Mongolija

From Wikipedia

Mongolija
Монгол Улс

Image:Lambang Mongolia.png (Zastava) (Grb)
Geslo: nema
Himna: Bügd Nairamdakh Mongol
Službeni jezik:	mongolski
Glavni grad:	Ulaan Baatar
Predsjednik:	Natsagiyn Bagabandi
Predsjednik Vlade:	Tsakhiagiyn Elbegdorj
Površina:  - ukupno:  - % vode:	18. po veličini 1.565.000 km² 0,6%
Stanovništvo:  - ukupno (2003.):  - Gustoća:	134. po veličini 2.712.315 1,73/km²
Neovisnost:	od Kine 11. srpnja 1921.
Valuta:	mongolski tugrik (100 mongoa1)
Vremenska zona:	UTC +7 do +8
Internetski nastavak:	.mn
Pozivni broj:	976
1 izvan upotrebe

Mongolija - azijska država , između centralne- i istočne Azije ,rijetko naseljena zemlja bez izlaza na more, graniči s Rusijom na sjeveru i Kinom na jugu.

U starijim dokumentima može se naći još i ime Vanjska Mongolija (za razliku od Unutrašnje Mongolije koja je kao Autonomna oblast dio Kine . Do promjene Ustava 1992 zvala se Narodna Republika Mongolija.

Sadržaj/Садржај 1 Zemljopis 2 Klima 3 Stanovništvo 4 Gradovi 5 Povijest 6 Upravna podjela 7 Privreda 8 Kultura 8.1 Tradicija 8.2 Nacionalni praznici

[uredi - уреди] Zemljopis

Mongolija je vrlo rijetko naseljena zemlja stepa , planina i pustinja . Sa 1,565.501 km² ona je 18-ta država po veličini od ukupno 193 države, tek nešto malo manja od Irana . Ali za razliku od Irana, sa svojih 2,66 miliona stanovnika ima samo 4 posto njegovog stanovništva - isto koliko i 140 puta površinom manji otok Jamajka . Takva rijetka naseljenost neće se, vjerojatno, u ovom stoljeću ozbiljnije mijenjati, iako je istina da se stanovništvo Mongolije u zadnjih 30 godina udvostručilo.

[uredi - уреди] Klima

frame|Reljef Mongolije i Sinkjanga Zbog suhe , izraženo kontinentalne klime tijekom godine temperatura izrazito oscilira. Zimi prosječna dnevna temperatura se kreće oko -25°C , a ljeti je prosječno +25°C čime su razlike 2-3 puta veće nego u Zapadnoj Europi . Srednja godišnja količina padavina je jedva iznad 200 mm. Tek sa druge strane klimatske razdjelnice koju ovdje čini Mongol Shan , gorje kojim istovremeno prolazi i granica prema (danas Kineskoj Unutrašnjoj Mongoliji) Južnoj Mongoliji , količina padavina dosiže 400 mm.

Položaj na centralnoazijskoj visoravni donosi Mongoliji jednu od ekstremnih kontinentalnih ali i aridnih klima na svijetu. Već su razlike u prosječnim temperaturama između dana i noći neobično velike, dok one između zime i ljeta dosižu čak 100°C. To je razlog zbog kojeg se u Mongoliji nalaze najjužnija područja trajno zaleđene zemlje koja se, osim najgornjih nekoliko sentimetara, nikada ne odledi, a osim toga i najsjevernije pustinje na Zemlji. Samo 10 % zemlje je šumovito, (pretežno u planinama sjevera i zapada) a manje od 1% je obradivo.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Velika većina stanovništva pripada narodu Mongola . Na zapadu zemlje živi nešto malo Kazaha i zanemarivi broj pripadnika raznih drugih naroda. Prirast stanovništva u Mongoliji je oko 2,2 posto. Prema podatcima UN pismenost među odraslima je veća od 98 posto, a nekoliko tisuća studenata se školuje na zapadu . Mongolski se uobičajeno koristi ćiriličnim pismom.

Glavna religija je Lamaizam (tibetanski oblik Budizma ), a uz to veliku ulogu ima i Šamanizam. Kazasi na zapadu zemlje pripadaju Islamu.

[uredi - уреди] Gradovi

Popis gradova u Mongoliji

[uredi - уреди] Povijest

Još u antičko vrijeme su Mongoliju zbog nestvarno surove klime naseljavala gotovo isključivo nomadska plemena stočara; u toj velikoj zemlji postojala su tek sporadično manja naselja Samojeda i Ujgura , kao i neka pod kineskim utjecajem.

Još u to vrijeme dolazilo je do napada pojedinih plemena na Kinu i na cestu svile koja je prolazila zapadno centralnom Azijom. U srednjem vijeku uspjelo je DŽingis Kanu (1155-1227) ujediniti mongolska plemena u državu koja je nekoliko stoljeća vladala svjetskim carstvom , koje je 1240 dosezalo čak do srednje Europe . Njegov unuk Kublaj Kan (†1294 u Pekingu ) osnovao je u Kini Juan dinastiju , i budističkim svećenicima preneo pravo upravljanja Tibetom . Nakon nekoliko razdoblja slabosti oko 1400-te je pod Timur Lenkom opet stvoreno veliko carstvo koje je kasnije u razdoblju imeđu 1690 i 1757 prešlo na kinesku kving dinastiju .

