Povijest
Izvor: Wikipedija
Termini povijest i historija u hrvatskom se jeziku ponekad koriste kao istoznačnice, ali danas uvelike prevladava "povijest". U svakodnevnom govoru oba termina označavaju dva bitno različita pojma: prošlu zbilju i društvenu znanost koja proučava tu zbilju. U znanosti, danas se termimom povijest označava prošla zbilja, a znanost koja ju proučava naziva se najčešće historiografija. Čovjek koji istražuje ljudsku povijest obično se naziva povjesničar. (Vidi članak historija za podrobnija objašnjenja.)
Termin "povijest" može podrazumijevati samo ljudsku prošlost, u cjelini ili od nastanka civilizacije (prethodno je pretpovijest ili prapovijest. Također se govori o "povijesti" u širem smislu, obuhvaćajući ne samo ljudsku prošlost, nego i "povijest Zemlje" ili cijelog Svemira.
Sadržaj |
[uredi] Povijest planeta Zemlje
Naravno, i prije čovjeka bilo je života na Zemlji, pa je u skladu s time napravljena sljedeća klasifikacija Zemljine povijesti:
- Paleozoik ili Staro doba (prije 550 - prije 200 milijuna godina)
- Mezozoik ili Srednje doba (prije 200 - prije 65 milijuna godina)
[uredi] Povijest čovjeka
Po toj podjeli mi danas živimo u kvartaru. No, čovjek je napravio podjelu povijesti gdje je on u glavnoj ulozi (kako razni dijelovi svijeta usvajaju kulturu različitim tempom, egzaktnu klasifikaciju je nemoguće napraviti, godine koje su uzete za granice su one koje vrijede za većinu ljudske populacije u tom vremenskom trenutku, isto tako sasvim je u redu preklapanje nekih vremenskih perioda koji nemaju oštre vremenske granice):
[uredi] Prapovijest
- kameno doba
- starije (paleolitik) (1 800 000. – 10 000.)
- srednje (mezolitik) (10 000. – 6000.)
- mlađe (neolitik) (6000. - 3500.)
- prahistorija:
- pleistocen (hladno)
- holocen (toplo, sunčano)
- prvi hominidi se javljaju prije 8 – 5 milijuna godina a od životinja se razlikuju inteligencijom
[uredi] Paleolitik
- rod australopitek – 4 mil.g. - Afrika (Etiopija, Tanzanija)
- najstarija Lucy
- hrane se mesom
- mozak im je veći od životinjskog
- živi u skupinama
- kultura oblutaka – 2,5 do 1,5 mil.g – krešu samo dio kamena
Rod homo
- homo habilis – 2,5 – 1,5 mil.g. – spretni čovjek – Kenija, Tanzanija – precizno hvata, razvijen mozak
- homo erectus – 1,5 mil.g. – uspravni čovjek – Heidelberg, Peking, Kenija, Java – uspravan, prvo privremeno stanište
- 400 000.g – vatra – novi način obrade kamena – okresivanjem
- homo sapiens – 400 000.g – mudri čovjek – Europa, Z Azija – živi u čoporima
- homo sapiens neandertalensis – Neandertal, Hušnjakovo Brdo – slijepa grana, nema nasljednika
- homo sapiens sapiens – Cromagnon, Altamira (Šp), Lascaoux (Fr), Niaux (F)
- nomad, živi u čoporima, živi u špiljama, nosi odjeću
Vjera
- animalizam – obožavanje duha životinje kao zaštitnika zajednice
- animizam – vjerovanje u postojanje duhova koji prožimaju sve
- totemizam – vjeruju u ljudsku povezanost sa životinjama i njima u čast grade umjetničke predmete
Umjetnost
- slikarstvo - Altamira (Španjolska), Lascaoux (Francuska)
- simboli plodnosti
[uredi] Mezolitik
- 10 000 - 6000.g
- postledeno doba
- nastanak rasa - negroidi, europeidi, mongoloidi
- povećanje vodenih površina – promjena flore i faune
- male i brze životinje (ubijaju ih lukom i strijelom)
- razvoj lova i ribolova (luk, strelice, udice, harpuni)
- nastaju prve nastambe
- odjeća i obuća je od kože
- pripitomljena prva životinja – pas
- razvitak ljudskih zajednica – obitelji se udružuju u rodove
[uredi] Neolitik
- 6000. – 3500.g
- holocen – Eufrat, Tigris, Nil – zemlje plodnog polumjeseca
- ljudi se više ne sele, sjedilački način života
- razvoj ratarstva i stočarstva – pšenica i ječam, proso i riža, kukuruz
- prvi alati – motika, srp, plug
- pripitomljavanje ovaca, koza, konja, goveda, svinja, magarca i kokoši
- prva ljudska naselja
- Jerihon (8000.)
- Catal Hüyük (7000.)
- Qatal Jarmo (7000.)
