Hrvatska

From Wikipedia

Republika Hrvatska
Republika Hrvatska

(Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: Lijepa naša domovino
Službeni jezik:	hrvatski
Glavni grad:	Zagreb
Predsjednik:	Stjepan Mesić
Predsjednik Vlade:	Ivo Sanader
Površina:  - ukupno:  - % vode:	123. po veličini 56.542 1) km² 0,2%
Stanovništvo:  - ukupno (2003.):  - Gustoća:	117. po veličini 4.437.460 (2001.) 83/km²
Neovisnost:	25. lipnja 1991.
Valuta:	kuna (100 lipa)
Vremenska zona:	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak:	.hr
Pozivni broj:	+385
1) S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km²

Hrvatska je europska zemlja, zemljopisno smještena na raskrižju puteva za Srednju Europu, Sredozemlje i Balkan. Glavni grad Hrvatske je Zagreb. Hrvatska je također kandidat za EU i NATO.

Sadržaj/Садржај 1 Povijest 2 Zemljopis 3 Politika 4 Županije 5 Gospodarstvo 6 Stanovništvo 7 Kultura 8 Vanjske poveznice

[uredi - уреди] Povijest

Glavni članak: Povijest Hrvatske

Na području današnje Hrvatske su prva ljudska naselja postojala još u prahistoriji, a u Starom vijeku historijski izvori bilježe razna, pretežno ilirska plemena, a nešto kasnije grčke kolonije na obali Jadrana. Od 1. vijeka n.e. teritorija današnje Hrvatske je dio Rimskog Carstva. Raspadom Carstva, današnja Hrvatska postaje dijelom Zapadnog carstva, a njegovim padom tokom Velike seobe naroda vlast preuzimaju razna barbarska plemena.

Historija Hrvatske u suvremenom smislu počinje kada na obale Jadrana dolaze slavenska plemena i narodi među kojima su najbrojniji Hrvati, čije se prisustvio bilježi od 7. vijeka. Njihovi plemenski savezi se postepeno formiraju u države od kojih će najvažnija i najmoćnija biti kneževina Dalmatinska Hrvatska, a od 9. vijeka Hrvati prihvaćaju kršćanstvo. Godine 925. knez Tomislav iz loze Trpimirovića je ujedinio Panonsku (Posavsku) i Dalmatinsku (Primorsku) Hrvatsku te postao prvim kraljem velike hrvatske države. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem Petrom Krešimirom IV. (1058.-1074.), a nakon čega je slijedio period slabljenja i dinastijskih sukoba u koje su se umiješali Mađari.

Godine 1097. je u bitci na Gvozdu mađarski kralj Koloman pobijedio i ubio hrvatskog kralja Petra Svačića te tako omogućio da se 1102. tzv. Pacta Conventom formira personalna unija između dvije države koja će sljedećih nekoliko vijekova postojati kao Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo. Tada se u Hrvatskoj konačno profilira feudalno uređenje. Centar kulturnog i političkog života počinje pomicati s juga na sjever od 1420. kada je mađarski kralj Ladislav Napuljski prodao Dalmaciju Mlečanima.

Od sredine 15. vijeka Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo trpi teške udarce zbog širenja Otomanskog Carstva, a nakon poraza Mađara u Mohačkoj bitci hrvatsko plemstvo na Cetingradskom saboru 1527. godine bira Habsburgovce za hrvatsku vladarsku kuću. Habsburgovci s vremenom formiraju Vojnu krajinu kojom je zaustavljen turski prodor, a krajem 17. i početkom 18. vijeka od otomanske vlasti oslobođena Slavonija. Nakon što je u francuskim revolucionarnim ratovima uništena Mletačka Republika, njeni dalmatinske i istarske teritorije, uz kraći interval pod Napoleonovom vlašću (Ilirske pokrajine) postaju dijelom Austrijskog Carstva čime je cijela teritorija današnje Hrvatske po prvi put pod jednim te istim režimom.

U 19. vijeku se među Hrvatima, kao i drugim narodima Istočne i Centralne Evrope, pojavljuje nacionalni preporod, koji se s vremenom pretvara u pokret čiji je cilj Hrvatsku kao nacionalnu državu bilo u okviru reformirane Habsburške monarhije, šire jugoslavenske unije, odnosno potpuno samostalnog entiteta.

Godine 1918. Austro-Ugarska se nakon poraza u prvom svjetskom ratu raspala te je u Zagrebu kratkotrajna formirana Država Slovenaca, Hrvata i Srba koja se nakon mjesec dana s pobjedničkom Srbija|Srbijom ujedinila u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Mirovnim ugovorima su pak Istra, Rijeka, Zadar i brojni dalmatinski otoci potpali su pod italijansku vlast. Sama je Hrvatska u novoj državi, koja je 1929. preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju, izgubila elemente vlastite državnosti, ali ih je djelomično obnovila godine 1939. sporazumom Cvetković-Maček kojim je formirana autonomna Banovina Hrvatska.

Godine 1941. za vrijeme drugog svjetskog rata Jugoslaviju su u aprilskom ratu napale i okupirale Sile Osovine. Manji dio Hrvatske su anektirale Mađarska i Italija, dok je na većem dijelu formirana fašistička Nezavisna Država Hrvatska. Protiv tog režima su se borili Titovi komunistički partizani čiji je program, uobličen kroz ZAVNOH, sadržavao obnovu hrvatske države kao federalne jedinice u reformiranoj Jugoslaviji. Partizanska područja su 1944. postala Federalna država Hrvatska kojoj su 1945. nakon pobjede u ratu priključene Istra i Dalmacija, a Hrvatska je 1946. postala Narodna Republika Hrvatska kao jedna od šest republika Federativne Narodne Republike Jugoslavije.