Nakon njenog sloma 1911 Mongolija je proglasila nezavisnost, ali je ipak (uprkos ruskoj pomoći) potrajalo do 1921 da su kineske snage ( sjeverni militaristi ) konačno istjerane iz zemlje. 1924 godine proglašena je Narodna Republika Mongolija, i postala je zemlja-satelit SSSRa . U ambiciji sovjetskog vodstva da od Mongolije naprave modernu komunističku državu, gotovo potpuno je uništeno tradicionalno nomadsko stočarstvo, što je uzrokovalo velike gospodarske probleme. Z vrijeme staljinističkih čistki ubijeno je oko 38.000 Mongola, među ostalima, gotovo sva inteligencija zemlje i oko 18.000 budističkih redovnika. Gotovo svi budistički samostani Mongolije sa svim njihovim kulturnim blagom i bibliotekama bespovratno su uništeni.

Na krilima promjena u istočnoj Europi pojavio se 1990 i u Mongoliji demokratski pokret, a prvi slobodni izbori održani su 1992. Danas je demokracija u Mongoliji stabilnija nego u bilo kojoj drugoj državi centralne Azije. Na predsjedničke izbore u svibnju 2005 izašla su po dva prijašnja predsjednika vlade i dva industrijalca, dakle četiri ugledna kandidata. Glavne predizborne teme bile su tržišna privreda i borba protiv nezaposlenosti i korupcije; ovo zadnje pripisivalo se obojici kandidata koji su ušli u drugi krug.

Od 1990 do 1996 vladali su reformirani komunisti, a onda do 2000 Demokratska stranka. Od 2004 na vlasti je velika koalicija reformiranih komunista i demokratskih stranaka.

[uredi - уреди] Upravna podjela

Mongolija je podijeljena na 21 provinciju i jedan grad. Provincije se dijele dalje na uprave jedinice uporedive sa našim županijama (ima ih 329) a one opet na okruge slično općinama (ukupno 1.620)

Glavni grad Ulan-Bator je Savezni distrikt.

[uredi - уреди] Privreda

Mongolska privreda je pretežno agrarna; tradicionalni proizvodi su meso , mlijeko i vuna. Osim toga, proizvodi se nešto žitarica (na samo par promila površine), krompir i povrće. U ukupnom društvenom bruto proizvodu poljoprivreda - jednako kao i industrija - sudjeluje sa nepunih 30 posto.

Rudno bogatstvo Mongolije se sastoji uglavnom od ugljena , nekih minerala , bakra nafte , zlata i srebra .

Nakon dužeg razdoblja stagnacije (1990-2002) u zadnjih par godina gospodarstvo se oporavlja i pokazuje rast od 5,3 do 10 posto. Taj rast počiva večim dijelom na uslužnim djelatnostima čiji je udio u ukupnom gospodarstvu narastao na oko 40 posto, i na nešto povoljnijim svjetskim cijenama bakra i zlata. Međutim, rezultat tog porasta je uglavnom zaobišao siromašno stanovništvo. Ispod granice siromaštva i dalje živi oko 36 posto stanovništva, slično kao i 1990. Teške godine reformi povećale su doduše udio privatnog poduzetništva na oko 80 posto, ali su se povećale socijalne razlike kao i one između grada i sela. Vlada barata podatkom o oko 4% nezaposlenih, međutim, neki međunarodni stručnjaci smatraju da je procjena od oko 25% bliža istini.

[uredi - уреди] Kultura

[uredi - уреди] Tradicija

Mongoli su tradicionalno nomadski narod, narod jahača. Do sredine prošlog stoljeća njihov svakodnevni život bio je neraskidivo povezan sa konjima. Još i danas izvan gradova djeca nauče jahati prije nego što prohodaju. Nakon 1990 godine, ljudi se pokušavaju vratiti svojim korijenima i nomadskom životu.

Na žalost, kontinuitet u prijenosu neophodnih znanja za preživljavanje u takvim uvjetima je većim dijelom izgubljen. Mukotrpno se pokušava oživjeti sjećanja starih ljudi i obilazi onaj mali dio stanovništva koji je uspio oduprijeti se pokušajima "moderniziranja" u vrijeme ovisnosti o SSSRu kako bi se za buduća pokoljenja sačuvala uspomena na tradiciju staru više tisućljeća.

[uredi - уреди] Nacionalni praznici

Mongolski nacionalni praznik je 11. lipanj i zove se Naadam . Na taj dan sjećaju se revolucije od 1921 kad je protjerana kineska okupacijska vojska. Međutim, cijena za to je plaćena velikom ovisnošću od tadašnjegSSSRa. U to se vrijeme održavaju natjecanja u mongolskom hrvanju , gađanju lukom i konjičke utrke jednogodišnjaka.

26. studeni je također nacionalni praznik u čast osnivanja Narodne Republike Mongolije 1924. godine.