Vatikan
Izvor: Wikipedija
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Vatikanski Grad je najmanja država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 800 stanovnika, u obje kategorije je najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima - Papa. Vatikan je središte katoličke Crkve i njenog poglavara Pape. Papinska katedrala je bazilika sv. Ivana Lateranskog a nalazi se izvan Vatikanskih zidina.
Sadržaj |
[uredi] Teritorij
Vatikan je jedna od europskih mikro-država, a smjestio se na Vatikanskom brežuljku u zapadnom dijelu centra Rima, nekoliko stotina metara udaljen od obala rijeke Tiber. Granice prema Italiji u potpunosti slijede gradske zidine, koje su izgrađene da bi zaštitile Papu. Granice prestaju pratiti zidine na trgu sv. Petra gdje granica slijedi Berninijeve kolonade. S trga sv. Petra vodi Via della Conciliazione (ulica pomirenja), koju je uredio Mussolini nakon potpisivanja Lateranskih sporazuma. Na samom istoku Vatikan je otvoren prema Rimu.
Ime "Vatikan" dolazi od Latinskog Mons Vaticanus, što je označavalo Vatikanski brežuljak. No, Vatikan je, osim na Vatikanskom brežuljku, izgrađen i na Vatikanskim poljima, gdje je glavnina današnjeg Vatikana.
Vatikan, izvan svojih granica, posjeduje određene objekte koji imaju ekstrateritorijalni status. Najpoznatija ekstrateritorijalna jedinica van zidina je Castel Gandolfo, papinski ljetnikovac u jugoistočnim predgrađima Rima, a jedan je od naselja poznatih pod nazivom Castelli Romani. Osim Castel Gandolfa, ekstrateritorijalni status ima još oko 20 građevina u Rimu, od kojih su najvažnije bazilike sv. Ivana Lateranskog (Basilica di San Giovanni in Laterano), sv. Marije Velike (Basilica di Santa Maria Maggiore), te sv. Pavla izvan zidina (Basilica di San Paolo fuori le mura).
Klima Vatikana je mediteranska sa umjerenim i kišnim zimama, a vrućim i suhim ljetima
[uredi] Poglavar države
Papa je poglavar Vatikana, a ujedno je biskup rimske biskupije i vrhovni poglavar Katoličke Crkve. Papa je izborna funkcija koju bira kolegij kardinala tijekom konklava. Papa je apsolutistički monarh, tj. ima legitimnu, izvršnu i sudsku vlast, i jedini je apsolutistički monarh u Europi. Papa se bira na doživotnu dužnost tijekom konklava na kojima sudjeluju svi kardinali starosti do 80 godina na dan smrti posljednjeg Pape. Uz Papu, Vatikan vode Državno tajništvo i Vatikanski guvernat. Sadašnji papa je Benedikt XVI. (rođen kao Joseph Alois Ratzinger), državni tajnik je kardinal Tarcisio Bertone, a guverner Vatikana je nadbiskup Giovanni Lajolo.
[uredi] Povijest
I prije pojave Kršćanstva, prostor današnjeg Vatikana se smatrao svetim i nije bio naseljen. U prvom stoljeću poslije Krista, na tom području car Kaligula gradi cirkus, koji je poslije njega dovršio Neron, po kojemu je cirkus dobio ime. Obelisk koji je danas na trgu sv. Petra je na to mjesto donesen iz Neronovog cirkusa, a izvorno potječe iz [Heliopolis]a u Grčkoj. Prema predaji, u istom cirkusu je razapet sv. Petar naglavačke, te je pokopan u blizini, gdje je danas bazilika sv. Petra.
326. godine poslije Krista je izgrađena Konstantinova bazilika sv. Petra na mjestu groba sv. Petra. Temelji tadašnje bazilike se nalaze ispod današnje bazilike sv. Petra, a dokazani su tijekom prve polovice 20. stoljeća. Tijekom stoljeća, papinski utjecaj je rastao i Pape su stvorile veliku i moćnu državu koja je svojevremeno zauzimala veliki dio Apeninskog poluotoka. Takvo stanje je bilo sve do sredine 19. stoljeća, kada je to područje preuzelo novonastalo talijansko kraljevstvo. Vatikan nije bio tijekom cijele povijesti sjedište pape, već su to bile Laternska palača, Kvirnalska palača, a od 1309. do 1377. Pape su stolovali u Avignonu u Francuskoj.
Nakon ujedinjenja Italije status papinstva je ostao upitan sve od 1861. do 1929. godine, što je ostalo poznato pod nazivom Rimsko pitanje. Područje Vatikana je do 1929. godine bilo pod upravom tadašnjeg rimskog distrikta Borgo.
Pape su tijekom tog vremena odbijale priznati talijanskog kralja kao poglavara Rima i odbijali su napustiti Vatikan (posljednji vladar "Papinske države", papa Pio IX. je ostao poznat kao Vatikanski zarobljenik). Stanje je napokon riješeno 11. veljače 1929. kada je potpisan Lateranski ugovor između Vatikana i Kraljevine Italije. Ugovor su potpisali Benito Mussolini i kardinal Pietro Gasparri. Ugovor je osigurao neovisnost Vatikana i posebni status Katoličke Crkve u Italiji. Godine 1984. novi je ugovor priznao Katoličanstvo kao državnu vjeru u Italiji.
[uredi] Politika
Iako je najmanja neovisna država na svijetu ima veliki međunarodni utjecaj,ima samostalnu upravu,sudstvo, vanjsku politiku, a do 2002. i i vlastiti novac (vatinanska lira, od 2002. euro). Vatikan je glavno sjedište katoličke crkve i njezinog poglavara pape.
[uredi] Vojska i sigurnost
Vatikan ima najmanju i najstariju vojsku na svijetu - Švicarsku gardu. Osnovao ju je papa Julije II. 22. siječnja 1506., a bila je sastavljena od švicarskih plaćenika. Garda broj 110 pripadnika, koji su zaduženi za neposrednu zaštitu Svetog Oca, čuvanje njegovih rezidencija, a služe i u protokolarne svrhe kao počasna garda.
Corpo della Gendarmeria dello Stato della Città djeluje kao vatikanska policija, iako se skraćeno naziva Vigilanza, što je skraćenica od prijašnjeg naziva.
Za vanjsku obranu Vatikana zadužena je Italija.
[uredi] Ekonomija
[uredi] Demografija
[uredi] Kultura
U Vatikan dolaze brojni turisti zbog neprocjenivog umjetničkog blaga i graditeljskih spomenika.
[uredi] Promet
[uredi] Komunikacije
- Radio-Vatikan
- Osservatore Romano
- Teleposte
[uredi] Vidi još
- Papinska Međunarodna Marijanska Akademija
[uredi] Vanjske poveznice
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Djelomično priznate države:
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
Nedovršeni članak Vatikan koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