Godine 1990. su u Hrvatskoj održani prvi demokratski višestranački izbori na kojima je pobijedili nacionalisti na čelu s Franjom Tuđmanom te započeli projekt čiji je cilj bilo hrvatsko osamostaljenje. Na hrvatskim područjima sa srpskim stanovništvom je kao reakcija na to 1991. formirana Republika Srpska Krajina, a napetosti dovele do izbijanja oružanog sukoba koji je završen hrvatskom pobjedom 1995. godine i uspostavljanjem hrvatske vlasti na njenoj međunarodno priznatoj teritoriji 1998. godine.

[uredi - уреди] Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis Hrvatske

Hrvatska ima:

• jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
• pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride;
• kamenitu obalu i brdašca na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).

Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nesto hladnijim zimama i toplijim ljetima).

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25C do 27C.

Površina mora: 33.200 km²
Površina zemlje i mora: 89.810 km²
Ukupna gospodarska površina: 113.680 km²
Dužina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije

Dužina obale: 5.835 km
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Dužina obale na otocima: 4.058 km

Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih)

Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Knin,Gospić ( sjedište najveće Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad)... (vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj)

[uredi - уреди] Politika

Glavni članak: Institucije Republike Hrvatske

Od usvajanja novog ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija.

Predsjednik Republike je poglavar države, a bira se na pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, predsjednik države predlaže predsjednika Vlade, kojeg imenuje Sabor.

Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: 15.1. - 15.7. i 15.9.-15.12.

Na čelu Vlade je predsjednik Vlade, koji ima 2 potpredsjednika i 14 ministara zaduženih za određena područja upravljanja. Vlada, kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje.

Hrvatska ima trojni sustav sudstva: vrhovni sud, županijske sudove i općinske sudove. Ustavni sud presuđuje u pitanjima koji se tiču ustava.

[uredi - уреди] Županije

Glavni članak: Hrvatske županije

Hrvatska je podijeljena na 20 županija i jedan grad*:

1. Zagrebačka
2. Krapinsko-zagorska
3. Sisačko-moslavačka
4. Karlovačka
5. Varaždinska
6. Koprivničko-križevačka
7. Bjelovarsko-bilogorska
8. Primorsko-goranska
9. Ličko-senjska
10. Virovitičko-podravska
11. Požeško-slavonska
12. Brodsko-posavska
13. Zadarska
14. Osječko-baranjska
15. Šibensko-kninska
16. Vukovarsko-srijemska
17. Splitsko-dalmatinska
18. Istarska
19. Dubrovačko-neretvanska
20. Međimurska
21. Grad Zagreb*

Vidi i:
Popis gradova u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Glavni članak: Gospodarstvo Hrvatske

Gospodarstvo se zasniva na lakoj industriji, kao i sektoru usluga. Turizam je značajan izvor prihoda.

San hrvatskog gospodarstva je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. Situaciju ne otežava toliko loš sustav sudstva i administracije već karakter građana Hrvatske koji ne poštuju zakone i spremni su se parničiti do besvijesti.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Hrvatske

Većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati. Glavne manjine su Srbi, Bošnjaci, Talijani, Mađari i drugi. Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek i pismenost su veliki.

Glavna vjera je katoličanstvo, a postoje i vjerske manjine.

Službeni jezik je hrvatski, koji spada u južnoslavenske jezike i koristi latinicu.

[uredi - уреди] Kultura

Glavni članak: Kultura Hrvatske

Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata (vidi:Cravatten Statt ) kao izvor tih odjevnih predmeta.

Hrvatska je dala mnoge umjetnike i znanstvenike svjetskog glasa kao što su znameniti diplomirani pravnik Maja Trogrlić, kipar Ivan Meštrović, fizičar Ruđer Bošković, fizičar Nikola Tesla i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njezini brojni i plodni izumitelji, među koje spadaju Eduard Slavoljub Penkala (nalivpero) i Faust Vrančić (padobran), tu su još književnici kao Miroslav Krleža, August Šenoa, Antun Branko Šimić, Silvije Strahimir Kranjčević, Antun Gustav Matoš, Slavko Kolar, Marin Držić, Marko Marulić, Ivan Gundulić, Vladimir Nazor, Tin Ujević te ostali pisci.

Državni blagdani (neradni dani)

Datum	Ime	Napomene
1. siječnja	Nova godina
6. siječnja	Sveta tri kralja
dan nakon Uskrsa	Uskrsni ponedjeljak	klizni datum
1. svibnja	Praznik rada
60 dana nakon Uskrsa	Tijelovo	klizni datum
22. lipnja	Dan antifašističke borbe
25. lipnja	Dan državnosti
5. kolovoza	Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
15. kolovoza	Velika Gospa
8. listopada	Dan neovisnosti
1. studenog	Svi sveti
25. prosinca	Božić
26. prosinca	Sveti Stjepan

---

[uredi - уреди] Vanjske poveznice

• Portal za iseljene Hrvate - Novosti iz Hrvatske - www.IzHrvatske.com
• WWW.HR -Hrvatski Web katalog
• Hrvatska ukratko
• Hrvatska.NET - Tražilica, novosti, zajednica...
• Hrvatska.ca - Hrvatske Karte, autoputevi gradovi