Irska
Izvor: Wikipedija
 |
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Irska je otočna europska država, graniči s Velikom Britanijom.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Irska zauzima otprilike pet šestina irskoga otoka, a udaljena je osamdesetak kilometara od obale Velike Britanije. Od Velike Britanije otok je odvojen prije 11 000 godina, topljenjem leda i snijega na prijelazu iz pleistocena u holocen, te potapljanjem obala zbog uzdizanja mora. Duljina granice Irske s Sjevernom Irskom iznosi 360 km, dok je duljina morske obale 1448 km. Sa zapadne strane okružena je sa Atlantskim oceanom, a sa istoka plitkim Keltskim i Irskim morem. Cijeli otok se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu.
Na rubovima Irske nalazi se isprekidani lanac planina. Središnja je ravnica niska, manje od jedne šestine zemlje diže se iznad 200 m nadmorske visine, s brežuljcima i grebenima, koji se izdižu iz vapnenačke podloge. Ledenjaci ledenoga doba ostavili su iza sebe plodno tlo posuto stijenama. Česta su mala jezera poznata kao lough i tresetišta. Glavne su rijeke: Liffey, Blackwater, Clare i Shannon (najduža rijeka na britanskim otocima) široke i spore. Kraće i brže rijeke spuštaju se s rubova gorja prema obali. Najveći su lanci granitno gorje Wicklow na istoku i gorje Macqillicuddy's Reeks na krajnjem jugozapadu. Jugoistočno visočje, koje se u Wicklowu izdiže do 926 m, i visočje na sjeverozapadu, koje je visoko do 819 m i na kojem su se sačuvali tragovi vulkanske djelatnosti, nastalo je kaledonskim nabiranjem i pretežno je građeno od prekambrijskih metamorfnih stijena, a jugozapadno visočje, s najvišim vrhom Irske, Carrauntuohill (1041 m) na planini County Kerry hercinskim nabiranjem. Ostali viši vrhovi su Mt. Brandon (953 m), i Lugnaquillia (926 m). Obalni je pojas najfascinantniji na zapadu, jer je stjenovit i duboko razveden, s mnogo spektakularnih klifova. Na krajnjem jugozapadu planine se pružaju u Atlantik nizom krševitih i širokih poluotoka međusobno razdvojenih zaljevima kao što su Dingle Bay i Bantry Bay. Pred zapadnom obalom leže i mnogobrojni otočići od kojih su njveći Achill, Clare, Inishobin, Bear i Inishturk, te otočje Aran.
[uredi] Klima
Klima Irske je oceanska, s mnogo vlage, velikom naoblakom i malo sunčanih dana, osobito u zapadnim dijelovima, koji su pod neposrednim utjecajem stalnih i snažnih zapadnih vjetrova. Zbog toga taj dio zemlje ima veću količinu godišnjih padalina (oko 1500 mm) od istočnog (750 mm). Najviše padalina ima jugozapadni planinski dio – oko 2500 mm. Zbog stalne vlage, i zato jer nema suša livade su stalno zelene, pa je po tome Irska i dobila ime zeleni otok.
[uredi] Flora i fauna
Budući da je Irska bila potpuna prekrivena ledom za vrijeme zadnjeg ledenog doba, sve biljke i životinje su došle migracijom iz drugih dijelova Europe, najviše s Britanije. Nekad brojne šume hrasta, joha,breza i jasena, zbog krčanja šuma, danas zauzimaju samo oko 5 % površine. Od životinjskih vrsta najviše ima lasica, tvorova, divljih mačaka, rovki, krtica, jelena, zmija i žaba. Također ima i par vrsta ptica i kukaca, dok su najviše ima zečeva i smeđih štakora. Od mnogobrojnih domaćih životinja najvažniji su konji, psi i stoka. Specifične vrste Irske su Connemarski poni, Irski vučjak i Kerrievski plavi terijer.
[uredi] Gospodarstvo
Irska ekonomija prije 1980. godine bila je "tradicionalno" ustrojena i ne naročito uspješna. Tada je Irska znatno zaostajala za Ujedinjenim Kraljevstvom i ostalom Zapadnom Europom. U tadašnjoj irskoj ekonomiji poljodjelstvo je imalo važniju ulogu. Od 1980. godine dolazi do velikih promjena.
Planiranom industrijalizacijom u zadnjim su desetljećima tradicionalne industrijske grane (prehrambena, tekstilna, staklarska, i industrija obuće) osuvremenjene i preusmjerene na izvoz, no njihova je značenje opalo zbog novih radno i tehnološki zahtjevnih grana koje ne traže mnogo sirovina. Te su tvornice uglavnom u vlasništvu američkih, britanskih, njemačkih i japanskih tvrtki. Primjerice, u Dublin je premješten velik dio pogona elektroničke tvrtke Nokia iz Helsinkia,a američka informatička tvrtka Microsoft Billa Gatesa odredila je Dublin za europsko središte za distribuciju softwarea i hardwarea na području cijele Europe. Velik je dio industrije smješten na širem području Dublina i Corka, a mnoge su tvornice nastale i u manjim gradovima u unutrašnjosti.
