Meksiko

Izvor: Wikipedija

Sjedinjene Meksičke Države Estados Unidos Mexicanos Zastava Grb Geslo nema Himna Himno Nacional Mexicano Glavni grad Ciudad de México Službeni jezik: niti jedan. Španjolski i 62 indijanska jezika ravnopravni su jezici na cijelom području Meksika.1 Predsjednik: Felipe Calderón Hinojosa Predsjednik Vlade: Površina:  - ukupno:  - % vode: 14. po veličini 1.972.550 km² 2,5% Stanovništvo:  - ukupno (2007.):  - Gustoća: 11. po veličini procjena: 108,700,891 55/km² Neovisnost: od Španjolske 16. rujna 1810. BDP (PKM)  - ukupno :  - po stanovniku : procjena 2005. 1.191 bilijuna $ (13.) 10,186 $ (64.); Valuta meksički peso (100 centava) Pozivni broj +52 Vremenska zona: UTC -6 do -8 Internetski nastavak: .mx 1Ustav ne određuje službeni jezik. Općim zakonom o jezičnim pravima indijanskih naroda propisuje se da su svi indijanski jezici koji se govore nacionalni jezici i uživaju ravnopravnost na cijelokupnom području Meksika.

Sjedinjene Meksičke Države (španjolski Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, država su u Sjevernoj Americi, koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku sa Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, na zapadu s Tihim oceanom, a na istoku s Meksičkim zaljevom. Po ustavnom uređenju, Meksiko je federalna republika koja se sastoji od 31 savezne države i jednog federalnog distrikta (México, D. F.).

S površinom od gotovo 2 milijuna kvadratnih kilometara, Meksiko je peta država po veličini u Americi i četrnaesta u svijetu. Po ukupnom broju stanovnika, Meksiko se nalazi na jedanaestom mjestu najnaseljenijih zemalja svijeta, a po broju izvornih govornika španjolskog nalazi se na prvom mjestu.

Sadržaj 1 Povijest 2 Politika 3 Savezne države 4 Ekonomija 5 Stanovništvo 6 Kultura 7 Državni blagdani i neradni dani 8 Zemljopis 8.1 Klima 9 Razno 10 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Meksika

1519 Hernan Cortes započinje osvajanje Meksika. Od 1521 aztečka država je pokorena i započinje kolonijalno razdoblje Meksika, koji je dio Nove Španjolske. Domoroci su pretvoreni u robove i kmetove. Meksikom su vladali španjolski potkraljevi, a najveću su moć imali crkva i krupni veleposjednici (latifundija). Kada je Španjolska u 18. stoljeću počela gubiti svjetsku moć u korist Velike Britanije postupno jača pokret za nezavisnost od Španjolske. Nezavisnost je proglašena 1810. godine, ali je španjolska vlast ukinuta nakon dugog ratovanja tek 1821. Agustin de Iturbide se proglasio carem Meksika kao Augustin I., ali je već 1823 morao abdicirati. Nakon nezavisnosti, Meksiko je postupno gubio dijelove teritorija. 1836 Teksas je proglasio nezavisnost, koju je Meksiko priznao nakon ratnog poraza. Nakon Američko-meksičkog rata 1846-1848, Meksiko je ostao bez sjevernog dijela Kalifornije i New Mexica. 1863. Francuzi su zauzeli glavni grad Mexico, i uslijedio je gerilski rat protiv njih. Francuzi su se 1866. morali povući zbog pritiska SAD-a. Porfirio Diaz je vladao 1877-1911, uz mali prekid, što je dovelo do novog osiromašenja seljaka i povećanja broja bezemljaša. 1910. je započela Meksička revolucija. Vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u meksičkoj revoluciji (1910. - 1917.) bio je Emiliano Zapata.

[uredi] Politika

Detaljniji članak o ovoj temi: Politika Meksika

Prema Političkom ustavu Sjedinjenih Meksičkih Država (španj. Constitución Política de los Estados Unidos Mexicanos ), usvojenim 5. veljače 1917., Meksiko je predstavnička, demokratska, predstavnička i savezna republika koja se sastoji od trideset i jedne slobodne i suverene države i jednog federalnog distrikta kao glavnog grada, sjedišta savezne vlade. Savezna tijela ustrojena su po načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

Na čelu izvršne vlasti je predsjednik Republike (predsjednički sustav vlade). Predsjednik Republike je šef države, istovremeno i šef vlade, a također i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Mandat predsjednika Republike traje šest godina i ne postoji mogućnost ponovnog obnašanja dužnosti. Predsjednik se bira na općim i neposrednim izborima. Od 2006. godine predsjedničku dužnost obaša Felipe Calderón. Predsjednik imenuje državne tajnike i druge članove svog kabineta (tj. vlade). Osim toga, imenuje meksičke veleposlanike, ima ovlast sklapanja međunarodnih ugovora, ima pravo veta na zakone izglasane u Kongresu, predlaže kandidate za članove Vrhovnog suda pravde (ministre). Također ima ovlast donošenja predsjedničkih dekreta.

Zakonodavnu vlast obavlja Kongres Unije (španj. Congreso de la Unión), koja se sastoji od dva doma: Dom senatora (La Cámara de Senadores) (gornji dom) i Dom zastupnika (donji dom).

Na čelu sudbene vlasti nalazi se Vrhovni sud prave (Suprema Corte de Justicia de la Nación). Sudbenu vlast čine i niži te specijalni sudovi. Vrhovni sud sastoji se od 11 ministara koje bira Kongres. Mandat ministara traje petnaest godina.

