See also ebooksgratis.com: no banners, no cookies, totally FREE.

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions

See also ebooksgratis.com: no banners, no cookies, totally FREE.

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Južnoafrička Republika - Wikipedia, slobodna enciklopedija

Južnoafrička Republika

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Info
Za druga značenja pojma Južna Afrika pogledajte čvor članak.

Južnoafrička Republika
Republic of South Africa
Republiek van Suid-Afrika
iRiphabliki yase Ningizimu Afrika
Zastava Južnoafričke Republike Grb Južnoafričke Republike
(Zastava) (Grb)
Južnoafrička Republika u svijetu.
Službeni jezik engleski (afrikaans, zulu, xhosa, swazi, ndebele, južni sotho, sjeverni sotho, tsonga, tswana i venda)
Glavni grad Pretoria (izvršna vlast),
Cape Town (zakonodavna vlast)
Bloemfontein (pravosudna vlast)
Predsjednik Thabo Mbeki
Predsjednik vlade Thabo Mbeki
Površina
 - Ukupno
 - % vode
24. na svijetu
1.219.912
0%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
26. na svijetu
44.344.136
36/km²
Nezavisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 31. maja 1910.
Valuta Rand (100 centa)
Vremenska zona UTC +2
Državna himna "Nkosi Sikelel' iAfrika"
Internetski nastavak .za
Pozivni broj 27

Južnoafrička Republika (en. Republic of South Africa) je republika na jugu Afrike. Nalazi je na južnoj ivici Afrike i graniči se sa Namibijom, Bocvanom, Zimbabveom, Mozambikom i Svazilendom. Mala država Lesoto je u potpunosti obuhvaćena južnoafričkom teritorijom. Privreda Južne Afrike je najsnažnija na afričkom kontinentu sa modernom infrastrukturom. Površina Južne Afrike iznosi 1.221.000 km².

Sadržaj

[uredi] Historija

Južnu Afriku su prvi oplovili Feničani, kasnije su s njome trgovali Arapi, Indijci a dolazili su joj čak i Kinezi. "Otkrio" ju je Bartolomeu Dias. Prvi su se počeli naseljavati Holanđani(Buri) te hugenoti iz Francuske ali i drugi. Nakon Engleske intervencije, Buri su 1835. godine osnovali republike Transval, Natal, Oranje. Zbog velike količina zlata Englezi su poslije neuspješnog 1. burskog rata poveli drugi te porazili Bure. Englezi su prvi na svijetu pravili koncentracione logore. Kasnije zbog otpora crnačkog stanovništva Buri i Englezi su se pomirili te stvarali sve uslove kako bi sputavali crnce. Oni čine oko 1/5 stanovništva al su uspjeli da se zadrže na vlasti. Ona vodila je politiku apartheida. Do 1990. Namibija bila pod njenom okupacijom ali joj to niko nije priznao. Poslije 1990 tih prvi slobodni izbori su održani 1994. godine Nelson Mandela postao je prvi presjednik crnac u JAR. Uvjeti su se promjenili al ipak bijelci su još uvijek na većoj razini razvitka od crnaca.

[uredi] Vlada

[uredi] Političke podjele

[uredi] Geografija

Nalazi se na samom jugu Afrike. Izlazi na Atlantski i Indijski okean. Površina je 1 221 035km2, a ima oko 41. milion stanovnika. Reljef je uz samu obalu nizijski, a u unutrašnjosti su planine i gorja. Najviši vrh je visok 3482 metara. Klima je umjereno tropska, na sjeveru i suptropska a na jugu nešto izmijenjena. Glavne rijeke su Val i Oranje. Glavni grad je Pretoria, a ostali važni su Port Elizabet, Derben, Johansburg, Cape Town i Moselbej. Biljni svijet je različit: postoje polupustinje, savane, stepe, te mediterantsko ozračje na jugu.

[uredi] Privreda

Podjeljena na 7 pokrajine,sa samoupravom,i šest autonomnih batustana. Novac koji se koristi je rand. Južnoafrička Republika je jako razvijena industrijsko agrarna zemlja. U bruto društvenom dohotku najveći učinak ima industrija sa 53%, 20%rudarstvo i 7% poljoprivreda. Veliki dio ima strani kapital. Država se bazira na rudarskom bogatstvu. Posjedi su veoma krupni. Oko 16% države je obradivo. Izdvaja se prehrambena industrija, kukuruz, pšenica, pamuk, duhan, šećerna trska, ananas, kikiriki itd. Od stočarstva treba izdvojiti 12.6 miliona goveda, 32 miliona ovci, i još puno koza i konja. Ovce se uglavnom uzgajaju radi iskorišćivanja vune. Rude koje su tu su zlato (637 tona), dijamant, hromove rude (3,6 miliona tona),[ [platina]], antimon, gvozdena ruda, bakar, srebro, olovo, cink, kalaj i magnezij. Industrija se bazira na metalurgiji, brodogradnji, elektrolitskom bakru, mašinogradnji, hemijskoj, tekstilno, drvnoj i grafičkoj industriji.

[uredi] Stanovništvo

Južna Afrika ima 40.6 miliona stanovnika i glavni grad je Pretorija. Stanovništvo je uglavnom crnačko (75.2%), ali ima i bijelaca (13.6%), mješanaca (8.6%) i azijata (2.6%). Većina crnaca i bijelaca pripada kršćanstvu, dok su većina Azijata hindusi.

Južnoafrička Republika ima 11 zvaničnih jezika od kojih su 2 evropskog porijekla: Engleski i Afrikans (kojim govore bijelci holandskog porijekla), a ostali afričkog. Zulu je afrička etnička grupa od oko 5 miliona ljudi koji većinom žive u provinciji KvaZulu-Natal u Južnoj Africi.


[uredi] Kultura

[uredi] Relevatni članci

[uredi] Vanjski linkovi


Drugi jezici


aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -


aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -