Utah
Izvor: Wikipedija
|
|||
Nadimak: Beehive State | |||
Glavni grad | Salt Lake City | ||
Najveći grad | Salt Lake City | ||
Guverner | Jon M. Huntsman, Jr. | ||
Službeni jezik | engleski | ||
Površina | 220.080 km² | ||
- Kopno | 212.988 km² | ||
- Voda | 7.092 km² | ||
Stanovništvo (2000.) | |||
- Broj | 2.233.169 | ||
- Gustoća | 10//km² | ||
Proglašenje saveznom državom SAD-a | |||
- Datum | 4. siječnja 1896 | ||
- Poredak | 45. | ||
Vremenska zona | Mountain: UTC-7/-6 | ||
Zemljopisna širina | 37°N -s 42°N | ||
Zemljopisna dužina | 109°W - 114°W | ||
Širina | 435 km | ||
Dužina | 565 km | ||
Visina | |||
- Najviša | 4123 m | ||
- Najniža | 610 m | ||
Kratice | |||
- Poštanska | UT | ||
- ISO 3166-2 | US-UT | ||
Internet stranica | www.utah.gov |
Utah (izg. Juta).- savezna američka država u planinskim područjima SAD-a; oko 219,000 km², 2,233,169 st (2000), glavni grad Salt Lake City. Organiziran je kao teritorij 1850., a kao 45. država ulazi 4 siječnja 1896. u uniju sa SAD-om. Juta se geografski prostire na geološkom području Stjenjaka, Platoa Colorada i Velikog slanog bazena, pa se danas tamo nalazi čak 5 nacionalnih parkova, 6 nacionalnih spomenika i 40 državnih parkova i šuma. Kroz jugoistočni dio protječe rijeka Colorado, dok se na sjeverozapadu istiće svojom veličinom Veliko slano jezero (Great Salt Lake) sa istoimenom pustinjom. Zemljoradnja je ovisna o navodnjavanju, a razvijen je i uzgoj goveda svinja i ovaca. Industrija je razvijena u većim gradskim centrima, osobito Salt Lake City sa metalnom i prehrambenom industrijom, poznat i kao glavno mormonsko središte. Indijanci Ute, Gosiute, Zapadni Šošoni i Južni Pajuti žive zatvoreni po rezervatima.
Sadržaj |
[uredi] Ime
Naziv Utah dolazi po plemenu Ute (izg. Juti), njegovim prastanovnicima Indijancima koji označava 'planinski narod' ( 'people of the mountains' ), ili po drugom tumačenju znači 'the people from the land of the sun', što bi značilo da je Utah 'planinska zemlja' ili 'sunčana zemlja' ili 'zemlja sunca' .
[uredi] Okruzi
Utah je podijeljen na 29 okruga (counties):
[uredi] Povijest
Područje Utaha prvi istražuju 1776, španjolski franjevci Escalante i Dominguez, a 1824 Jim Bridger, poznati američki lutalica, skaut i traper otkriva Great Salt Lake (Veliko slano jezero). Dvadesetak godina kasnije (1847) počinju pristizati prvi bijeli ljudi, bili su to Mormoni, koji počinju graditi Salt Lake City. U ruke SAD-a regija Utaha doći će tek 1848, nakon završetka rata sa Meksikom, a 1869. završena je i prva transkontinentalna željeznica (First Transcontinental Railroad), kada je zabijen "golden spike", posljednji ceremonijalni klin na Promontory Summitu (danas Golden Spike National Historic Site) u okrugu Box Elder, čime je obilježen njezin završetak, i Leland Stanford je službeno priključio na Central Pacific i Union Pacific Railroad. Mormoni, glavno bjelačko stanovništvo doći će u sukob sa federalnim governmentom zbog prakticiranja poliginije što će završiti tek 1890, šest godina prije nego što je Utah postao država, kada mormonska crkva ukida ovu praksu.
[uredi] Prirodna bogatstva
Bogati prirodni resursi omogučavali su Utahu da dugo bude vodeći proizvođač bakra, zlata, srebra, olova, cinka i molibdena. Obiluje i naftom u obliku oil shale-a i niskosumpornim ugljenom. Tradicionalnoj agrikulturnoj industriji i rudarstvu danas treba pridodati povečanje turizma što omogućava bogatstvo prirode, to je 11,000 milja vodnog toka za ribiće i mnogi atraktivni parkovi, viz.: Nacionalni parkovi: Arches, Bryce Canyon, Canyonlands, Capitol Reef i Zion; Nacionalni spomenici: Cedar Breaks, Dinosaur, Hovenweep, Natural Bridges, Rainbow Bridge, Timpanogos Cave i Grand Staircase (Escalante); Mormon Tabernacle u Salt Lake Cityju; Monument Valley, plemenski park plemena Navaho.
