Poljska
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
Republika Poljska, država Evropske unije, koja se nalazi u srednjoj Evropi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom i Slovačkom na jugu, Ukrajinom i Bjelorusijom na istoku, te Litvom, Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kaliningradska Oblast) i Baltičkim morem na sjeveru.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Ime Polska, koje se pojavljuje sredinom 10. vijeka, dolazi od drevnog slavenskog plemena Polanie ("oni koji žive na polju", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama između Odre i Visle nakon pada Rimskog Carstva, u 5. vijeku.
Poljsko zlatno doba je 16. vijek kada se Poljska ujedinila s Litvom i bila jedna od glavnih evropskih sila pod dinastijom Jagelovića. Dinastija je propala 1572., a Poljska je ušla u dugo razdoblje ratova i opadanja moći. Zemlja je raskomadana 1772., 1793. i 1795. godine, kad je podijeljena između Rusije, Prusije i Austrije.
Poljska je opet uspostavljena kao neovisna država nakon 1. svjetskog rata. Godine 1939. podijeljena je nadvoje između Njemačke i Sovjetskog Saveza. Nakon 2. svjetskog rata, Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku.
Zemlja je bila dio komunističkog Istočnog bloka pod kontrolom Sovjetskog Savezado 1980-ih godina, kada je krenuo pokret "Solidarnost", koji je pobijedio na parlamentarnim izborima 1989. godine, te je uvedena demokratija.
Poljska je 1999. godine ušla u savez NATO, a pridružila se Evropskoj Uniji 1. maja 2004.
[uredi] Vlada
Sadašnji ustav Poljske donesen je 1997. godine.
Predsjednik države bira se na općim izborima svakih pet godina. On je šef države, najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore.
Predsjednik vlade predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta.
Parlament ili Narodna skupština (Zgromadzenie Narodowe) ima Donji dom (Sejm) s 460 zastupnika i Senat (Senat) sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sistemom glasanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament.
Glavne grane sudstva su Vrhovni sud (Sąd Najwyższy), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (Trybunał Konstytucyjny), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.
[uredi] Političke podjele
Poljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (województwa, jednina województwo):
- Velikopoljsko (Wielkopolskie)
- Kujavsko-pomeransko (Kujawsko-Pomorskie)
- Malopoljsko (Małopolskie)
- Lodzko (Łódzkie)
- Donjošlesko (Dolnośląskie)
- Lublinsko (Lubelskie)
- Lubuško (Lubuskie)
- Mazovjecko (Mazowieckie)
- Opoljsko (Opolskie)
- Podkarpatsko (Podkarpackie)
- Podlasko (Podlaskie)
- Pomeransko (Pomorskie)
- Svjetokžiško (Świętokrzyskie)
- Šlesko (Śląskie)
- Varminsko-mazursko (Warmińsko-Mazurskie)
- Zapadnopomeransko (Zachodniopomorskie)
[uredi] Geografija
Poljski se reljef sastoji gotovo isključivo od sjevernoevropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 metra, dok su na jugu Sudeti i Karkonosze), te Karpati i Tatra, gdje je najviši vrh Poljske, Rysy (2,499 m). Kroz nizinu teče nekoliko velikih rijeka - Visla (Wisla), Odra i Varta (Warta). Poljska ima oko 9300 jezera, uglavnom na sjeveru zemlje. Mazurija (Mazury) je najveće i najposjećenije jezersko područje u Poljskoj.
Poljska ima umjerenu klimu s hladnim, kišovitim i relativno oštrim zimama, te blagim ljetima s čestim pljuskovima. Gradovi: Gdanjsk, Krakov, Poznanj, Ščečin, Varšava, Vroclav
[uredi] Privreda
Prije 2. svj. rata, privreda je uglavnom ovisila o poljoprivredi. Za vrijeme komunizma uvedena je sovjetska planska ekonomija s naglaskom na industriji. Krajem 1970-ih došlo je do velikih privrednih problema, zbog kojih je dijelom i propao komunizam.
