Srednja Europa
Izvor: Wikipedija
Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe. Nakon propasti komunizma koji je Europu dijelio na Istočnu i Zapadnu, pojam je ponovno dobio dio svog prijašnjeg kulturnog, političkog i gospodarskog značenja.
Obično se smatra da Srednjoj Europi pripadaju Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Švicarska, Austrija, Mađarska, sjeveroistočna Italija, Slovenija, sjeverna Hrvatska te srpska pokrajna Vojvodina.
Ono što se danas uči u hrvatskim školama, opisuje Srednju (Mittel) Europu sastavljenu od sljedećih 10 država:
- Njemačka
- Poljska
- Češka
- Slovačka
- Švicarska
- Lihtenštajn
- Austrija
- Mađarska
- Rumunjska (samo sjeverni dio)
- Slovenija
- Hrvatska (samo sjeverni dio)
Sadržaj |
[uredi] Položaj
Regija je zemljopisno položena u sredini Europe između Sjevernog, Baltičkog i Jadranskog mora. Zbog položaja u sredini Europe važna je za promet te su se zbog toga često vodili ratovi. Na sjeveru prohodnost omogućuje nizak reljef, ispresijecan plovnim kanalima i rijekama te gusta prometna mreža. U središnjem dijelu to su doline rijeka a u planinskom prostoru to su tuneli i prijevoji. Hrvatska se dijelom nalazi u srednjoj Europi pa se može nazvati i srednjoeuropskom zemljom. Zemlje s izlazom na more su: Njemačka (Baltičko i Sjeverno), Poljska (Baltičko), i Slovenija (Jadransko).
[uredi] Reljef
U reljefu se izdvajaju četiri velike cjeline:
- Njemačko-poljska ili Pribaltička nizina je blago valovito, vlažno i slabo plodno područje jer je na njega utjecao led. U sjevernom dijelo tragovi leda vidljivi su u ostatcima morenskih nanosa, ledenjačkih jezera i močvara. U južnom dijelu na reljef su snažno utjecali rijeke i vjetrovi. Rijeke su su nataložile riječne nanose, a vjetar je nanjeo fini pijesak (prapor i les) koji je uzrokovao nastajanje plodnoga tla.
- Stara gromadna gorja (Njemačko i Češko sredogorje) protežu se od Rajne na zapadu do južne Poljske na istoku. Najčešće su snižena, zaobljena i pošumljena. Raščljanjena su brojnim dolinama i kotlinama pogodnim za poljodjelstvo, gradnju prometnica i naseljavanje. Vrlo su bogata ugljenom i željeznom rudom, a ima i i obojenih kovina (bakar, olovo, cink) te kalijevih soli. Rude su vrlo rano omogućile industrijalizaciju.
- Mlada nabrana gorja su Alpe i Karpati. Alpe su strme i teško prohodne. U višim djelovima su se zadržali ledenjaci, a u nižim ledenjačka jezera i doline. Rijeke su kratke i snažne pa su pogodne za gradnju hidrocentrala. Alpe se dijele na više zapadne i šire istočne Alpe. Prometnice koje prolaze Alpama važne su za povezivanje juga i sjevera Europe. Karpati su niži i prohodniji od Alpa. U srednjoj Europi nalaze se samo zapadni Karpati.
- Panonska nizina se nalazi između Alpa, Dinarida i Karpata. Nekada davno tu je bilo Panonsko more koje se izdizanjem planina dijelom povuklo prema Crnome moru a dijelom se zadržalo u obliku jezera (Balaton i Nežidersko jezero). Većinu jezera zatrpale su rijeke i vjetrovi koji su sa sobom donijeli finu prašinu i mulj što je uzrokovalo stvaranje plodnoga tla. U zapadnom djelu razvijeno je poljodjelstvo dok je istočno od Dunava razvijeno stočarstvo. Osim plodnoga tla važno bogastvo su nafta i zemni plin.
[uredi] Klima
U najvećem djelu Srednje Europe prrevladava umjereno kontinentalna klima. Kontinentalnost je izraženija na istoku gdje je manja količina padalina. Na sjevero-zapadu Pribaltičke nizine jak je utjecaj Atlantika, pa su zime toplije a količina padavina je veća. Šume su iskrčene, a stepe pretvorene u plodno tlo. Utjecaj Sredozemlja ograničen je na usko područje Slovenije zbog utjecaja Alpi. Zbog nadmorske visine pada temperatura pa je klima na planinama oštro kontinentalna i planinska. Tu su temperature niske a snijeg se može zadržati i cijele godine. Ponekad se na planinama pojavljuje i temperaturna inverzija. Na višim predjelima prevladavaju crnogorične šume.
[uredi] Rijeke
Velike rijeke srednje Europe: Dunav, Rajna, Laba, Weser, Odra, Visla izviru u Alpama i Karpatima gdje im je i razvodnica. Slijevaju se u Crno, Baltičko i Sjeverno more. Vodostaj ovisi o padalinama i otapanju snijega pa je najviši u proljeće. Rijeka Rajna ima ujednačen vodostaj što je važno za plovidbu te je ona najprometnija Europska rijeka. Najprometniji kanali su Rajna-Majna-Dunav i Kielski kanal.
[uredi] Vanjske poveznice
- Pándi Lajos - Köztes Európa 1756-1997 Povijest Srednje Europe 1756.-1997., dan za danom (na mađarskom)
Afrika | Istočna Afrika • Južna Afrika • Sjeverna Afrika • Srednja Afrika • Zapadna Afrika Afrički rog • Gvineja • Magreb • Sahel • Subsaharska Afrika • Sudan • Velika jezera |
|
Amerika | Sjeverna Amerika | Angloamerika • Karibi • Pacifički sjeverozapad Srednja Amerika • Velika jezera • Velika nizina |
Južna Amerika | Andske države • Gvajana • Južni konus • Latinska Amerika • Patagonija | |
Euroazija | Azija | Istočna Azija • Jugoistočna Azija • Jugozapadna Azija • Južna Azija • Sjeverna Azija • Srednja Azija Anatolija • Arabija • Bliski istok • Daleki istok • Indija • Istočne Indije • Kavkaz • Levant • Sibir • Srednji istok |
Europa | Istočna Europa • Jugoistočna Europa • Južna Europa • Sjeverna Europa • Srednja Europa • Zapadna Europa Balkan • Baltik • Beneluks • Britanski otoci • Mediteran • Nordijska regija • Skandinavija |
|
Oceanija | Australazija • Melanezija • Mikronezija • Polinezija • Pacifički obruč | |
Polovi | Arktik • Antarktik |