Haiti

Izvor: Wikipedija

Republika Haiti
Repiblik dAyiti
République d'Haïti


Zastava	Grb

Geslo
L'Union Fait La Force
(francuski, "u jedinstvu je snaga")

Himna
La Dessalinienne

Glavni grad

Port-au-Prince

Službeni jezik:

haićanski kreolski, francuski

Predsjednik:

René Préval

Predsjednik Vlade:

Jacques-Édouard Alexis

Površina:
- ukupno:
- % vode:

143. po veličini
27.750 km²
0,7%

Stanovništvo:
- ukupno (2006.):
- Gustoća:

89. po veličini
8.308.504
299,4/km²

Neovisnost:

od Francuske
1. siječnja 1804.

Valuta

haićanski gourde (100 centima)

Pozivni broj

509

Vremenska zona:

UTC -5

Internetski nastavak:

.ht

Haiti zauzima zapadnu trećinu otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube. Kao bivša francuska kolonija, Haiti je druga država zapadne hemisfere, nakon SAD-a, koja je proglasila neovisnost. U Haitiju je trenutačno u tijeku ustanak.

[uredi] Povijest

Glavni članak: Povijest Haitija

Domorodačko stanovništvo Hispaniole, narod Arawak (ili Taíno), gotovo je istrijebljeno u desetljećima nakon što se Kolumbo iskrcao 1492. godine. Otok je krajem 17. stoljeća naseljen robljem iz Afrike, koje je bilo radna snaga na plantažama šećera.

Španjolska je 1697. godine prepustila zapadnu trećinu Hispaniole (koja se tada zvala Saint-Domingue) Francuskoj. To je postala jedna od najbogatijih francuskih kolonija 18. stoljeća. Robovsko se stanovništvo pobunilo 22. kolovoza 1791., što je izazvalo rat s Francuskom. Haićani su pobijedili vojsku koju je poslao Napoleon i proglasili neovisnost 1. siječnja 1804. godine.

Haiti je otad postao najsiromašnija zemlja na zapadnoj polutki, a velik dio njegove povijesti obilježilo je političko nasilje i korumpirani diktatori. Najzloglasniji diktator bio je Francois Duvalier. Više od tri desetljeća diktature, za kojom je uslijedila vojna hunta, završilo je 1990. godine, kad je Jean-Bertrand Aristide izabran za predsjednika. Veći dio njegova mandata propao je zbog vojnog puča, ali uspio se vratiti na vlast 1994. godine.

Aristide je 2000. ponovo izabran za predsjednika. Glasine da su izbori lažirani i sveopća korupcija doveli su do pobune 5. veljače 2004. godine, 200 godina nakon prve haićanske revolucije. Pobuna je prešla u ustanak i do 17. veljače se proširila središnjom pokrajinom Artibonite, te su joj se pridružili disidenti protjerani u Dominikansku Republiku.

Predsjednik Aristide je 29. veljače 2004. pobjegao iz Haitija u Srednjoafričku Republiku. Prema ustavu Haitija, glavni sudac Vrhovnog suda Boniface Alexandre privremeno je preuzeo predsjedničku dužnost.

[uredi] Politika

Glavni članak: Politika Haitija

Haiti je predsjednička republika s predsjednikom koji se bira na izborima i Državnim saborom. S druge strane, neki tvrde da vlada pritajena diktatura. Ustanak 29. veljače 2004. doveo je do svrgavanja predsjednika Jeana-Bertranda Aristidea, pa se zasad ne zna hoće li se politički ustroj mijenjati.

Ustav je uveden 1987. godine prema modelu ustava SAD-a i Francuske. Nakon što je određen broj godina bio djelomično (pa i posve) ukinut, ponovo je ustoličen 1994. godine.

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)

Popis predsjednika Haitija:

predsjednik: godina službovanja: kratki opis:

