Krapinsko-zagorska županija

From Wikipedia

Krapinsko-zagorska županija je županija koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Ime joj dolazi od regije zvane Hrvatsko Zagorje kojeg djelomično pokriva, te Krapine koja predstavlja njeno sjedište.

Krapinsko-zagorska županija

Image:Zastava krapinsko zagorske županije.gif	Image:Krapinsko-zagorska županija (grb).gif
(Zastava)	(Grb)

Sjedište županije

Krapina

Broj stanovnika (2001.)

142 432

Površina

1224,22 km2

Župan

Sonja Borovčak (SDP)

Sadržaj/Садржај

1 Administrativna podjela i stanovništvo
- 1.1 Popis stanovništva 2001.
2 Županijska uprava
3 Zemljopis
- 3.1 Klimatska obilježja
4 Povijest
5 Gospodarstvo
6 Kultura
7 Znamenitosti
8 Vanjske poveznice

[uredi - уреди] Administrativna podjela i stanovništvo

Krapinsko-zagorska županija je podijeljena na 7 gradova i 25 općina.

Gradovi:
- Donja Stubica
- Klanjec
- Krapina (sjedište županije)
- Oroslavje
- Pregrada
- Zabok
- Zlatar.

Općine:

[uredi - уреди] Popis stanovništva 2001.

Prema popisu stanovništva 2001. godine na području Krapinsko-zagorske županije živjelo je 142.432 stanovnika, što iznosi 3,2% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Etnički sastav je bio sljedeči: Hrvati 98.4 %, Slovenci 0.3 %, Srbi 0.2 % i drugi.

Na području Krapinsko-zagorske županije prevladavaju naselja seoskih obilježja. Naselja koja su proglašena gradovima predstavljaju područja prijelaznog urbano-seoskog karaktera. U urbaniziranom području općina i gradova živi oko 36.142 stanovnika što je 24% ukupnog broja stanovnika županije. Porast broja stanovnika kontinuirano je prisutan u svim urbaniziranim naseljima dok se u seoskim naseljima bilježi smanjenje broja stanovnika.

[uredi - уреди] Županijska uprava

[uredi - уреди] Zemljopis

Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna s Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje.

Županija Krapinsko-zagorska graniči :

na sjeveru s Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom
na zapadu s Republikom Slovenijom
na jugu s gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom
na istoku sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom.

Površinom je jedna od manjih županija (1224,22 km²), ali je gustoćom stanovnika od 116 st./km² iznad hrvatskog prosjeka (78 st./km²) te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje zemlje.

Kroz županiju prolazi autocesta A2 Zagreb–Macelj, dio europske ceste E59 koja povezuje Hrvatsku sa zemljama srednje Europe.

[uredi - уреди] Klimatska obilježja

Na području Krapininsko-zagorske županije vlada kontinentalno-humidni tip klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta i dosta kišovite i hladne zime.

Temperatura zraka

Najveće temperature koje prelaze 30°C zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu. Minimalne godišnje temperature niže od 10°C zabilježene su u siječnju (–20,5°C), veljači (–22°C), ožujku (–15,5°C) i prosincu (–17,2 °C). Samo tri mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) nemaju negativnih temperatura. Ledenih dana u godini ima pretežno u mjesecu siječnju, veljači i prosincu.

Padaline

Krapinsko-zagorska županija je područje kontinentalnog oborinskog režima s čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom dok je najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku.

Magla

Magla se pojavljuje tijekom cijele godine i u ljetnoj sezoni u jutarnjim i večernjim razdobljima dana, u zimskom razdoblju tijekom cijelog dana. Najveći broj dana s maglom imaju rujan, listopad, studeni i prosinac. Godišnje je ukupno 56 dana s maglom (15,3% godine sa smanjenom vidljivošću).

Vjetar

U Zagorju se strujanje vjetrova modificira pod utjecajem reljefa. Najučestaliji su zapadni vjetrovi sa 45% trajanjem tijekom godine. Na drugom mjestu su istočni vjetrovi sa 29% trajanja, dok je vremensko razdoblje bez vjetra oko 6% godišnjeg vremena. Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6–9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do početka proljeća.