Latvija
Izvor: Wikipedija
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Latvija (često zvana i Letonija) je pribaltička europska država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Litvom i Bjelorusijom na jugu. Na zapadu izlazi na Baltičko more.
U hrvatskim izvorima, pored oblika Letonija i Latvija, nailazimo i na oblik Latvijska.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Latvijci su na teritorij svoje današnje domovine došli već u 2. tisućljeću pr.n.e. U 12. st. organizirali su prve države, ali su one nakon nepunog stoljeća postojanja pale pod vlast Njemačkog viteškog reda koji je pokrstio baltičke države i osnovao niz gradova s njemačkim doseljenicima. Međutim, nije bilo njemačke kolonizacije sela tako da je u gradovima prevladavalo njemačko, a u selima Latvijsko stanovništvo. U 15. st. Poljska je preuzela većinu njemačkih posjeda, a u 17. st. dio današnje Latvije zaposjela je Švedska. Početkom 18. st. na ovaj prostor dolazi nova velesila čiji utjecaj traje gotovo do danas – Rusija. Krajem toga stoljeća pod njenom su vlašću bile obje povijesne pokrajine današnje Latvije: Livonija (sjeverno od rijeke Zapadna Dvina) i Kurlandija (južno i zapadno od Zapadne Dvine).
Težnje Latvijaca za neovisnošću ostvarile su se u razdoblju između dva svjetska rata, od 1918. do 1939. kada je Latvija bila samostalna. Latvijci se danas rado sjećaju tog vremena. No, već početkom Drugog svjetskog rata Latviju je okupirao Sovjetski Savez. Raspadom te države Latvija je od 21. kolovoza 1991. ponovo samostalna država. Zanimljivo je da je tu samostalnost vrlo brzo (6. rujna 1991.) priznala i službena Moskva.
[uredi] Vlada
Nakon proglašenja Latvije nezavisnom državom, na njenom čelu je bio Anatolijs Gorbunovs koji je na vlast došao još 1988. godine. Danas, na čelu Latvije je predsjednica Vaira Vīķe-Freiberga. Važnije vladajuće Latvijske stranke su Demokratska radnička stranka Latvije, Nacionalni pokret za nezavisnost, Socijalno demokratska stranka Latvije, Latvijska Liberalna stranka i druge. Izbori za Latvijski parlament, Saeima, održavaju se svake četiri godine. Od 1. svibnja 2004., Latvija je članica Europske unije.Nakon izbora 2007.godine pobijedio je Valdis Zatlers, koji će na dužnost stupiti u srpnju.
[uredi] Administrativna podjela
Latvija je podijeljena na 26 upravnih jedinica, zvanih "rajons": Aizkraukles rajons, Aluksnes rajons, Balvu rajons, Bauskas rajons, Cesu rajons, Daugavpils rajons, Dobeles rajons, Gulbenes rajons, Jekabpils rajons, Jelgava rajons, Kraslavas rajons, Kuldigas rajons, Liepaja rajons, Limbazu rajons, Ludzas rajons, Madonas rajons, Ogres rajons, Ogres rajons, Preilu rajons, Preilu rajons, Rezekne rajons, Riga rajons, Saldus rajons, Talsu rajons, Tukuma rajons, Valkas rajons, Valmieras rajons, Ventspils rajons
Sedam Latvijskih gradova imaju poseban status:
[uredi] Zemljopis
Latvija ima povoljan položaj, smještena između ostale dvije Baltičke države predstavlja križanje puteva između juga i sjevera, te od Baltika prema istoku. Na zapadu, Latvija izlazi na Baltičko more koje ima jako bitnu ulogu za privredu i ekonomiju čitave države. Obale su slabo razvedene. Na sjeverozapadu se nalazi Riški zaljev koji je ime dobio po glavnom gradu države.
Latvija je pretežno ravničarska zemlja, te je reljef uglavnom jednoličan. Idući prema istoku, teren se malo uzdiže. Najviši vrh Latvije je Gaizinkalns visok svega 312 m. Latvija ima mnogo jezera – oko 3000. Većinom su ledenjačka, a najviše ih je na jugoistoku i u priobalnoj nizini. Najveći vodotok je Zapadna Dvina (Latvijski Daugava) koja teče s Valdajske uzvisine, istog uzvišenja u Rusiji s kojega teku i Volga, Dnjepar i Lovat. Najveći grad je Riga, koji je ujedno i glavni grad države. Još neki važniji gradovi su Liepaja i Daugavpils. Liepaja je značajna zbog najvećeg baltičkog brodogradilišta, pa se ovaj grad često naziva i Latvijskim Liverpoolom. Poznata je i po svojoj glazbenoj tradiciji i koncertima.