[uredi] Savezne države

Detaljniji članak o ovoj temi: Savezne države Meksika

Sjedinjene Meksičke Države su federacija koja se sastoji od trideset i jedne slobodne i suverene države (španj. estado). Federalni distrikt (španj. distrito federal) ne pripada niti jednoj saveznoj državi, već cijelokupnom savezu, te je on glavni grad i sjedište savezne vlade.

[uredi] Ekonomija

Detaljniji članak o ovoj temi: Ekonomija Meksika

[uredi] Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Stanovništvo Meksika

Indijanci su podijeljeni po brojnim plemenima što jezično pripadaju porodicama Mayan, Uto-Aztecan, Hokan i drugima koji su manje zastupljeni. Plemena Meksika su: Acaxee (s: Acaxee, Sabaibo, Tebaca, Papudo, Tecaya), Achire, Acolhua, Aguacatec, Ahome, Aibine, Akwa’ala, Amuzgo, Aripa, Aztec (s: Acolhua, Tlacopan, Tenochca), Baciroa, Bagaces, Baimena, Bamoa, Cahita (s: Bamoa, Cinaloa, Mayo, Tehueco, Yaqui i Zuaque), Carrizo, Cazcan (s: Coca, Tecuexe, Cazcan), Chañabal, Chatino, Chiapanec, Chicomuceltec, Chinantec (s: Hume i Wahmi), Chinarra, Chinipa, Chizo, Chocho, Chol, Chontal, Cinaloa, Coahuiltec (s Hume), Coano, Coca, Cochimi, Cocomacaque, Cocopa (dijelom), Colotlan, Comanito, Comecrudo, Comopori, Concho, Conicari, Cora (s: Coano, Huaynamota, Zayahueco), Cora, Cuahcomeca, Cuicatec, Cuitlatec, Cuyuteca, Didú, Diegueño (dijelom), Edú, Eudeve, Gocoyome, Guachichil, Guasapar, Guasave (s: Achire, Ahome, Comopori, Vacoregue), Halyikwamai ili Kikima (dijelom), Himeri (u Pima), Hine, Hio, Huastec, Huave, Huaynamota, Huichol, Huite, Icaiche, Ika, Irritila, Itzuco, Ixcatec, Janambre, Jano, Jocome, Jova, Jumano, Kamia (dijelom), Kiliwa, ili Kiliwi, Kohuana (dijelom), Lacandon, Lagunero, Laymon, Liyu, Macoyahui, Mame (dijelom), Matlatzinca (s: Atzinca, Matlame, Ocuiltec, Quata.), Maya (s: Icaiche, Lacandon, Maya, Santa Cruz ili Cruzob), Mayo, Mazahua, Mazatec, Meztitlanec, Mixe, Mixtec, Mocorito, Monqui, Motozintlec, Nebome, Nio, Ocoroni, Ocuiltec, Olive, Olmeci, Ópata, Otomi (s: Serrano), Pachera, Pame, Papabucos, Papudo, Pericu, Piato (u Pima), Pima Bajo (s: Cocomacaque, Yecora, Nebome, Ures), Pisone, Pochutla, Popoloca, Popoluca, Potlapiqua (u Pima), Quata, Sabaibo, Seri (s: Guayma, Tepocas, Salineros, Upanguayma, Tiburones), Sayula, Sayultec, Soltecos, Suma, Tahue (s: Comanito, Mocorito), Tamaulipec, Tamazulteca, Tapachultec, Tarahumara, Tarasco, Tebaca, Tecaya, Teco-Tecoxquin, Tecual, Tecuexe, Tehueco, Temori, Tenochca, Tepahue, Tepanec, Tepecano, Tepehua, Tepehuane, Tequistlatec, Teul, Texixtepec, Tlacopan, Tlacotepehua-Tepuzteca, Tlapanec, Tlascala ili Tlaxcalteca, Toboso (s: Gocoyome), Tolimeca, Totonac, Totorame, Trique, Tubar, Tzeltal, Tzotzil, Uchita, Ures, Vacoregue, Varohío (s: Chinipa, Guasapar, Temori,), Vigitega, Waicuri, Xilotlantzinca, Xixime (s: Aibine, Hine, Hume), Yaqui, Yecora, Zacateco, Zapotec, Zayahueco, Zoe (s: Baimena, Zoe), Zoque i Zuaque.

[uredi] Kultura

Detaljniji članak o ovoj temi: Kultura Meksika

[uredi] Državni blagdani i neradni dani

[uredi] Zemljopis

Detaljniji članak o ovoj temi: Zemljopis Meksika

[uredi] Klima

Klima u Meksiku dijeli se na tropsku i suptropsku klimu, a ovisi i o nadmorskoj visini:

• do 1000 m. - Tierra caliente - vruća zemlja/prašuma,
• od 1000-2000 m. - Tierra templada - umjerena zemlja/tropske klime i kukuruz,
• od 2000-3000 m. - Tierra fria - svježa zemlja/žitarice,
• od 3000-4000 m. - Tierra helada - hladna zemlja/visokoplaninski pašnjaci,
• preko 4000 m. - Tierra nevada - snježna zemlja/najviši planinski vrh-stalni snijeg.

[uredi] Razno

• Komunikacije u Meksiku
• Prijevoz u Meksiku
• Oružane snage Meksika
• Vanjski poslovi Meksika
• Popis gradova u Meksiku

[uredi] Vanjske poveznice

• Mexico News
• Gob.mx - slušbena vladina stranica (na španjolskom jeziku)
• Presidencia - službena predsjednička stranica
• Cámara de Diputados -
• Cámara de Senadores - službena senatska stranica

Nedovršeni članak Meksiko koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.