Kad je pobijedila demokratija, uvedene su reforme radi prelaska na slobodno tržište. Nakon početne krize, privreda je ravnomjerno rasla, kao i privatizacija i strane investicije.
Strukturne promjene zdravstva, obrazovanja, mirovinskog sustava i državne uprave izazvale su znatne porezne pritiske.
Bruto domaći proizvod stalno je rastao od 1993. do 2000. uz kraće usporavanje u 2001-2002. Približavanje članstva u Evropskoj Uniji opet je potaklo privredu, koje je u 2003. poraslo za 3,7%.
[uredi] Stanovništvo
Stanovništvo Poljske je najgušće na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje.
63% ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001. godine). 42 grada imaju više od sto hiljada stanovnika, a 6 gradova više od petsto hiljada.
Poljska je nekad pokrivala mnogo naroda, kultura i vjera. Drugi svjetski rat i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo. Danas Poljaci čine 98% stanovnika, a glavne manjine su Nijemci, Ukrajinci i Bjelorusi.
Poljski, koji spada u zapadnu granu slavenskih jezika, jest službeni jezik Poljske. Većina Poljaka (95%) su katolici, a 75% se računa kao aktivni katolici. Nekatoličkih 5% stanovništva uglavnom spada u pravoslavlje i protestantizam.
[uredi] Kultura
Poljska je uglavnom dijelila sva razdoblja kulturnog razvitka Zapada. Renesansa je dovela do procvata poljske kulture, dok je reformacija ubrzala razvoj književnosti na poljskom. Francuska je kultura jako uticala na Poljsku u 18. i 19. vijeku. Ovo su samo neki od mnogobrojnih Poljaka koji su doprinijeli svjetskoj kulturi:
- književnici Mickiewicz i Sienkiewicz, Reymont, Gombrowicz, Szymborska, Miłosz, Schulz i Herbert
- redatelji Wajda, Holland, Kieślowski i Polanski
- kompozitori Chopin, Wieniawski, Szymanowski, Lutosławski, Górecki, Penderecki, Komeda i Kaczmarek
[uredi] Također pogledajte
[uredi] Vanjski linkovi
- Službeni portal Poljske
- Turistički portal
- KPRM - predsjednik vlade
- Prezydent - predsjednik države
- Sejm - donji dom parlamenta
- Senat - gornji dom parlamenta
- Sad Najwyzszy - Vrhovni sud
- Numizmatyka - Polish coins
- Trybunal Konstytucyjny - Ustavni sud
- Eurokonstytucja
- Europolityka
- Euroszansa
|
|
 |
|---|---|
|
Austrija | Belgija | Bugarska | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Irska | Italija | Kipar | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Malta | Holandija | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Slovačka | Slovenija | Španija | Švedska | Ujedinjeno Kraljevstvo |
|
Albanija • Andora • Armenija3) • Austrija • Azerbejdžan3) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Crna Gora • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Gruzija3) • Grčka • Holandija • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan3) • Kipar1) • Kosovo4) • Latvija • Lihtenštajn • Litvanija • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunija • Rusija3) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španija • Švedska • Švicarska • Turska3) • Ujedinjeno Kraljevstvo • Ukrajina • Vatikan
Teritorije:
Akrotiri i Dhekelia • Ålandska ostrva • Gibraltar • Guernsey • Madeira ostrva2) • Ostrvo Man • Farska ostrva • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Nepriznate države i države pod upravom UN-a:
Pridnjestrovija • Sjeverni Kipar1)
1)U potpunosti u Aziji, ali kulturni i politički pripada Evropi. 2)U potpunosti u Africi, ali kulturni i politički pripada Evropi. 3)Najvećim dijelom u Aziji. 4)Nezavisnost proglašena jednostranim otcjepljenjem od Srbije 17.februara 2008.
