Slovačka
Izvor: Wikipedija
|
Republika Slovačka (na slovačkom: Slovensko) je država u Srednjoj Europi, koja graniči s Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Glavni članak: Povijest Slovačke
Slovaci su se u 5. stoljeću naselili na današnjem području Slovačke. U 7. stoljeću Slovačka je bila središnji dio Samova carstva. Praslovačka država 9. stoljeća, poznata kao Velika Moravska, primila je Ćirila i Metoda, te se proširila pod kraljem Svatoplukom. Slovačka je u 11. stoljeću postala dio mađarskog kraljevstva, te je ostala u Mađarskoj, a kasnije u Austro-Ugarskoj, do 1918. godine. Tada se Slovačka ujedinila s Češkom i susjednom Moravskom, pa je stvorena Čehoslovačka. Nakon što je Münchenski sporazum 1938. godine ukinuo Čehoslovačku, Slovačka je postala zasebna republika pod kontrolom Trećeg Reicha. Tu je veliku ulogu odigrao i katolički nadbiskup Jozef Tiso.
Nakon 2. svj. rata opet je stvorena Čehoslovačka, koja je bila pod vlašću Sovjetskog Saveza od 1945. nadalje. Kad je 1989. pala komunistička vlast, došla je Baršunasta revolucija, čime su stvorene dvije države sljednice Čehoslovačke - Slovačka i Češka su se razdvojile 1. siječnja 1993. Slovačka je postala članica Europske Unije u svibnju 2004. godine.
[uredi] Politika
Glavni članak: Politika Slovačke
Izbori za predsjednika Slovačke održat će se 3. travnja.
Slovački šef države je predsjednik, koji se bira na izravnim općim izborima svakih pet godina. Veći dio izvršne vlasti ima predsjednik vlade, koji je obično vođa najveće stranke ili većinske koalicije u parlamentu. Imenuje ga predsjednik. Ministre imenuje predsjednik na prijedlog predsjednika vlade.
Najviše zakonodavno tijelo Slovačke je jednodomni parlament, Državno vijeće Republike Slovačke (Národná Rada Slovenskéj Republiky), sa 150 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine proporcionalnom metodom. Najviše sudsko tijelo Slovačke je Ustavni sud (Ústavný súd), koji presuđuje ustavna pitanja. 13 članova ovog suda imenuje predsjednik na temelju popisa kandidata koje predlaže parlament.
[uredi] Pokrajine
Glavni članak: Pokrajine Slovačke
Slovačka se administrativno dijeli na 8 pokrajina (kraje, jednina kraj), od kojih se svaka zove po pokrajinskom sjedištu. Teritorijalno i samoupravno, Slovačka se od 2002. dijeli na 8 vyššie územné celky, kratica VÚC (Više teritorijalne jedinice) i 8 samosprávne kraje (samoupravne pokrajine), ali sve se to poklapa s 8 kraje:
- Banskobystrický kraj - sjedište: Banská Bystrica
- Bratislavský kraj - sjedište: Bratislava
- Košický kraj - sjedište: Košice
- Nitriansky kraj - sjedište: Nitra
- Prešovský kraj - sjedište: Prešov
- Trenčiansky kraj - sjedište: Trenčín
- Trnavský kraj - sjedište: Trnava
- Žilinský kraj - sjedište: Žilina
(u svim ovim imenima, umjesto riječi "kraj" može stajati "VÚC" ili "samosprávny kraj")
"Kraje" se oduvijek dijele na okruge (okresy, jednina okres).
[uredi] Zemljopis
Glavni članak: Zemljopis Slovačke
Slovačka je djelomično planinska zemlja. Karpati se protežu preko većeg dijela sjevera zemlje. U slovačke Karpate spadaju i Tatre, planine koje su popularno odredište za skijanje. Na njima je i najviši vrh Slovačke, Gerlachovský štít (2.655 m). Nizine se mogu naći na jugozapadu (uz Dunav) i jugoistoku zemlje. Osim Dunava, glavne slovačke rijeke su Váh i Hron.
Slovačka ima umjerenu klimu, sa svježim ljetima i hladnim, vlažnim zimama.
[uredi] Gospodarstvo
Glavni članak: Gospodarstvo Slovačke
Slovačka je pri kraju tranzicije iz planske ekonomije u moderno tržišno gospodarstvo. Dzurindina vlada postigla je napredak 2001. godine u pogledu stabilizacije makroekonomije i strukturne reforme. Glavne privatizacije su obavljene, sektor bankarstva je gotovo posve u vlasništvu stranaca. Sve je više inozemnih investicija. Slovačko je gospodarstvo 2000. godine premašilo očekivanja unatoč recesiji na ključnim izvoznim tržištima.
Buđenje domaće potražnje u 2002. godini, djelomično zbog porasta stvarnih plaća, nadoknadilo je sve sporiji rast izvoza, pa je gospodarstvo doseglo najvišu točku još od 1998. godine. Solidna domaća potražnja potakla je gospodarski rast od 4,4% u 2002. godini. Zbog velikog rasta izvoza, gospodarstvo je u 2003. godini poraslo za 4,2%. Nezaposlenost, koja je iznosila 19,8% krajem 2001. godine, znatno se smanjila u 2003.
