Alkohol

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Alkohol (arap. al-kuhl = prašak za bojanje očnih kapaka) je naziv za grupu organskih spojeva i bezbojnih tekućina koje se najčešće proizvode iz škrobnih i šećernih sirovina vrenjem uz pomoć kvasca.

Upotrebljava se kao otapalo i sredstvo za ekstrakciju, za dezinfekciju, konzerviranje i pri proizvodnji alkoholnih pića. Služi i kao polazna sirovina za cijeli niz hemikalija. Najjača alkoholna pića sadrže oko 45 % alkohola, dok je volumni udio etanola u apsolutnom alkoholu 96 %. Ako čovjek odjednom popije 500 ml čistog etanola može umrijeti.

U općem smislu su alkoholi sastavljeni od atoma ugljika, te vodika i kisika koji tvore i funkcionalnu grupu alkohola (-OH). Prema smještaju OH-grupe alkoholi se dijele na primarne, sekundarne i tercijarne. Alkoholi, kao i fenoli imaju relativno visoko vrelište jer se molekule međusobno povezuju vodikovom vezom. Imena alkohola se tvore tako da se na naziv alkana doda nastavak –ol.

[uredi] Niži alkoholi

Niži alkoholi hidratiraju u vodi i dijele se na:

• Metanol – CH₃OH – bezbojna, lahko hlapljiva tekućina, vrlo otrovan (sljepoća, smrt već sa 30 ml), kao otapalo, može se koristiti kao gorivo
• Etanol – CH₃CH₂OH ili C₂H₅OH – poznat iz davnih vremena kao produkt anaerobnog vrenja ugljikohidrata biljaka
• 2-propanol (izopropil-alkohol), (CH₃)₂CHOH - alkohol za dezinfekciju koji se kao 70 % otopina upotrebljava zbog svojih antibakterijskih svojstava
• Tioli - sumporovi analozi alkohola u kojima sumpor zamjenjuje kisik u funkcijskoj grupi (merkaptani), smrad tvora djelomično potječe od tiola
• Polioli – spojevi koji sadrže dvije, tri ili više hidroksilnih grupa, označavaju se sufiksima –diol, -triol itd.
• 1,2-etandiol (etilen-glikol) - upotrebljava se kao antifriz

[uredi] Postupak dobivanja alkohola

• Alkoholno vrenje je najstariji način dobivanja alkohola. U tom procesu se, uz katalitičko djelovanje enzima kvaščevih gljivica, ugljikohidrati pretvaraju u etanol.
• Etanol se u pićima dobije djelovanjem kvaščevih gljivica na šećer u ječmu (pivo), grožđu (vino), te ječmu, kukuruzu ili raži (viski). Fermentacija se prekida kada je volumni udio alkohola 16 %, jer koncentriraniji alkohol djeluje na aktivnost enzima. Pića s više alkohola se dobivaju destilacijom. Okus pića potječe od manje količine dugolančanih ugljikovodika, aldehida, organskih kiselina i estera.

[uredi] Unutrašnji linkovi

Alkoholizam - zavisnost od alkohola