- izumi – obrada kamena glačanjem, tkalački stan, keramičko posuđe, kotač
- stvaraju se šire ljudske zajednice – rod, bratstvo, pleme
- vjera – kult plodnosti (kult Majke Zemlje), animizam i animalizam
- umjetnost – graditeljstvo:
- prva svetišta – megalitsko graditeljstvo (megaliti – veliki kameni blokovi teški po tonu)
- Stonehenge – kameni – dolmeni i menhiri
- prva svetišta – megalitsko graditeljstvo (megaliti – veliki kameni blokovi teški po tonu)
[uredi] Metalno doba
- bakreno doba (3500. - 3000.) (eneolitik)
- brončano doba (3000. – 1200.)
- željezno doba (od 1200.)
- bakar – iz oko 6000.g., u svakodnevnoj primjeni od 3500.
- tehnika obrade bakra – lijevanje i taljenje u kalupima
- žive na uzvisinama – gradine (ograđene suhozidom) – grobni humci nekropole
- otkriće kositra – bronca (koristi se za nakit, oružje, oruđe…)
- razvitak tehnike taljenja – prve prastare talionice – željezo
- prve kulture – Bliski Istok i Europa
[uredi] Kulture
- bakreno doba - badenska i lasinjska
- brončano doba – kulture na I Sredozemlju i Bliskom Istoku – oko 1700. kultura žarnih polja (u žare spremaju spaljene mrtve)
- željezno doba – kulture na Bliskom Istoku i Maloj Aziji – u Europi dvije kulture (Francuska, Švicarska, Austrija, Njemačka)
- Hallstatt (Aus) – srednja Europa – oko 800.g.pr.Kr
- La Tene (Fra) – srednja Europa – oko 450.g.pr.Kr. (Kelti ili Gali)
- obrada željeza – posuđe, noževi, oružje, oklopi
- dugi mačevi od kovanog željeza
- obrt i trgovina, ratarstvo i stočarstvo
- promjene u željeznom dobu
- naselja u dolinama rijeka
- organizacija života – irigacijski sustav (sustav navodnjavanja), obrana, zakoni, pismo…
- raslojavanje društva:
- ratari i stočari
- obrtnici i trgovci
- bogati i siromašni
- svećenici
- razvitak rodovske zajednice – nekad je bilo po ratničkoj podjeli, sada se izdvajaju rodovski prvaci, koji postaju starješine (kasnije plesmstvo), a predstavnici plemena su plemenski poglavari
- nove civilizacije
[uredi] Hrvatska u kamenom dobu
- paleolitik (1,2 mil.g – 9000.g) – S Hrvatske i kopno S Jadrana
- stariji paleolitik – Šandalja I kod Pule – kultura oblutaka
- srednji paleolitik
- Hušnjakovo brdo kod Krapine - 1899.-1905. istražuje Dragutin Gorjanović Kramberger – homo neandertalensis (130000.g)
- spilja Vindija kod Ivanca – kontinuitet nalazišta
- spilja Veternica kod Zagreba – kult spiljskog medvjeda
- mezolitik (8000 – 5000) – Šandalja II, Lopar, Vindija
- neolitik (5000.g) – sjedilačke kulture – utjecaj Mediterana i Srednje Europe
- Sjeverna Hrvatska
- starčevačka kultura (5500 – 4500) – boja oker
- sopotska kultura (4500 – 3500) – cik cak uzorak
- korenovska kultura – trakaste linije
- Južna Hrvatska
- impresso kultura (impresso cardum kultura) - nakit, školjke
- danilska kultura (4500 – 3900) – kružne kolibe, ritoni
- hvarska kultura (3900 – 2500) – meandri
- Sjeverna Hrvatska
[uredi] Hrvatska u metalnom dobu
- bakreno doba (3500 – 1800)
- Sjeverna Hrvatska – vučedolska kultura (3000 – 2300)
- od Panonske nizine do Jadrana
- utvrđena naselja, kuće blizu jedna drugoj
- kuće s polukružnim završetkom
- ornamentalna keramika
- Sjeverna Hrvatska – vučedolska kultura (3000 – 2300)
- brončano doba (1800 – 1200)
- Sjever – vinkovačka kultura
- Jug – cetinska kultura
- cijela Hrvatska – kultura žarnih polja
- željezno doba
[uredi] Povijest (od pojave pisma)
- stari vijek - pojava pisma, stari vijek dijelimo prema kulturama čiji tragovi su ostali do danas (3.500 pr.n.e. - 5 stoljeće)
- Narodi Mezopotamije
- Sredozemna prednja Azija
- Daleki Istok
- Iransko visočje
- Egipat - Popis faraona
- Grčka - Povijest stare Grčke
- Rim - Kronologija starog Rima
- srednji vijek - poslije pada Zapadnog Rimskog carstva u Europi počinje "mračni" srednji vijek, svjetlost se vidi samo u Bizantu, dijelimo ga prema razdobljima umjetnosti; u društvenim odnosima prevladava feudalizam
- predromanika ( - 10 stoljeća)
- romanika (11. i 12. stoljeće)
- gotika (13. i 14. stoljeće)
- novi vijek - čovjek gradi brodove kojima istražuje i oplovljava cijeli svijet, svjetlost je opet tu; uzima se da je počelo Kolumbovim otkrićem Amerike 1492. godine; u društvenim odnosima se pojavljuje kapitalizam
- najnovije doba - doba današnjice, poslije otkrića parnog stroja i željeznice, proizvodnje na vrpci (automobili), zrakoplovi, struja, računala... - uzima se da je počelo nakon konca prvog svjetskog rata 1918. godine (nekad se isticalo i nakon listopadske revolucije 1918.; u društvenim odnosima se pored kapitalizma, koji je sam doživio duboke promjene, javlja i socijalizam
[uredi] Povjesničari
- prvi zapisi povijesti – Sumer, Egipat
- prva povijesna djela – antička Grčka (muza Klio zaštitnica povijesti)
- prvi povjesničari – logografi – ne provjeravaju vjerodostojnost, zapisivači pov. dog.
