Abhazija
Izvor: Wikipedija
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Abhazija (abhaski: Aҧsnы Apsny, gruzijski: აფხაზეთი Apkhazeti, ili Abkhazeti, ruski: Абха́зия) je autonomna republika u sastavu Gruzije, na Kavkazu. Nakon rata, početkom devedesetih godina 20. stoljeća je proglasila nezavisnost, ali do danas nije međunarodno priznata. Ima površinu od 8.600 km², i 250.000 stanovnika.
Međunarodne organizacije kao što su UN, Europska komisija, OESS, NATO, Svjetska trgovinska organizacija, Vijeće Europe i većina suverenih država priznaje Abhaziju kao dio Gruzije i podupiru njen teritorijalni integritet koji joj po principima međunarodnog prava pripadaju. No, Abhazi smatraju Abhaziju suverenom državom iako nije priznata nigdje u svijetu.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija graniči s gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti, a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.
Abhazija je izrazito planinska zemlja, a klima pogoduje proizvodnji duhana, čaja, vina i raznog voća. Kroz zemlju protječe nekoliko rijeka od kojih su najveće: Kodori, Bzyb, Ghalidzga, Gumista, Psou i Inguri. Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije, a Inguri čini granicu prema Gruziji.
[uredi] Administrativna podjela
Abhazija je podijeljena na 6 regija i glavni grad Suhumi. Regije su:
[uredi] Gradovi
- Suhumi, glavni grad (43,700 st.)
- Gagra (10,700 st.)
- Gaudata (7,700 st.)
- Gulrifši
- Novi Afon (1,300 st.)
- Očamčira (4,700 st.)
- Gali (grad) (7,200 st.)
- Bichvinta
[uredi] Stanovništvo
Po popisu stanovništva dok je Gruzija bila u sklopu SSSR-a (1989.), Abhazija je imala 525,000 stanovnika, od čega su 46% činili Gruzijci, a 18% Abhazi. Sada je situacija malo drugačija. 44% stanovništva čine Abhazi, a po 21% Armenci i Gruzijci.
Kretanje broja stanovnika i etnička struktura
| Godina popisa | Gruzijci | Abhazi | Rusi | Armenci | Grci | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 1926. | 67.494 | 55.918 | ? | ? | ? | 201.000 |
| 1959. | 158.200 | 56.197 | 86.700 | 64.400 | ? | 405.000 |
| 1970. | ? | 77.276 | ? | ? | ? | 199.596 |
| 1979. | 213.322 | 83.087 | 79.730 | 73.350 | 13.642 | 486.082 |
| 1989. | 239.872 | 93.267 | 74.913 | 76.541 | 14.664 | 525.061 |
| 2003. | 45.953 | 94.606 | 23.420 | 44.870 | 1.486 | 215.272 |
[uredi] Poznate osobe
- Aleksandar Konstantinovič Šervašidze, abhaski knez (1918.-1968.)
- Fazil Iskander, abhaski pisac
- Šalva Denisovič Inal-Ipa, abhaski povijesničar i etnograf (1916.-1995.)
- Vladislav Grigorjevič Ardzinba, abhaski političar i prvi predsjednik Abhazije
- Sergej Vasiljevič Bagapš, abhaski političar - sadašnji predsjednik
[uredi] Vanjske poveznice
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Djelomično priznate države:
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
