Pšenica

From Wikipedia

Pšenica
Taksonomija
carstvo: Plantae Division: Magnoliophyta klasa: Liliopsida red: Poales porodica: Poaceae potporodica: Pooideae Tribe: Triticeae rod: Triticum L.
Vrste
Triticum aestivum Triticum aethiopicum Triticum araraticum Triticum boeoticum Triticum carthlicum Triticum compactum Triticum. dicoccoides Triticum dicoccon Triticum durum Triticum ispahanicum Triticum karamyschevii Triticum macha Triticum militinae Triticum monococcum Triticum polonicum Triticum spelta Triticum sphaerococcum Triticum timopheevii Triticum turanicum

Pšenica (Triticum) je biljni rod jednogodišnjih biljaka iz porodice trava (Graminum). Predstavlja najstariju kultiviranu biljku u historiji čovječanstva i najrašineriju i najvažniju žitaricu u današnjem svijetu.

Sadržaj/Садржај 1 Istorija 2 Privreda 3 Fusnote 4 Reference

[uredi - уреди] Istorija

Poreklom je iz jugozapadne Azije iz oblasti poznate kao plodni luk. Istraživanja su pokazala da je najverovatnije mesto odomaćivanja pšenice Dijarbekir u Turskoj^[1]. Širenje uzgoja pšenice van plodnog luka počelo je tokom neolitskog perioda, da bi se pre 5000 godina mogla naći u Etiopiji, Indiji Irskoj i Španiji. Milenijum kasnije stigla je i u Kinu. Pre 3000 godina upotreba plugova koje su vukli konji povećala je proizvodnju žitarica koja je nastavila da raste usled upotrebe modernijih mašina i metoda kao i proširivanja obradivog zemljišta.

[uredi - уреди] Privreda

Pšenična zrna se klasifikuju prema osobinama zrna za namenu na tržištu proizvoda. Kupci pšenice upotrebljavaju klasifikacije da im pomognu pri odluci koju pšenicu kupiti, jer svaka klasa ima svoju upotrebu. Proizvođači pšenice određuju koje klase su najprofitabilnije za proizvodnju u određenom sistemu proizvodnje. Pšenica je široko uzgajana jer daje dobar prinos po jedinici površine, dobro raste i u umereno kratkim sezonama i daje visoko kvalitetno bršno koje se koristi u pekarstvu. Hleba se uglavnom pravi od pšeničnog brašna, ali i od drugih žitarica kao što su raž i zob. I mnoge druge vrste hrane se izrađuju od pšeničnog brašna, što rezultuje velikom potražnjom za žitaricama čak i u zemljama sa znatnijim viškom hrane.

[uredi - уреди] Fusnote

1. ↑ Jorge Dubcovsky and Jan Dvorak, "Genome Plasticity a Key Factor in the Success of Polyploid Wheat Under Domestication", Science 316 [Issue 5853], p. 1862, 29 June 2007

[uredi - уреди] Reference

• Bonjean, A.P., and W.J. Angus (editors). The World Wheat Book: a history of wheat breeding. Lavoisier Publ., Paris. 1131 pp. (2001). ISBN 2-7430-0402-9.
• Ears of plenty: The story of wheat, The Economist, Dec 24th 2005, pp. 28-30