[uredi] Stari vijek
- Herodot iz Halikarnasa – V.st.pr.Kr. – Historia
- 9 knjiga - putovanje Egiptom, Malom Azijom i Grčkom, te grč.-perz. ratovi
- Tukidid – V.st.pr.Kr. – Peloponeski Rat
- traži uzroke i posljedice pov. događaja, prvo kritičko iznošenje povijesti
- Tit Livije – I.st – Ab urbe condita
- Publije Kornelije Tacit – I.st – Historiae, Anales, Germani
- Amijan Marcelin – IV.st – Rimska povijest
- prvi anali ili ljetopisi
- prvi životopisi ili biografije - Plutarh (Usporedni životopisi) i Svetonije (O životu cezara)
[uredi] Srednji vijek
- teme – životopisi vladara i svetaca, kronike svijeta, prošlost naroda
- Sveti Izidor Seviljski – 6.st. – Etymologiae (crkvena povijest)
- opat Einhard – Život Karla Velikog
- Grgur iz Toursa – Povijest Franaka
- Toma Arhiđakon – 13.st - Historia Salonitana
[uredi] Novi vijek
- skupljanje antičke povijesne građe – prvi muzeji i knjižnice
- Denis Diderot i Francoise Voltaire – 18.st
- razvoj povijesti kao znanosti – 19.st
[uredi] Rana hrvatska historiografija
- Ljetopis popa Dukljanina – 12.st – Sclavorum regnum (Barski Rodoslov)
- Toma Arhiđakon – 13.st – Historia Salonitana
[uredi] 16. stoljeće
[uredi] 17. stoljeće
- Mavro Orbini
- Ivan Lučić (Joannes Lucius) – De regno Dalmatiae i Croatiae (6 knjiga - antika do 1420.)
- Juraj Rattkay – Memoria regnum et banorum regnorum Dalmatie, Croatie et Slavonie (Povijest kraljeva i banova kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije – do 1652.)
[uredi] 18. stoljeće
- Ivan Kukuljević Sakcinski – arhivi, zbirke
- Franjo Rački – Hrvatske isprave
- Kukuljević i Rački osnivaju Društvo za povjestnicu jugoslavensku
- Tadija Smičiklas – Poviest Hrvatska
[uredi] 20. stoljeće
- Vjekoslav Klaić – Povijest Hrvata, Povijest Bosne
- Ferdo Šišić – Pregled povijesti hrvatskog naroda, Hrvatska u vrijeme narodnih vladara
- Nada Klaić
[uredi] Povijesni izvori
Povijesni izvori mogu biti:
- materijalni (svi materijalni ostaci: hramovi, crkve, spomenici...)
- pisani (knjige, razni dokumenti, pisma (sve što je pisano na treskama)...)
- slikovni (u pećinama, fotografije, na zidovima, na papiru...)
- zvukovni (snimke, noviji izvori: gramofon, magnetofon, CD)
- noviji izvori (govori, razne emisije...)
- usmeni (priče s koljena na koljeno - najmanje vjerodostojan)
[uredi] Posebne povijesti
[uredi] Povijest područja ili naroda
Povijest se može proučavati prema regiji ili narodu:
[uredi] Povijest pojedinih djelatnosti
Drugi mogući kriterij je povijest neke ljudske djelatnosti:
- Povijest arhitekture
- Povijest književnosti
- Povijest umjetnosti
- Povijest fizike
- Povijest prirodnih znanosti
- Povijest sociologije
- Povijest znanosti i tehnologije
- Vojna povijest
- Zemljopisna otkrića
- Ekohistorija
- Gospodarska povijest
- Povijesna antropologija
- Povijesna imagologija
- Povijesna demografija
