Austrija
From Wikipedia
| Republik Österreich Republika Austrija |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Državna krilatica: nema | |||||
| Službeni jezik | njemački 1 | ||||
| Glavni grad | Beč | ||||
| Predsjednici Austrije | Heinz Fischer | ||||
| Predsjednik Vlade | Alfred Gusenbauer | ||||
| Površina - Ukupno - % vode |
112. po veličini 83.858 km² 1.3 % |
||||
| Stanovništvo - Ukupno (2000) - Gustoća |
86. po veličini - 8,150,835 97km² |
||||
| Neovisnost | 27. srpnja 1955. | ||||
| Valuta 2 | Euro (= 100 Cent) | ||||
| Vremenska zona | UTC +1 UTC +2 ljeti |
||||
| Državna himna | Land der Berge, Land am Strome | ||||
| Internetski nastavak | .at | ||||
| Pozivni broj | +43 | ||||
| 1 i regionalni jezici: slovenski u Koruškoj, hrvatski i mađarski u Gradišću. | 2 Do 2002. austrijski šiling | ||||
Republika Austrija je država u Srednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih država. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, te Njemačkom i Češkom na sjeveru.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Povijest
Glavni članak: Povijest Austrije
Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija bila pod vlašću Babenberga od 10. do 13. stoljeća, kad su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća.
Nakon ukidanja Svetog rimskog carstva, Austrija je 1867. godine postala dio dvojne monarhije, Austro-Ugarske. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss").
Saveznici su nakon 2. svj. rata držali Austriju do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Europske Unije, a 1999. je uvela valutu euro.
[uredi - уреди] Politika
Glavni članak: Politika Austrije
Šef države je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira kancelara, koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: Bundesrat (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i Nationalrat (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.
Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata (SPÖ), 2000. godine je osnovana desna koalicija konzervativne Narodne stranke (ÖVP) i desničarske Slobodarske stranke (FPÖ). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar Wolfgang Schüssel (ÖVP) najavio je 9. rujna 2002. da će opći izbori biti održani prijevremeno, krajem studenoga. U izborima od 24. studenog 2002. stranka ÖVP premoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je FPÖ dobio 10.1%.
Austrijski parlament (Nationalrat, 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:
- 79 zastupnika iz Narodne stranke (ÖVP - Österreichische Volkspartei) (42.3% glasova)
- 69 zastupnika iz Socijaldemokratske stranke (SPÖ - Sozialdemokratische Partei Österreichs) (36.51%)
- 18 zastupnika iz Slobodarske stranke (FPÖ - Freiheitliche Partei Österreichs) (10.1%)
- 17 zastupnika iz Stranke zelenih (Die Grünen) (9.47%)
Dana 28. veljače 2003. koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio Herbert Haupt (FPÖ) dok ga nije zamijenio Hubert Gorbach (FPÖ) 20. listopada 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("Sondierungsgespräche") između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, SPÖ i Zelenih.
[uredi - уреди] Savezne države
Glavni članak: Savezne države Austrije
Karta Austrije
Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih država (Bundesländer). To su:
1 - Gradišće (Burgenland)
2 - Koruška (Kärnten)
3 - Donja Austrija (Niederösterreich)
4 - Gornja Austrija (Oberösterreich)
5 - Salzburg
6 - Štajerska (Steiermark)
7 - Tirol
8 - Vorarlberg
9 - Beč (Wien)
[uredi - уреди] Zemljopis
Glavni članak: Zemljopis Austrije
Austrijski zapad i jug leže na Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima pet nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata. Klima je umjerena, s hladnim zimama i svježim ljetima.
Najveći gradovi: Beč (glavni grad), Salzburg, Innsbruck, Graz i Linz.
[uredi - уреди] Gospodarstvo
Glavni članak: Gospodarstvo Austrije
Austrija ima razvijeno tržišno gospodarstvo i visok životni standard. Njeguje dobre veze s gospodarstvima Europske Unije, pogotovo s Njemačkom. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je gospodarski porast na 1.2% u 2001. godini.
[uredi - уреди] Gradovi
[uredi - уреди] Stanovništvo
Glavni članak: Stanovništvo Austrije
Službeni je jezik njemački, koji se takodjer govori u Njemačkoj. Ipak, standardni jezik njemackog u Austriji ima razlike u odnosu na varijantu koja se koristi u Njemačkoj. Na primjer, se koriste nekoliko slavenskih riječi (n.pr. kukuruz, kren).
Jedan dio državljanina Austrije pripadaju manjinama. Hrvatska je manjina najzastupljenija u Gradišću, gdje živi oko 35.000 Hrvata. U Koruškoj i Štajerskoj živi oko 50,000 Slovenaca. Austrija ima i mnogo radnika-imigranata.
Više od tri četvrtine Austrijanaca su katolici. Ostale važne vjere su islam i protestantizam.
[uredi - уреди] Kultura
Glavni članak: Kultura Austrije
U Austriji su rođeni mnogi slavni skladatelji, među ostalima Mozart, Johann Strauss otac i sin, Schönberg, Webern i Berg. Treba spomenuti i slavne fizičare Boltzmanna i Schrödingera, filozofe Wittgensteina i Gödela, psihoanalitičara Freuda, pisca Musila i slikara Klimta.
[uredi - уреди] Državni blagdani (neradni dani)
| datum | hrvatski naziv | lokalni naziv | napomene |
|---|---|---|---|
| 1. siječnja | Nova godina | Neujahr | |
| 6. siječnja | Sveta tri kralja | Epiphanie | zove se i Heilige Drei Könige |
| klizni datum | Uskrsni ponedjeljak | Ostermontag | dan nakon Uskrsa |
| 1. svibnja | Staatsfeiertag | zove se i Praznik rada | |
| klizni datum | Uznesenje Kristovo | Christi Himmelfahrt | četvrtak, 40 dana nakon Uskrsa |
| klizni datum | Duhovi | Pfingstmontag | |
| klizni datum | Tijelovo | Fronleichnam | četvrtak, 11 dana nakon Duhova |
| 15. kolovoza | Velika Gospa | Mariae Himmelfahrt | |
| 26. listopada | Dan države | Nationalfeiertag | donesen Zakon o neutralnosti 1955. |
| 1. studenog | Svi sveti | Allerheiligen | |
| 8. prosinca | Bezgrešno začeće | Mariae Empfängnis | |
| 25. prosinca | Božić | Christtag, Weihnachten | |
| 26. prosinca | Sveti Stjepan | Stephanitag |
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Farski otoci • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:
Kosovo (Srbija)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