Jean Jacques Dessalines 1804 - 1806 :ubijen
Henri Christophe 1807 - 1820 : suicid
Alexander Petion 1807 - 1818 :umro
Jean Pierre Boyer 1818 - 1843 :svrgnut
Riviere Riviere-Herard 1843 - 1844 :svrgnut
Philippe Guerrier 1844 - 1845 :umro
Jean Louis Pierrot 1845 - 1846 :svrgnut
Jean Baptiste Riche 1847 - 1847 :umro
Faustin Soulouque 1847 - 1859 :svrgnut
Fabre Nicholas Geffrard 1859 - 1867 :svrgnut
Sylvain Salnave 1867 - 1869 :smaknut
Saget Nissage 1870 - 1874 :odslužio pun mandat
Michel Domingue 1874 - 1876 :svrgnut
Canal Boisrond 1876 - 1879 :svrgnut
Lysius Felicite Salomon 1879 - 1888 :svrgnut
Francois Legitime 1888 - 1889 :svrgnut
Florvil Hyppolite 1889 - 1896 :umro
Tiresias Simon Sam 1896 - 1902 :odslužio pun mandat
Alexis Nord 1902 - 1908 :svrgnut
Antoine Simon 1908 - 1911 :svrgnut
Cincinnatus Leconte 1911 - 1912 :umro
Tancrede Auguste 1912 - 1913 :umro
Michel Oreste 1913 - 1914 :svrgnut
Oreste Zamor 1914 :svrgnut
Davilmar Theodore 1914 - 1915 :svrgnut
Vilbrun Sam 1915 :ubijen
Sudre Dartiguevave 1915 - 1922 :odslužio pun mandat
Louis Borno 1922 - 1930 :odslužio
Eugene Roy 1930 :odslužio
Sternio Vincent 1930 - 1941 :odslužio; 1934. završila okupacija)
Élie Lescot 1941 - 1946 :svrgnut
Franck Lavaud 1946
Dumarsais Estimé 1946 - 1950 :svrgnut
Paul Eugène Magloire 1950 - 1956 :svrgnut
Joseph Nemours Pierre-Louis (privremen) 1956 - 1957
Franck Sylvain (privremen) 1957
Antonio Thrasybule Kebreau 1957
François Duvalier 1957 - 1971 :umro
Jean-Claude Duvalier 1971 - 1986 :svrgnut
Henri Namphy 1986 - 1987 :odslužio
Lesli Manigat 1988 :svrgnut
Henri Namphy 1988 - 1989 :svrgnut
Prosper Avril 1989 - 1990 :svrgnut
Etha Pascal-Trouillot (privremen) 1990 - 1991 :odslužio
Jean-Bertrand Aristide 1991 :svrgnut
Joseph Nerette (privremen) 1991 - 1992
Marc Bazin (premijer) 1992 - 1993
Jean-Bertrand Aristide 1993 - 1994
Émile Jonassaint (privremen) 1994
Jean-Bertrand Aristide 1994 - 1996
Rene Preval 1996 - 2000 :odslužio
Jean-Bertrand Aristide 2000 - 2004 :svrgnut
Boniface Alexandre (privremen) 2004 - 2006
René Garcia Préval 2006 -

[uredi] Departmani

Glavni članak: Departmani Haitija

Haiti je podijeljen na devet departmana:

[uredi] Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis Haitija

Reljef Haitija uglavnom se sastoji od strmih planina s malim obalnim nizinama i riječnim dolinama. Istočni i središnji dio zemlje je velika visoravan.

Najveći grad je glavni grad, Port-au-Prince, s 990,558 stanovnika. Za njim slijedi Cap-Haitien s 113,555 stanovnika(prema podacima iz 1999. godine).

[uredi] Gospodarstvo

Glavni članak: Gospodarstvo Haitija

Oko 80% stanovništva živi u krajnjem siromaštvu. Gotovo 70% Haićana živi od poljoprivrede, što je uglavnom zemljoradnja na niskoj razini, koja zapošljava 2/3 ukupne radne snage. Broj radnih mjesta raste vrlo sporo, a crno tržište je sve jače. Zbog neuspješnih pregovora s međunarodnim sponzorima Haiti je ostao bez potrebne pomoći u novcu i razvoju.

[uredi] Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Haitija

Haiti u prosjeku nastanjuje oko 300 ljudi na četvorni kilometar, a stanovništvo je najgušće u gradovima, obalnim nizinama i riječnim dolinama. Oko 95% Haićana ima afričko podrijetlo. Ostali su uglavnom miješanog bjelačko-afričkog podrijetla. Ima i ponešto ljudi s europskim i bliskoistočnim porijeklom. Oko 2/3 stanovništva živi na selu.

Francuski je jedan od dva službena jezika, ali govori ga samo 10% pučanstva. Svi Haićani govore kreolski, koji je drugi službeni jezik zemlje. Sve više mladih i poslovnih ljudi govori engleski.

Katoličanstvo je državna religija, koju ispovijeda većina stanovništva. Neki su se obratili na protestantizam. Mnogi Haićani održavaju tradiciju vudua, iako se smatraju kršćanima.