Iran
From Wikipedia
|
|||||
| Geslo: Esteglal, azadi, džomhuri-ye eslami (perzijski: Neovisnost, sloboda, islamska republika) | |||||
| Himna: Sorud-e meli-ye džomhuri-ye eslami | |||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | perzijski | ||||
| Glavni grad: | Teheran | ||||
| Vrhovni vođa: | Ali Hamnei | ||||
| Predsjednik Vlade: | Mahmoud Ahmadinejad | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
18. po veličini 1,648,195 km² 0.7% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2004.): - Gustoća: |
17. po veličini 69,018,924 42/km² |
||||
| Neovisnost: | U 16. stoljeću. | ||||
| Valuta: | rial (100 dinara¹) | ||||
| Vremenska zona: | UTC +3:30 | ||||
| Internetski nastavak: | .ir | ||||
| Pozivni broj: | +98 | ||||
| (1) Izvan upotrebe | |||||
Islamska Republika Iran je država u jugozapadnoj Aziji. Na zapadu graniči s Irakom i Turskom, na sjeveru s Armenijom, Azerbejdžanom i Turkmenistanom i na istoku s Afganistanom i Pakistanom. Osim toga, na sjeveru izlazi na Kaspijsko more, a na jugu na Perzijski zaljev i Omanski zaljev, dio Indijskog oceana.
U Iranu prevladava planinski reljef, osobito u zapadnom dijelu u kojem živi većina stanovništva (planinski lanci Zagros i Alborz (Elburs) s najvišom točkom Irana, 5607 m visokim Damavandom). Uz Perzijski zaljev reljef je nizinski, a na istoku prevladavaju slabo naseljene ravne pustinje s povremenim slanim jezerima.
Islam je najzastupljenija i državna religija. Velika većina muslimana su šijiti. Stanovništvo uglavnom govori iranskim jezicima, među kojima se ističe perzijski kojim govori nešto više od polovice stanovništva. Na sjeverozapadu zemlje živi velika azerbejdžanska zajednica (oko 17 mil., više nego u susjednom Azerbejdžanu).
Nakon islamske revolucije 1979. Iran je postao republika, ali uz izabrani parlament i predsjednika odlučujuću riječ u mnogim pitanjima i pravo veta na većinu odluka imaju vjerski vođe na čelu s vrhovnim vođom (ovu funkciju je do svoje smrti 1989. obavljao Ajatolah Homeini).
Iransko gospodarstvo se temelji na proizvodnji nafte i poljoprivredi. Iran je četvrti po veličini izvoznik nafte i ima 10% dokazanih svjetskih rezervi. Industrijska proizvodnja zaostaje po produktivnosti za zemljama usporedivog BDP-a.
[uredi - уреди] Gradovi
]
Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija2) • Irak • Iran • Istočni Timor2) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mianmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Ostali teritoriji:
Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)
Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar
