Habsburg
Izvor: Wikipedija
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.
Njihovo ime potječe od švicarskog dvorca Habichtsburg ("Jastrebov dvorac"), sjedišta porodice u 12. i 13. stoljeću u mjestu Habsburg. Krenuvši iz jugoistočne Njemačke, obitelj je proširila svoj utjecaj i posjede na istočne krajeve Svetog Rimskog Carstva, koji otprilike odgovaraju današnjoj Austriji (1278–1382.). Nakon samo dvije-tri generacije, Habsburzi su uspjeli dosegnuti carsko prijestolje, koje će uz kraće prekide držati stoljećima (1273–1291., 1298–1308., 1438–1740., i 1745–1806.).
Nakon ženidbe Maksimilijana I. s Marijom, prijestolnasljednicom Burgundije (Nizozemske) i ženidbe njegova sina Filipa Lijepog s Ivanom, prijestolnasljednicom Španjolske i njezina tek stečenog carstva, Karlo V. je naslijedio "carstvo gdje sunce nikada ne zalazi".
Nakon abdikacije cara Karla V., koji je ujedno bio i kralj Karlo I. Španjolski (1516–1556.), dinastija se podijelila na austrijske i španjolske Habsburgovce.
Španjolski su Habsburgovci izumrli 1700. godine, što je izazvalo Rat za španjolsko nasljedstvo), dok su austrijski Habsburgovci izumrli 1740. godine, što je izazvalo Rat za austrijsko nasljedstvo. Jedan od razloga njihova nestanka vjerojatno je bio velik broj brakova unutar obitelji (vidi: incest). Ipak, nasljednica zadnjeg austrijskog Habsburgovca, Marija Terezija, udala se za Franju Stjepana, lotarinškog vojvodu, pa su njihovi nasljednici nastavili habsburšku tradiciju u Beču pod dinastičkim imenom Habsburg-Lothringen.
Sveto Rimsko Carstvo je nestalo 1806. godine, kad je francuski car Napoleon I. Bonaparte preustrojio vlast u Njemačkoj. Znajući da će izgubiti naslov cara, Franjo II. se proglasio nasljednim carem Austrije i tako postao Franjo I.
Car Franjo I. Austrijski službeno je nosio ovaj glomazni naslov: "Mi, Franjo Prvi, milošću Božjom car Austrije; kralj Jeruzalema, Mađarske, Češke, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Galicije i Lodomerije; nadvojvoda Austrije; vojvoda Lorraine, Salzburga, Würzburga, Franačke, Štajerske, Koruške i Kranjske; veliki vojvoda Krakova; knez Transilvanije; markgrof Moravske; vojvoda Sandomierza, Masovije, Lublina, Gornje i DonjeŠleske, Oswiecima i Zatora, Tesina i Furlanije; knez Berchtesgadena i Mergentheima; kneževski grof Habsburga, Gorice, Gradišča i Tirola; markgrof Gornjih i Donjih Lužica i Istre".
Austrijsko Carstvo je postalo Austro-Ugarska 1867. godine. Habsburgovci su odstupili s vlasti 1918. godine, nakon poraza u 1. svjetskom ratu.
Današnji glavar obitelji Habsburg je Otto von Habsburg, najstariji sin cara Karla.
[uredi] Austrijski vojvode iz dinastije Habsburg
- Albert I. (1282. - 1308.)
- Fridrik I. (1308. - 1330.)
- Leopold I. (1308. - 1326.)
- Albert II. (1330. - 1358.)
- Rudolf IV. (1358. - 1365.)
- Fridrik III. (1347. - 1362.)
- Albert III. (1365. - 1395.)
- Albreht IV. (1395. - 1404.)
- Leopold III. (1365. - 1386.)
- Vilim (1386. - 1406.)
- Leopold IV. (1386. - 1411.)
- Ernest I. (1406. - 1424.)
[uredi] Carevi Svetog Rimskog Carstva
[uredi] Kuća Habsburg
- Rudolf I., vladao 1273-1291.
- Albert I., carevao 1298-1308.
- Albert II., carevao 1438-1439.
- Fridrik III., carevao 1440-1493.
- Maksimilijan I., carevao 1493-1519.
- Karlo V., carevao 1519-1556.
- Ferdinand I., carevao 1556-1564. Postaje kralj Hrvatske 1527, a Ugarske 1540 godine. Ove titule naslijeđuju svi njegovi carski potomci.
- Maksimilijan II., carevao 1564-1576.
- Rudolf II., carevao 1576-1612.
- Matija, carevao 1612-1619.
- Ferdinand II., carevao 1619-1637.
- Ferdinand III., carevao 1637-1657.
- Leopold I., carevao 1658-1705.
- Josip I., carevao 1705-1711.
- Karlo VI., carevao 1711-1740.
Napomena: Marija Terezija Austrijska, habsburška nasljednica i žena cara Franje I. Stjepana, vladala je kao nadvojvotkinja Austrije i kraljica Hrvatske, Ugarske i Češke od 1740. do 1780. godine.
[uredi] Kuća Habsburg-Lothringen
- Franjo I. Stjepan, carevao 1745-1765. Nije kralj Hrvatske i Ugarske.
- Josip II., carevao 1765-1790.
- Leopold II., carevao 1790-1792.
- Franjo II., carevao 1792-1806.
[uredi] Austrijski carevi iz kuće Habsburg-Lothringen
- Franjo I., austrijski car 1804-1835.
- Ferdinand I., austrijski car 1835-1848.
- Franjo Josip I., austrijski car 1848-1916.
- Karlo I., austrijski car 1916-1918. Umro u progonstvu 1922.
[uredi] Kraljevi Hrvatske i Ugarske iz kuće Habsburg, koji nisu bili carevi
- Albert I., hrvatski i ugarski kralj 1437.-1439.
- Ladislav V. Postum, hrvatski i ugarski kralj 1444.-1457.
- Marija Terezija, hrvatska i ugarska kraljica 1740.-1780.
[uredi] Kraljevi Španjolske iz kuće Habsburg
- Filip I., 1506. (samo kralj Kastilje)
- Karlo I., 1516-1556.
- Filip II., 1556-1598.
- Filip III., 1598-1621.
- Filip IV., 1621-1665.
- Karlo II., 1665-1700.
[uredi] Kraljevi Portugala iz kuće Habsburg
- Filip I., 1580-1598.
- Filip II., 1598-1621.
- Filip III., 1621-1640.
[uredi] Veliki vojvode Toskane iz kuće Habsburg-Lothringen
- Franjo Stjepan, 1737-1765.
- Leopold I., 1765-1790.
- Ferdinand III., 1790-1800., 1814-1824.
- Leopold II., 1824-1849., 1849-1859.
- Ferdinand IV., 1859.
[uredi] Vojvode Modene iz kuće Habsburg-Lothringen
- Franjo IV., 1814-1831., 1831-1846.
- Franjo V., 1846-1848., 1849-1859.
[uredi] Vojvotkinja Parme iz kuće Habsburg-Lothringen
- Marija Lujza, 1814-1847.