[uredi] Promet
[uredi] Stanovništvo
Glavni članak: Stanovništvo Slovačke
Većina stanovništva su Slovaci (86%). Mađari su glavna manjina (10%), a žive na jugu i istoku Slovačke.
Ostale manjine: Romi, Česi, Ruteni, Ukrajinci, Nijemci i Poljaci.
Hrvati žive u nekoliko sela: Hrvatski Jandrof (Bratislava-Jarovce), Bratislava-Čunovo, Hrvatski Grob (Chorvátsky Grob) i Devinsko Novo Selo (Bratislava-Devínska Nová Ves). Imaju kulturne veze s gradišćanskim Hrvatima u Austriji. Od 1990. godine Hrvati u Slovačkoj organizirani su u "Hrvatski kulturni savez". Imaju desetak folklornih društava i festival hrvatske kulture u Devinskom Novom Selu. Postoji i dijalektološki rječnik hrvatskoga govora u Devinskom Novom Selu.
Ustav jamči slobodu vjeroispovijesti. Većina građana Slovačke su katolici (69%); druga najveća skupina su protestanti (9%).
[uredi] Državni praznici (neradni dani)
datum | hrvatski naziv | lokalni naziv | napomene |
---|---|---|---|
1. siječnja | Dan osnivanja Republike Slovačke | Deň vzniku Slovenskej republiky | Slovačka je stekla neovisnost 1993. godine, nakon raspada Češko-Slovačke |
6. siječnja | Sveta tri kralja | Zjavenie Pána | |
klizni datum | Veliki petak | Veľký piatok | dva dana prije Uskrsa |
klizni datum | Uskrsni ponedjeljak | Veľkonočný pondelok | dan nakon Uskrsa |
1. svibnja | Praznik rada | Sviatok práce | |
8. svibnja | Dan pobjede nad fašizmom | Deň víťazstva nad fašizmom | kraj 2. svjetskog rata |
5. srpnja | Dan Ćirila i Metoda | Sviatok svätého Cyrila a Metoda | godine 863. sveci Ćiril i Metod došli su u Veliku Moravsku da šire kršćanstvo |
29.kolovoza | Obljetnica slovačkog narodnog ustanka | Výročie SNP | Slovaci su 1944. podigli ustanak protiv nacističke Njemačke |
1. rujna | Dan slovačkog ustava | Deň Ústavy Slovenskej republiky | godine 1992. usvojen je ustav (buduće) neovisne Slovačke |
15. rujna | Žalosna Gospa | Sviatok Panny Márie Sedembolestnej | svetica zaštitnica Slovačke |
1. studenog | Svi sveti | Sviatok všetkých svätých | |
17. studenog | Dan borbe za slobodu i demokraciju | Deň boja za slobodu a demokraciu | u spomen na studentske demonstracije protiv nacističke okupacije 1939. i demonstracije 1989. koje su pokrenule Baršunastu revoluciju. |
24. prosinca | Badnjak | Štedrý deň | |
25. prosinca | Božić | 1. sviatok vianočný | |
26. prosinca | Sveti Stjepan | 2. sviatok vianočný |
[uredi] Vanjske poveznice
- The Slovak Republic Government Office - službena stranica slovačke vlade
- Predsjednik - službena stranica predsjednika
- Národná Rada - službena stranica parlamenta
- Slovensko.com - vijesti o Slovačkoj na engleskom
- Hrvati u Slovačkoj- stranica Hrvata u Slovačkoj
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Djelomično priznate države:
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
Članice:
Albanija • Andora • Belgija • Benin • Bjelokosna Obala • Bugarska • Burkina Faso • Burundi • Cipar • Čad • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Džibuti • Egipat • Ekvatorska Gvineja • Francuska • Francuska Gvajana • Gabon • Gana • Grčka • Gvadalupa • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Kambodža • Kamerun • Kanada • Kanada-Novi Brunswick • Kanada-Québec • Komori • Laos • Libanon • Luksemburg • Madagaskar • Makedonija • Mali • Martinik • Mauretanija • Mauricijus • Maroko • Monako • Niger • Republika Kongo • Rumunjska • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sveta Lucija • Sveti Petar i Mikelon • Sveti Toma i Princip • Srednjoafrička Republika • Švicarska • Togo • Tunis • Vanuatu • Vijetnam • Zelenortska Republika
Promatrači:
Armenija • Austrija • Češka • Gruzija • Hrvatska • Litva • Mađarska • Mozambik • Poljska • Slovačka • Slovenija • Srbija • Ukrajina
Države članice:
Belgija • Francuska • Grčka • Italija • Luksemburg • Nizozemska • Njemačka • Portugal • Španjolska • Ujedinjeno Kraljevstvo
Pridružene države članice:
Bugarska • Češka • Estonija • Island • Latvija • Litva • Mađarska • Norveška • Poljska • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Turska
Države promatračice:
Austrija • Belgija • Bugarska • Cipar • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Grčka • Irska • Italija • Latvija • Litva • Luksemburg • Mađarska • Malta • Nizozemska • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Švedska • Ujedinjeno Kraljevstvo
Države članice: Belgija • Bugarska • Češka • Danska • Estonija • Francuska • Grčka • Island • Italija • Kanada • Latvija • Litva • Luksemburg • Mađarska • Nizozemska • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • SAD • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Turska • UK
Države kandidati: Albanija • Hrvatska • Makedonija