Na klimu Latvije utječe više čimbenika; reljef, geografski položaj, otvorenost prema moru (blizina Atlantika) i dr. Zime su hladne, a ljeta umjereno topla. Prosječna godišnja temperatura izosi 26ºC.
[uredi] Gospodarstvo
Latvija je u vrijeme SSSR, od baltičkih zemalja, najviše bila okrenuta industriji i to pretežno elektrotehničkoj i strojarskoj koje su proizvodile za potrebe sovjetske vojske. Raspadom Sovjetskog Saveza i odlaskom planskoga gospodarstva, pad su zabilježili svi privredni aspekti pa je standard osjetno pao. No već od 1994. prilike se znatno popravljaju – zbog širokih reformi i strane pomoći. Danas bruto društveni proizvod raste po stopi od dojmljivih 7.4% godišnje, a stopa nezaposlenosti iznosi relativno niskih 8.6% (2003.). Industrijska proizvodnja raste po stopi od čak 8% (2003.). Ipak, zbog višestruko većih primanja u zemljama Zapada velik broj mladih ljudi odlazi u inozemstvo na rad, od čega značajan dio u Irsku, pa bi Latvijci rekli da je "Dublin postao Latvijski grad".
[uredi] Stanovništvo
Najbrojnije stanovništvo Latvije čine Latvijci, 58%. Značajnu ulogu imaju i Rusi, njih 30%. Od ostalih naroda ovdje žive Bjelorusi, Litavci, Ukrajinci, Poljaci i dr. Zbog prisutnosti Nijemaca tijekom povijesti, Latvijci se vjerski izjašnjavaju kao protestanti (po učenju Martina Luthera), odnosno katolici.
[uredi] Jezik
Latvijski jezik spada u grupu baltičkih jezika i službeni je jezik u Latviji. Ipak, postoje nesuglasice. Dio ruske nacionalne manjine se ne slaže s učenjem latvijskog u školama, tvrdeći da je za vrijeme SSSR-a, u svim njegovim članicama, ruski bio službeni jezik. Bilo kako bilo, na ulicama se mogu čuti ljudi kako govore i latvijskim i ruskim jezikom. Latvijski je prilično zanimljiv jezik. Ima 33 glasa i abeceda mu je slična suvremenoj hrvatskoj. Postoje glasovi slični hrvatskim, ali se drukčije pišu, npr. glas koji se bilježi s Ķ odgovara hrvatskom Ć i sl. U latvijskom jeziku može se naći i dosta tuđica iz njemačkog, švedskog i slavenskih jezika.
[uredi] Kultura
Bitan utjecaj na latvijsku kulturu imali su povijesni i društveni razlozi, što je najviše osjetno na arhitekturi građevina u većim gradovima, npr. u Rigi. Katedrale i crkve građene su u njemačkom stilu.
Kod glazbe, velika se pažnja posvećuje tradicionalnoj glazbi, ali ni moderna, zabavna glazba nije zapostavljena. Grad Liepaja, naziva se još i gradom rockera jer iz njega potječu najpoznatiji latvijski rockeri svih vremena: Fomins & Kleins, Livi i dr.
[uredi] Vanjske poveznice
Turizam
Televizija
Glazba
Politika
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Djelomično priznate države:
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
Države članice:
Belgija • Francuska • Grčka • Italija • Luksemburg • Nizozemska • Njemačka • Portugal • Španjolska • Ujedinjeno Kraljevstvo
Pridružene države članice:
Bugarska • Češka • Estonija • Island • Latvija • Litva • Mađarska • Norveška • Poljska • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Turska
Države promatračice:
Austrija • Belgija • Bugarska • Cipar • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Grčka • Irska • Italija • Latvija • Litva • Luksemburg • Mađarska • Malta • Nizozemska • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Švedska • Ujedinjeno Kraljevstvo
Države članice: Belgija • Bugarska • Češka • Danska • Estonija • Francuska • Grčka • Island • Italija • Kanada • Latvija • Litva • Luksemburg • Mađarska • Nizozemska • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • SAD • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Turska • UK
Države kandidati: Albanija • Hrvatska • Makedonija
