Portoriko

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Portoriko. Za druga značenja, pogledajte Potroriko (otok).

Portoriko
Puerto Rico


(Zastava)	(Grb)

Geslo: Latinski: Joannes Est Nomen Eius
Španjolski: Juan es su nombre
Engleski: John is his name"
(Ime mu je John)

Himna: ""La Borinqueña""

Službeni jezik

Španjolski i engleski

Glavni grad

San Juan

Vlada
- Guverner

Commonwealth
Aníbal Acevedo Vilá

Površina
- ukupno:
- % vode:

169. po veličini
9,104 km²
1.6%

Stanovništvo
- ukupno (2007.):
- Gustoća:

127. po veličini
3.994.259
438/km²

Valuta

Američki dolar

Vremenska zona

UTC Q -4

Internetski nastavak

.pr

Pozivni broj

+1 787 i +1 939

Slobodna država Portoriko (špan. Estado Libre Asociado de Puerto Rico; Engl. Commonwealth of Puerto Rico) je jedno od Američkih vanjskih područja , Otočna država Kariba udružena sa SAD-om. Sastoji se od otoka Portorika i više manjih otoka:

Viequesa
Culebre
Culebrite
Palomina
Mone i
Monite.

Portoriko je najistočniji i najmanji otok Velikih Antila

[uredi] Povijest

Otkrio ga je Kristofor Kolumbo na svom drugom putovanju 1493. čime je postao dijelom Španjolskih posjeda. Petnaest godina kasnije Juan Ponce de León je počeo s koloniziranjem otoka, što je dovelo do istrebljenja Indijanaca i "uvoza" crnih robova .

Još prije dobivanja unutrašnje autonomije 1897 od Španjolske, na otoku je 1837. ukinuto ropstvo.

Godinu dana kasnije, 10. prosinca 1898., Sjedinjene Američke Države su anektirale Portoriko. To je bila posljedica španjolsko-američkog rata. Donošenjem Jonesovog akta (1917.) Portoriko ponovo dobiva pravo na unutrašnju samoupravu, koja se 1948. još proširuje. 25. srpnja 1952. otok dobiva status dominiona.

U glasovanjima 1967. i 1993. Portorikanci su se izjasnili protiv neovisnosti i za nastavak povezanosti sa SAD-om. Reorganizaciju u standardnu američku saveznu državu su odbili, prednost su dali statusu iz 1952. godine.

[uredi] Politika

Portoriko je pridružena slobodna država unutar SADa.

Parlament: Zastupnički dom s 54 člana i Senat s 28 članova.
Izravni izbori Guvernera svake 4 godine.

Portorikanci su građani SAD-a, ali na izborima u SAD-u nemaju glasačko pravo. U predstavničkom domu Kongresa SAD-a Portoriko je zastupljen jednim predstavnikom koji nema pravo glasa.

Na jednom od malih otoka ispred Portorika, Viequesu, mornarica SAD-a je od Drugog svjetskog rata testirala oružje ne obazirući se pri tome previše na stanovništvo i okoliš. Građani su povremeno zaposjedali to područje. Borili su se, dijelom potpomognuti i od strane lokalnih političara, za trenutni prekid manevara. Streljivo, među ostalim i ono s osiromašenim uranom i ostatci kemikalija dovode, kako su argumentirali, do povećanog postotka oboljevanja djece od raka kao i drugih utjecaja na zdravlje stanovništva. Nakon političke borbe koja je trajala desetljećima, 2001. je postignut dogovor s Vladom SAD-a, pa je u svibnju 2003. počelo povlačenje vojnih snaga SAD-a s otoka Viequesa.

[uredi] Stranke

Političko podneblje u Portoriku razlikuje se od američkog. Imaju više stranaka koje su svojim djelovanjem okrenute prije svega unutarnjim problemima Portorika.

[uredi] Zemljopis

Portoriko

Otok je brdovit s puno brdovitih područja (60% površine), ali ima i područja s kišnim šumama , pustinjama i plažama.

Najviši vrh: Cerro La Punta (1.338 m)
Najduža rijeka: La Plata (80 km)

Otok je okružen vrlo dubokim dijelovima oceana: duž sjevera otoka proteže se Portorikanska brazda s dubinom od 9.219 m u Atlantiku, a na jugu je venecuelanski bazen dubine 5.649 m u Karipskom moru .

[uredi] Stanovništvo

Stanovništvo Portorika je podijeljeno na 78 općina. Više od 80% od nepunih 4 milijuna stanovnika Portorika su katolici (praktični katolici su njih oko 55%). Iako je otok dio SAD-a, samo njih oko 10% se izjašnjava da su Amerikanci. Većina (87%) sami sebe vide kao potomke Španjolaca ili afričkih robova. Kao prvi jezik španjolski govori više od 93% stanovništva, dok je engleski prvi jezik samo za njih 7%. Na sveučilištima se uglavnom predaje samo na engleskom.

Popis indijanskih plemena (prema Lehmannu, 1920):

Agueynaba
Arecibo
Aymamon
Bayamo
Coamo
Guanica
Guarionex
Humacao
Loaiza
Mabodamaca
Mayaguex
Urayoan
Utuado
Yagueca
Yauc

[uredi] Gospodarstvo

Najvažniji poljoprivredni proizvodi su šećerna trska, banane, kava, ananas i duhan, a važan je i ribolov. Važnije industrijske grane su prehrambena proizvodnja, tekstilna i cementna industrija te proizvodnja strojeva, a važan gospodarski faktor je i turizam.

[uredi] Znanost

U Arecibu se u jednoj kotlini nalazi Teleskop Arecibo, najveći radio-teleskop na svijetu.

[uredi] Klima

Na otoku vlada (sub-) tropska klima s prosječnom temperaturom od 28°C. Sjeverna obala i viši dijelovi otoka imaju redovite pljuskove, dok je južni dio relativno suh.