Čad

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Republika Čad
République du Tchad
جمهوريّة تشاد
(Džumhūrīyât Tašād)

(Zastava) (Grb) Službeni jezik francuski i arapski Glavni grad N'Djamena Predsjednik Idriss Déby Predsjednik vlade Pascal Yoadimnadji Površina  - Ukupno  - % vode 20. na svijetu 1.284.000 1,9% Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća 82. na svijetu 9.253.493 7,2/km² Nezavisnost Od Francuske 11. august 1960. Valuta CFA franak (100 centima) Vremenska zona UTC +1 Državna himna "La Tchadienne" Internetski nastavak .td Pozivni broj 235

Čad je republika u centralnoj Africi. Sjeverni dio Čada se nalazi u Sahari.

Sadržaj 1 Historija 2 Vlada 3 Političke podjele 4 Geografija 4.1 Državne granice 4.2 Veći gradovi 5 Privreda 6 Stanovništvo 7 Kultura 8 Relevantni članci 9 Vanjski linkovi

[uredi] Historija

U srednjem vijeku je Čad bilo mjesto sastajanja islamskih trgovaca i lokalnih sahelskih plemena. 1891. zemlja postaje francuska kolonija. Čad dobiva nezavisnost 1960. godine.

1965. godine izbijaju neredi u muslimanskom, sjevernom dijelu zemlje, koji rezultiraju u građanski rat, koji traje sve do 1996., kada se usvaja ustav a predsjednik Idriss Déby biva ponovo izabran.

[uredi] Vlada

[uredi] Političke podjele

[uredi] Geografija

Čad nema pristup moru. Zemlja ima četiri klimatske zone: velika suha polja u centralnom Čadu, pustinja na sjeveru, suha planinska oblast na sjeverozapadu i tropske nizije na jugu. Nisko Čadsko jezero je drugo po veličini jezero u Africi i nalazi se na zapadu zemlje.

Susjedna zemlja na sjeveru Libija, na istoku se nalazi Sudan, na jugu Centralnoafrička Republika, a na zapadu Niger, Nigerija i Kamerun. Na granici sa Kamerunom se nalazi glavni grad Čada, N'Djamena.

[uredi] Državne granice

• 87 km sa Nigerijom
• 1.055 km sa Libijom
• 1.094 km sa Kamerunom
• 1.175 km sa Nigerom
• 1.197 km sa Centralnoafričkom Republikom
• 1.360 km sad Sudanom

[uredi] Veći gradovi

• N'Djamena
• Moundou
• Sarh

[uredi] Privreda

Ekonomija

• Osnovna obilježja

Čad je jedna od privredno najsiromašnijih zemalja na svijetu, daleko od svijetskih pomorskih pravaca, sa skromnim prirodnim mogućnostima, silno ovisna o stranoj pomoći. Više od 80% stanovnika prehranjuje se pretežno samoopskrbnom poljoprivredom (38% BDP-a i veći dio izvoza), a sve ostale djelatnosti razvijene su vrlo skromno.

• Poljoprivreda

Čad ima 3,34 mil. ha njiva i trajnih nasada te 45,8 mil. ha travnjaka i pašnjaka. Poljoprivreda postoji samo na jugu države ponajprije u dolinama rijeka Chari i Logone. Za vlastitu prehranu stanovnici uzgajaju sirak, proso, kikiriki, manioku, jam, slatki krompir, rižu, kukuruz te datule u oazama, a za izvoz uglavnom pamuk. U središnjem Čadu najvažnije je stočarstvo, ponajprije govedarstvo, a manje uzgoj koza i ovaca; najveći dio stoke izvozi se u Nigeriju i Kamerun. Na jezeru Čad važno je ribarstvo.

• Rudarstvo i energetika

U okolici jezera Čad dobivaju se soda i kuhinjska so, na sjeveru su važna nalazišta urana, boksita, zlata, kositra. Godine 1977. počelo je crpljenje nafte sa jezera Čad, a 1993. otkriveno je bogato naftno polje doba na jugu sa oko 900 mil. barela. Od tog mjesta planira se izgradnja naftovoda dugog 1050 km do luke Kribi u Kamerunu. Čad ima samo dvije TE na naftu sa instaliranom snagom od 29 MW.

• Industrija

Vrlo skromnih razmjera (oko 12,0 % BDP-a) i gotovo u cjelosti smještena u N'Djameni, Moundouu i Sarhu. Prevladava prehrambena industrija (klaonice, šećerane, uljare), tekstilna industrija (prerada pamuka), sve ostalo je sitna prerađivačka djelatnost i obrt.