[uredi] Gradovi preko 6,000 stanovnika
Alpine (pop. 7,146), American Fork (pop. 21,941), Bountiful (pop. 41,301), Brigham City (pop. 17,411), Canyon Rim (pop. 10,428), Cedar City (pop. 20,527), Centerville (pop. 14,585), Clearfield (pop. 25,974), Clinton (pop. 12,585), Cottonwood Heights (pop. 27,569), Cottonwood West (pop. 18,727), Draper (pop. 25,220), East Millcreek (pop. 21,385), Farmington (pop. 12,081), Grantsville (pop. 6,015), Heber (pop. 7,291), Highland (pop. 8,172), Holladay (pop. 14,561), Hurricane (pop. 8,250), Hyrum (pop. 6,316), Kaysville (pop. 20,351), Kearns (pop. 33,659), Layton (pop. 58,474), Lehi (pop. 19,028), Lindon (pop. 8,363), Little Cottonwood Creek Valley (pop. 7,221), Logan (pop. 42,670), Magna (pop. 22,770), Midvale (pop. 27,029), Millcreek (pop. 30,377), Mount Olympus (pop. 7,103), Murray (pop. 34,024), North Logan (pop. 6,163), North Ogden (pop. 15,026), North Salt Lake (pop. 8,749), Ogden (pop. 77,226), Oquirrh (pop. 10,390), Orem (pop. 84,324), Park City (pop. 7,371), Payson (pop. 12,716), Pleasant Grove (pop. 23,468), Price (pop. 8,402), Provo (pop. 105,166), Richfield (pop. 6,847), Riverdale (pop. 7,656), Riverton (pop. 25,011), Roy (pop. 32,885), Salt Lake City▪. (pop. 181,743), Sandy (pop. 88,418), Smithfield (pop. 7,261), South Jordan (pop. 29,437), South Ogden (pop. 14,377), South Salt Lake (pop. 22,038), Spanish Fork (pop. 20,246), Springville (pop. 20,424), St. George (pop. 49,663), Summit Park (pop. 6,597), Syracuse (pop. 9,398), Taylorsville (pop. 57,439), Tooele (pop. 22,502), Vernal (pop. 7,714), Washington (pop. 8,186), Washington Terrace (pop. 8,551), West Jordan (pop. 68,336), West Point (pop. 6,033), West Valley City (pop. 108,896), Woods Cross (pop. 6,419),
Beaver · Box Elder (nastao 1856), Cache (1856), Carbon · Daggett · Davis · Duchesne (1914; službeno 1915), Emery (1894), Garfield · Grand · Iron · Juab · Kane · Millard · Morgan · Piute · Rich · Salt Lake · San Juan · Sanpete · Sevier · Summit · Tooele · Uintah · Utah · Wasatch · Washington · Wayne · Weber |
Savezne države
Alabama • Aljaska • Arizona • Arkansas • Colorado • Connecticut • Delaware • Florida • Georgia • Havaji • Idaho • Illinois • Indiana • Iowa • Južna Dakota • Južna Karolina • Kalifornija • Kansas • Kentucky • Louisiana • Maine • Maryland • Massachusetts • Michigan • Minnesota • Mississippi • Missouri • Montana • Nebraska • Nevada • New Hampshire • New Jersey • New York • Novi Meksiko • Ohio • Oklahoma • Oregon • Pennsylvania • Rhode Island • Sjeverna Dakota • Sjeverna Karolina • Tennessee • Teksas • Utah • Vermont • Virginia • Washington • Wisconsin • Wyoming • Zapadna Virginia
Savezno područje
Washington (Kolumbijski distrikt)
Otočja
Američka Samoa • Američki Djevičanski otoci • Atol Johnston • Atol Midway • Atol Palmyra • Greben Kingman • Guam • Otok Baker • Otok Howland • Otok Jarvis • Otok Navassa • Otok Wake • Portoriko • Sjevernomarijanski otoci