Danas je Irska drugi svjetski najveći izvoznik računalnih programa. Gotovo trećina svih osobnih računala prodanih u Europi proizvedena je u Irskoj, i to većinom u američkim podružnicama.
Uspoređujući razinu razvijenosti Irske i Ujedinjenog Kraljevstva, možemo zaključiti da je Irska, kao tradicionalno nerazvijena, uspjela u 20-ak godina dostignuti Ujedinjeno Kraljevstvo. Primjerice, Irska je 1977. godine imala 65 % narodnog bruto dohotka po stanovniku Ujedinjenog Kraljevstva, a 2000. godine taj broj je iznosio čak 93 %. Jedan drugi pokazatelj navodi da je kupovna moć Iraca više nego Šveđana, Nijemaca, Francuza, Britanaca ili Talijana.
[uredi] Povijest
Kelti su došli do Irske oko 300. pr.n.e. Kontrolirali su zemlju oko 1000 godina i ostavili kulturu i jezik koji je preživio do sad, posebno u Galwayu, Corku, Kerryu i Waterfordu. Rimljani, koji su osvojili Britaniju, nikad nisu stigli do Irske. Irska je primila kršćanstvo između trećeg i petog stoljeća, kao jedina zemlja koja ga je primila kao vjeru na miroljubiv način. Sveti Patrik je apostol Irske, biskup te zaštitnik ove države. Irci masovno slave Dan svetog Patrika, 17. ožujka.
[uredi] Stanovništvo
Irska ima 4,239 000 stanovnika i gustoću naseljenosti od 57 st/km2. Najgušće su naseljeni istočni dijelovi, osobito oko Dublina i ostalih grofovija u kojima živi trećina stanovništva. U prošlosti, Irska je bila zemlja izrazitog iseljavanja, no nakon gospodarskog procvata imigracija je zaustavljena. Oko 88% stanovništva čine Irci, a od ostalih naroda najviše ima Britanaca(2.5%). Irska ima, za europske standarde visok prirodni prirast od 6.4%. Očekivana životna dob je 76 godina (79 za žene i 73 za muškarce). Odnos između muškog i ženskog stanovništva je otprilike 50:50. Rimokatolika ima oko 89%, a protestanata 2.5%. Pismenost stanovništva iznosi 99%, a 11% je visoko obrazovanih. Iako su irski i engleski potpuno ravnopravni jezici, samo 32% stanovništva tečno govori irski.
[uredi] Promet
Irska ima 92 500 km cesta, 94% su asfaltirane, duljina autocesta iznosi 32 km. Cestovnim prometom obavlja se 90% robnog i 96% putničkog prometa. Zbog toga je Irska u nacionalnom programu odredila znatna sredstva za gradnju i modernizaciju cesta. Autobusnim linijama povezani su svi veći gradovi, kao i neki manji. Irska ima 41 zračnu luku, od kojih su tri najveće u Dublinu, Shannonu i Corku. Najviše zračnih veza ima sa Velikom Britanijom, kontinentalnom Europom i sa prekoatlantskim zemljama. Irska trgovačka flota sastoji se od 26 brodova, ukupne nosivosti 110 741 BRT. Kao i kod zračnog prometa, najviše pomorskih veza ima sa Velikom Britanijom. Također ima i važne pomorske veze sa Francuskom, od kojih su najvažnije Rosslare – Le Havre, te Cork – Le Havre. Najveće luke su u Dublinu, Shannonu i Corku.
[uredi] Književnici
- Oscar Wilde (1854.-1900.)
- George Bernard Shaw (1856.-1950.)
- James Joyce (1882.-1941.)
- Samuel Beckett (1906.-1989.)
- Brendan Behan (1923.-1964.)
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Djelomično priznate države:
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
Države članice:
Belgija • Francuska • Grčka • Italija • Luksemburg • Nizozemska • Njemačka • Portugal • Španjolska • Ujedinjeno Kraljevstvo
Pridružene države članice:
Bugarska • Češka • Estonija • Island • Latvija • Litva • Mađarska • Norveška • Poljska • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Turska
Države promatračice:
Austrija • Belgija • Bugarska • Cipar • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Grčka • Irska • Italija • Latvija • Litva • Luksemburg • Mađarska • Malta • Nizozemska • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Švedska • Ujedinjeno Kraljevstvo
Nedovršeni članak Irska koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