• Saobraćaj i turizam

-Cestovni saobraćaj- Građanski rat je znatno usporio razvitak transportne infrastrukture u ovoj zemlji tako da je 1987. god. Čad imao samo 30 km asfaltirane ceste. Uspješni projekti rehabilitacije cesta poboljšali su saobraćajnu mrežu tako da čad sada ima oko 550 km asfaltiranih cesta. Međutim putna mreža je ograničena; ceste su uglavnom korištene samo nekoliko mjeseci tokom godine. -Željeznički saobraćaj- Bez svoje željezničke mreže Čad uveliko ovisi od Kamerunske za uvoz i izvoz, za i od morske luke Douala. -Zračni saobraćaj- Internacionalni aerodrom u glavnom gradu obezbjeđuje povremene letove za Pariz i za neke od glavnih gradova u Africi. -Telekomunikacije- Ovaj sistem je dosta bazičan i veoma je skup. Jedini teleprovajder je SotelTchad. Ima samo 14.000 fiksnih telefonskih priključaka u cijelom Čadu što je jedna od najnižih stopa u svijetu. Postoji samo jedna televizijska kompanija, TeleTchad i njeno djelovanje je ograničeno samo na glavni grad.

[uredi] Stanovništvo

• Stanovništvo

Broj stanovnika se još uvijek brzo povećava. U pustinjskom dijelu živi stanovništvo koje govori arapski jezik (26%), u savanskom južnom dijelu crnački (poljoprivredni) narodi koji govore više od 100 jezika i glavne skupine su Sara, Bongo i Bagirmi u porječju Chavija i Logoneja (28%), Hansima, srodi narod uz kamerunsku granicu ( Masi, Kotohvi; 4%), narodi iz skupine Maba u gorju Ouaddai na istoku (9%) i Kunari na jezeru Čad (9%). Velike političke neusuglasice među dvama dijelovima potiču iz kulturnih, jezičnih i vjerskih razlika između pustinjskog dijela. Ondje žive muslimani koji govore arapski, manji hamitski narodi i Tubai u južnom dijelu sa crnačkim stanovništvom koji govore raznim sudanskum jezicima. Po vjeroispovijesti stanovnici su sunitski muslimani (54%), katolici (20%), protestanti (14%) i pripadnici tradicionalnih vjerovanja (7%).

    *Naseljenost

Sjeverni, istočni i središnji dijelovi naseljeni su vrlo rijetko, nomadskim stočarima. Na jugu i jugozapadu živi stalno naseljeno crnačko stanovništvo koje se uzdržava poljoprivredom i ribarenjem, gustoća iznosi 10-20 st/km2. Veći gradovi su (2001.) N'Djamena (602.000), Moundou(113.000), Sarh (86.000), Abeche (62.000), Kelo (36.000).

• Državno uređenje

Po ustavu, izglasanom na referendumu 31.03.1996., Čad je predsjednička republika. Pravo glasanja imaju svi čadski državljani stariji od osamnaest godina. Predsjednik republike bira se na općim izborima na pet godina; ista osoba može biti izabrana najviše dvaput. Narodna skupština (Assemblee nationale) ima 155 članova koje na četiri godine biraju na općim izborima.

• Historijsko geografki razvoj

Na etnički, kulturno i gospodarsko prijelaznom području između arapske S. Afrike i crne Afrike već stoljećima postoje velike suprotnosti između sjevernog i južnog dijela današnjeg Čada. Od 9. do 19. st. Oko jezera čad postojala je država Kanem-Bornu. Glavni izvor prihoda bila je transaharska trgovina. Državom je čitavo vrijeme vladala obitelj Sef; ona je 1068 uvela islam. Osim te države i 16. stoljeću nastale su i manje države Bagirmi i Ouaddai. Važan izvor prihoda za te tri države bila je trgovina robljem. Suprotnosti u današnjem Čadu potiču upravo iz sukoba trgovaca robljem sa sjevera i njihovih žrtava na jugu. Preusmjeravanjem trgovine na pomorske pravce snaga muslimanskih država u 19. st. Je opala. U razdoblju od 1883. do 1900. zauzeo ih je muslimanski osvajač Rabih az-Zubajr; 1900. konačno ga je porazila francuska kolonijalna vojska. Područje današnjeg Čada postalo je 1900. god. Francuskim protektoratom, a 1910. dijelom Francuske Ekvatorijalne Afrike. 1920. postalo je francuskom kolonijom, a 1946. francuskim prekomorskim teritorijem u okviru Francuske unije. 1958. Čad je postao autonomnom republikom u sastavu Francuske zajednice. Godine 1960. stekao je potpunu nezavisnost. Prvim predsjednikom postao je N'Garta Tombalbua iz crnačkog naroda Sari.

• Dinamika stanovništva

Podaci iz 2000. god. Broj stanovnika: 8 707 000 Gustoća naseljenosti: 6,8 st/km2 Natalitet: 48,8 %0 Mortalitet: 15,7 %0 Prirodni priraštaj: 33,1%0 Mortalitet dojenčadi: 96,7%0 Prosječni godišnji porast stanovništva (1996-01): 3,4% Očekivano trajanje života: M 48,5 god., Ž 52,6 god. Udio stanovništva mlađeg od 15 god. : 47,7% Udio stanovništva starijeg od 60 god. : 4,5% Udio gradskog stanovništva (1999) : 23,4% Broj i udio aktivnog stanovništva (1997) : 3.433.000 (47,9%) Obrazovanost (stariji od 25 god.) : bez 81,1% ; OŠ 15,4%; SŠ 3,2%

                                                       VSŠ 0,3%.

Udio nepismenog stanovništva: 44,4%

[uredi] Kultura

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi