Ujedinjeni Arapski Emirati
From Wikipedia
|
|||||
| Geslo: | |||||
| Himna: Tahiat Alalam | |||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | arapski | ||||
| Glavni grad: | Abu Dabi | ||||
| Predsjednik: | Kalifa bin Zayed al-Nahayan | ||||
| Predsjednik Vlade: | Maktoum bin Rashid al-Maktoum | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
oko 115. po veličini oko 75.000 km² 0% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2001.): - Gustoća: |
139. po veličini 3.480.000 46/km² |
||||
| Neovisnost: | Od Ujedinjenog Kraljevstva 2. prosinca 1971. | ||||
| Valuta: | UAE dirham (100 filsa) | ||||
| Vremenska zona: | UTC +4 | ||||
| Internetski nastavak: | .ae | ||||
| Pozivni broj: | +971 | ||||
Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva. Nalaze se na istoku Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji. Graniče na jugu i zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na istoku s Omanom. Sastoje se od sedam emirata: Abu Dabi, Ajman, Dubai, Fujairah, Ras al-Khaimah, Sharjah i Umm al-Qaiwain.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Zemljopis
Pješčana pustinja zauzima većinu zemlje, s planinama na sjeveroistoku (najviši vrh Yibir u gorju Hajar, 1.527 m). Duž obale se nalaze slane ravnice (sabkah).
[uredi - уреди] Povijest
Stanovnici područja današnjih UAE krajem 18. i početkom 19. stoljeća napadali su britanske brodove u Perzijskom zaljevu i Indijskom oceanu. Britanski imperij odgovorio je 1819. i nizom ugovora stavio države jugoistoka Arapskog poluotoka pod svoju kontrolu, preuzimajući obranu i vanjsku politiku, a ostavljajući unutarnje uređenje uglavnom nedirnutim.
Nakon britanskog povlačenja 1971. Katar i Bahrein odlučili su se za potpunu neovisnost, a ostalih sedam emirata za ujedinjenje.
Prvo desetljeće neovisnosti proteklo je u znaku borbe dvaju najvećih emirata, Abu Dabija i Dubaija oko stupnja centralizacije. Godine 1979. postignut je dogovor o podjeli najviših funkcija u zemlji prema kojem mjesto predsjednika zauzima emir Abu Dabija, a premijera emir Dubaija.
Nakon zaoštravanja političkih prilika u regiji početkom 80-ih Emirati su se približili zemljama Zapada, osobito SAD-u, iako nisu bezrezervno podržali napad na Irak 2003.
[uredi - уреди] Stanovništvo
Samo oko 25% stanovnika su državljani UAE, a ostatak čine strani radnici privučeni naftnim bogatstvom. Državljani su uglavnom Arapi, muslimani Suniti, iako ima i Šijita.
[uredi - уреди] Gospodarstvo
Od 60-ih godina temelj gospodarstva Emirata čini proizvodnja nafte. Najvećim rezervama raspolaže Abu Dabi, a pretpostavlja se da su rezerve Dubaija pri kraju. U posljednja dva desetljeća porastao je značaj ne-naftnog sektora, osobito trgovine, financija, industrije i turizma. BDP je u 2004. bio 25.200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Alžir • Bahrein • Džibuti • Egipat • Irak • Jemen • Jordan • Katar • Komori • Kuvajt • Libanon • Libija • Maroko • Mauritanija • Oman • Palestina • Saudijska Arabija • Somalija • Ujedinjeni Arapski Emirati • Sudan • Sirija • Tunis
Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija2) • Irak • Iran • Istočni Timor2) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mianmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Ostali teritoriji:
Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)
Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar
 |
Ovaj članak o geografskoj lokaciji je u začetku. Možete pomoći tako da ga proširite. |
