m). Moravska, istočni dio zemlje, više je brdovita i kao glavnu rijeku ima Moravu ali u njoj izvire i Odra. Rijeke iz Češke teku u tri različita mora: Sjeverno more, Baltičko more i Crno more.

Klima je umjerena, ljeta su topla, a zime hladne, oblačne i vlažne. Osjećaju se i morski i kontinentalni utjecaji.

[uredi] Gospodarstvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Gospodarstvo Češke

Iako najstabilnija i najbogatija među bivšim zemljama Istočnog bloka, Češka se od sredine 1999. oporavlja od recesije. Gospodarstvo je živnulo u 2000-2001. zbog izvoza u EU, pogotovo Njemačku, i zbog investicija iz inozemstva, dok je domaća potražnja sve jača. U budućnosti bi moglo doći do problema zbog neugodno visokih poreznih deficita.

Radi se na dovršenju privatizacije bankarstva, telekomunikacija i energetike, što će povećati strane investicije, dok će preustroj velikih kompanija i banaka, te modernije financije, trebali povećati proizvod.

[uredi] Promet

Detaljniji članak o ovoj temi: Promet Češke

[uredi] Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Stanovništvo Češke

Većina stanovnika Češke (90,4%) su Česi, koji govore češki jezik, jedan od slavenskih jezika. Ostale etničke skupine su Moravci (3,7%), Slovaci (2%), Nijemci, Romi, Mađari, Ukrajinci i Poljaci. Granica između Češke i Slovačke otvorena je za građane bivše države Češko-Slovačke.

Glavne religije kao postoci ukupnog stanovništva: katoličanstvo (27%), protestantizam (1%), češki husiti (1%), kao i mala židovska zajednica. Najviše stanovnika izjašnjava se kao ateisti (59%), a ostali se nisu izjasnili.

[uredi] Kultura

Detaljniji članak o ovoj temi: Kultura Češke

[uredi] Književnici

[uredi] Skladatelji

[uredi] Državni blagdani (neradni dani)

datum	hrvatski naziv	lokalni naziv	napomene
1. siječnja	Dan obnove neovisnosti Češke; Nova godina	Den obnovy samostatného českého státu; Nový rok	Češka je stekla neovisnost 1993. godine, nakon raspada Češko-Slovačke.
klizni datum	Uskrsni ponedjeljak	Velikonoční pondělí	Dan nakon Uskrsa.
1. svibnja	Praznik rada	Svátek práce
8. svibnja	Dan oslobođenja	Den osvobození	Od 1945., kad je završio Drugi svjetski rat
5. srpnja	Dan Ćirila i Metoda	Den slovanských věrozvěstů Cyrila a Metoděje	Godine 863. sveci Ćiril i Metod došli su u Veliku Moravsku da šire kršćanstvo.
6. srpnja	Dan Jana Husa	Den upálení mistra Jana Husa	Vjerski reformator Jan Hus spaljen je 1415.
28. rujna	Dan sv. Vjenceslava (Dan češke državnosti)	Den české státnosti	Godine 935. sveti Vjenceslav, svetac zaštitnik Češke, pao je od bratove ruke.
28. listopada	Dan neovisne Čehoslovačke	Den vzniku samostatného československého státu	Čehoslovačka je stvorena 1918.
17. studenog	Dan borbe za slobodu i demokraciju	Den boje za svobodu a demokracii	U spomen na studentske demonstracije protiv nacističke okupacije 1939. i demonstracije 1989. koje su pokrenule Bašunastu revoluciju.
24. prosinca	Badnjak	Štědrý den
25. prosinca	Božić	1. svátek vánoční
26. prosinca	Sveti Stjepan	2. svátek vánoční

[uredi] Vanjske poveznice

Portal:Europa

Czech.cz - službeni portal Češke
Úřad vlády - službena stranica vlade
Pražský hrad - službena stranica predsjednika
Poslanecká sněmovna - službena stranica Zastupničkog doma
Senát - službena stranica Senata
http://www.praguepost.com/ - novosti

Države u Europi

Samostalne države

Albanija • Andora • Armenija²⁾ • Austrija • Azerbejdžan¹⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar²⁾ • Crna Gora • Češka • Danska³⁾ • Estonija • Finska • Francuska³⁾ • Grčka • Gruzija¹⁾ • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan¹⁾ • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska³⁾ • Norveška³⁾ • Njemačka • Poljska • Portugal³⁾ • Rumunjska • Rusija¹⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska³⁾ • Švedska • Švicarska • Turska¹⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo³⁾ • Ukrajina • Vatikan

Zavisni teritoriji:

Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države:

Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)²⁾ • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)²⁾

Djelomično priznate države:

Kosovo

¹⁾ Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. ²⁾ U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. ³⁾ Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.