Habsburg
From Wikipedia
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Evrope: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španije (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više vijekova do 1806.
Njihovo ime potiče od švicarskog dvorca Habichtsburg ("Jastrijebov dvorac"), sjedišta porodice u 12. i 13. vijeku u mjestu Habsburg. Krenuvši iz jugoistočne Njemačke, porodica je proširila svoj uticaj i posjede na istočne krajeve Svetog Rimskog Carstva, koji otprilike odgovaraju današnjoj Austriji (1278–1382.). Nakon samo dvije-tri generacije, Habsburzi su uspjeli dosegnuti carsko prijestolje, koje će uz kraće prekide držati stoljećima (1273–1291., 1298–1308., 1438–1740., i 1745–1806.).
[[Slika:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|mini|desno|Zastava Habsburške Monarhije; koristila se i kao zastava Austrijskog Carstva sve do sporazuma 1867.]]
Nakon ženidbe Maksimilijana I. s Marijom, prijestolnasljednicom Burgundije (Holandije) i ženidbe njegovog sina Filipa Lijepog s Ivanom, prijestolnasljednicom Španije i njenog tek stečenog carstva, Karlo V. je naslijedio "carstvo gdje sunce nikada ne zalazi".
Nakon abdikacije cara Karla V., koji je ujedno bio i kralj Karlo I. Španski (1516–1556.), dinastija se podijelila na austrijske i španske Habsburgovce.
Španski Habsburgovci su izumrli 1700. godine, što je izazvalo Rat za špansko nasljedstvo), dok su austrijski Habsburgovci izumrli 1740. godine, što je izazvalo Rat za austrijsko nasljedstvo. Jedan od razloga njihovog nestanka vjerovatno je bio velik broj brakova unutar porodice (vidi: incest). Ipak, nasljednica zadnjeg austrijskog Habsburgovca, Marija Terezija, udala se za Franju Stjepana, lotarinškog vojvodu, pa su njihovi nasljednici nastavili habsburšku tradiciju u Beču pod dinastičkim imenom Habsburg-Lothringen.
Sveto Rimsko Carstvo je nestalo 1806. godine, kad je francuski car Napoleon I. preustrojio vlast u Njemačkoj. Znajući da će izgubiti naslov cara, Franjo II. se proglasio nasljednim carem Austrije i tako postao Franjo I.
Car Franjo I. Austrijski službeno je nosio ovaj glomazni naslov: "Mi, Franjo Prvi, milošću Božjom car Austrije; kralj Jerusalema, Mađarske, Češke, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Galicije i Lodomerije; nadvojvoda Austrije; vojvoda Lorraine, Salzburga, Würzburga, Franačke, Štajerske, Koruške i Kranjske; veliki vojvoda Krakova; knez Transilvanije; markgrof Moravske; vojvoda Sandomierza, Masovije, Lublina, Gornje i DonjeŠleske, Oswiecima i Zatora, Tesina i Furlanije; knez Berchtesgadena i Mergentheima; kneževski grof Habsburga, Gorice, Gradišća i Tirola; markgrof Gornjih i Donjih Lužica i Istre".
Austrijsko Carstvo je postalo Austro-Ugarska 1867. godine. Habsburgovci su odstupili s vlasti 1918. godine, nakon poraza u Prvom svjetskom ratu.
Današnja glava porodice Habsburg je Otto von Habsburg, najstariji sin cara Karla.
[uredi - уреди] Austrijski vojvode
- Fridrih I. (1296-1330.)
- Leopold I. (1290-1326.)
- Albreht II. (1298-1358.)
- Rudolf IV. (1339-1365.)
- Fridrih III. (1347-1362.)
- Albreht III. (1348-1395.)
- Albreht IV. (1377-1404.)
- Leopold III. (1351-1386.)
- Vilim (1370-1406.)
- Leopold IV. (1371-1411.)
- Ernest I. (1377-1424.)
[uredi - уреди] Carevi Svetog Rimskog Carstva
[uredi - уреди] Kuća Habsburg
- Rudolf I., carevao 1273-1291.
- Albert I., carevao 1298-1308.
- Albert II., carevao 1438-1439.
- Fridrih III., carevao 1440-1493.
- Maksimilijan I., carevao 1493-1519.
- Karlo V., carevao 1519-1556.
- Ferdinand I., carevao 1556-1564. Postaje kralj Hrvatske 1527, a Ugarske 1540. godine. Ove titule naslijeđuju svi njegovi carski potomci.
- Maksimilijan II., carevao 1564-1576.
- Rudolf II., carevao 1576-1612.
- Matija, carevao 1612-1619.
- Ferdinand II., carevao 1619-1637.
- Ferdinand III., carevao 1637-1657.
- Leopold I., carevao 1658-1705.
- Josip I., carevao 1705-1711.
- Karlo VI., carevao 1711-1740.
[uredi - уреди] Kuća Habsburg-Lothringen
- Franjo I. Stjepan, carevao 1745-1765.
- Josip II., carevao 1765-1790.
- Leopold II., carevao 1790-1792.
- Franjo II., carevao 1792-1806.
[uredi - уреди] Austrijski carevi iz kuće Habsburg-Lorraine
- Franjo I., austrijski car 1804-1835.
- Ferdinand I., austrijski car 1835-1848.
- Franjo Josip I., austrijski car 1848-1916.
- Karlo I., austrijski car 1916-1918. Umro u progonstvu 1922.
[uredi - уреди] Kraljevi Španije iz kuće Habsburg
- Filip I., 1506. (samo kralj Kastilje)
- Karlo I., 1516-1556.
- Filip II., 1556-1598.
- Filip III., 1598-1621.
- Filip IV., 1621-1665.
- Karlo II., 1665-1700.
[uredi - уреди] Kraljevi Portugala iz kuće Habsburg
- Filip I., 1580-1598.
- Filip II., 1598-1621.
- Filip III., 1621-1640.
[uredi - уреди] Veliki vojvode Toskane iz kuće Habsburg-Lorraine
- Franjo Stjepan, 1737-1765.
- Leopold I., 1765-1790.
- Ferdinand III., 1790-1800., 1814-1824.
- Leopold II., 1824-1849., 1849-1859.
- Ferdinand IV., 1859.
[uredi - уреди] Vojvode Modene iz kuće Habsburg-Lorraine
- Franjo IV., 1814-1831., 1831-1846.
- Franjo V., 1846-1848., 1849-1859.
[uredi - уреди] Vojvotkinja Parme iz kuće Habsburg-Lorraine
- Marija Lujza, 1814-1847.
