See also ebooksgratis.com: no banners, no cookies, totally FREE.

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions

See also ebooksgratis.com: no banners, no cookies, totally FREE.

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Indonezija - Wikipedia, slobodna enciklopedija

Indonezija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Republika Indonezija
Indonezija
Zastava Indonezije Grb Indonezije
(Zastava) (Grb)
Republika Indonezija u svijetu.
Službeni jezik bahasa indonezijski
Glavni grad Džakarta
Predsjednik Susilo Bambang Yudhoyono
Predsjednik vlade
Površina
 - Ukupno
 - % vode
15. na svijetu
1.919.440
4,85%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
4. na svijetu
205.264.595
126/km²
Nezavisnost 1945
Valuta Rupija
Vremenska zona od +7 do +9
Državna himna "Indonesia Raya"
Internetski nastavak .id
Pozivni broj 62

Indonezija je zemlja jugoistočne Azije čiji se teritorij sastoji od blizu 18 000 ostrva. Glavni grad Indonezije je Jakarta, smješten na ostrvu Javi koji je i jedno od najgušće naseljenih mjesta na Zemlji. U prošlosti Indonezija je bila kolonija Holandije, a tokom drugog svjetskog rata zemlju je okupirao Japan. Nakon pada Japana 1945 Indonezija je pod vodstvom Sukarna objavila nezavisnost koja je priznata tek 1949 nakon borbe protiv bivših kolonizatora Holanđana.


Sadržaj

[uredi] Historija

Historija Indonezije seže do 2500. godine p.n.e. kada na Javi i Sumatri nastaje više država potaknutih trgovinskom razmjenom. Od 1511. godine počinje kolonijalno razdoblje indonezijske historije kada je zauzimaju Portugalci, a nešto kasnije Englezi i Holanđani. Kolonijalno razdoblje prestaje završetkom drugog svjetskog rata 1945. godine kada su Indonežani proglasili nezavisnost, a Sukarno postao prvi predsjednik. Njegov nasljednik, bivši general Suharto obilježio je noviju historiju, zaustavivši privredno propadanje.

[uredi] Vlada

Indonezija je višestranačka republika s dva zakonodavna doma.

[uredi] Političke podjele

[uredi] Geografija

Indonezija se nalazi u Malajskom arhipelagu, najvećem arhipelagu na svijetu, između Indokine i Australije, te između Indijskog i Tihog okeana. Blizina ekvatora utiče na klimu u Indoneziji tako da temperature u nizinama dostižu vrlo visoke vrijednosti dok je u visinskim predjelima nešto hladnije.

[uredi] Privreda

Indonezija je druga zemlja po izvozu zemnog plina. Glavne poljoprivredne kulture su riža, čaj, začini itd.

[uredi] Stanovništvo

Indonezija je po broju stanovnika 4. zemlja u svijetu i najveća islamska zemlja. Indonežani pripadaju malajskoj skupini naroda. Dijele se na preko 100 etničkih skupina. Među njima su najbrojniji Javanci sa 45%, Sundi 13%, Malajci7% i Madurci 6%. Oko 87% indonežana su muslimami. Sa 195 miliona muslimana Indonezija je prva zemlja u svijetu po broju islamskih sljedbenika. Islam se raširio veoma brzo po ostrvlju od 14. vijeka dolaskom arapskih trgovaca iz Hadrameuta i indijski sa juga Indije. Hrišćana, uglavnom protestanti i katolici, čine 10% stanovništva. Hinduisti 2% i budisti 1% čine manji broj stanovništva.

[uredi] Republika Indonezija

Republika Indonezija je otočna država u jugoistočnoj Aziji. To je najveća otočna država na svijetu. Zauzima veći dio Malajskog arhipelaga, također najvećeg svjetskog arhipelaga. Na ostrvu Borneo ima kopnenu granicu s Malezijom, na Timoru s Istočnim Timorom i na Novoj Gvineji s Papuom Novom Gvinejom.

Teritorija Indonezije sastoji se od oko 18.000 ostrva od kojih je oko 6.000 naseljenih. Među najvećima su, uz već spomenute Borneo i Novu Gvineju još i Java (na kojoj živi više od polovine ukupnog stanovništva), Sumatra i Sulawesi. Ostrvo Bali, iako se ne ubraja u najveće, poznato je kao turističko odredište.

Stanovništvo Indonezije dijeli se na brojne etničke grupe (788 pripadnika raznih naroda i plemena). Indonezijski jezik je maternji za relativno mali broj stanovnika države, ali je u širokoj upotrebi kao univerzalni drugi jezik. Najrasprostranjenija religija je Islam kojem pripada nešto više od četiri petine stanovnika (Indonezija je najmnogoljudnija zemlja s muslimanskom većinom). Prisutni su i Kršćanstvo, Hinduizam i Budizam.

Indonezijska privreda se u posljednje vrijeme oporavlja od posljedica azijske finansijske krize iz 1998. godine. Država još uvijek igra značajnu, iako sve manju, ulogu u privredi. BDP (bruto društveni prihod) po glavi stanovnika (po paritetu kupovne moći) iznosi oko 3200 američkih dolara, sa stopom rasta od 4,8% godišnje u 2004.

Indonezija je bila jedna od zemalja najteže pogođenih potresom i cunamijem 26. decembra 2004. godine. Na sjeveru Sumatre, u pokrajini Aceh poginulo je najmanje 220.000 ljudi.

[uredi] Kultura

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi


Drugi jezici


aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -


aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -