Zagreb

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Zagreb. Za druga značenja, pogledajte Zagreb (razdvojba).

Zagreb
Zagreb Zagreb na karti Hrvatske
Županija	Grad Zagreb
Broj stanovnika (2001.)	779.145 (1,1 milijun metropolitsko područje)
Površina	641,355 km 2
Poštanski broj	10000 Zagreb
Gradonačelnik	Milan Bandić (SDP)

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegov Stari grad.

Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno srce Hrvatske. I položajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe. Stari i Novi grad smatraju se spomenicima kulture i sačuvali su do danas ugođaj srednjovjekovlja te baroka.

Sadržaj 1 Osnovni podaci 2 Nastanak imena 3 Povijest 4 Demografija 4.1 Razvoj površine i stanovništva 5 Gradska uprava 5.1 Gradske četvrti 6 Naselja u sastavu Grada 7 Kultura 8 Sport 9 Obrazovanje 9.1 Sveučilište 9.2 Znanstvene institucije 9.3 Srednje škole i gimnazije 10 Promet 10.1 Cestovni promet 10.2 Željeznički promet 10.3 Javni gradski promet 10.4 Zračni promet 11 Znamenitosti 12 Gradovi prijatelji 13 Poznate osobe 14 Vanjske poveznice 15 Izvori

[uredi] Osnovni podaci

Zemljopisni smještaj i položaj

Zemljopisna širina: 45,815 stupnjeva sjeverno, zemljopisna dužina: 15,98306 stupnjeva istočno. Zagreb se nalazi ispod gore Medvednice, na jugozapadnom kutu Panonske nizine, na rijeci Savi. Kao raskrižje putova, Zagreb se nalazi na glavnom prometnom pravcu koji spaja Srednju Europu s Malom Azijom, te također na jednom od najlakših pristupa Jadranskom moru iz Panonske nizine.

Vremenska zona

Srednjoeuropsko vrijeme (GMT +1) po ljeti (GMT +2)

Klima

• umjereno topla
• prosječna ljetna temperatura: 20° C
• prosječna zimska temperatura: 1° C

Stanovništvo:

• 973.667 (2005.), Procjena za 2007. je 1,000.000 (1.300.000 metropolitansko područje).

Površina:

• 641 km2

Institucije:

• Sveučilište,
• 16 kazališta,
• 22 muzeja,
• 30 galerija,
• 12 umjetničkih zbirki

[uredi] Nastanak imena

O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: "Mando, dušo, ZAGRABI" ! I tako nastane Zagreb i Manduševac...

[uredi] Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Zagreba

U pisanim izvorima Zagreb se prvi puta spominje 1094., utemeljenjem Biskupije.

• 1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko - ugarskog kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad.
• 1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.
• 1607. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja Zagrebačkog sveučilišta.
• 1776. iz Varaždina je u Zagreb preseljeno sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća (Vlade).
• 7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vlaška Ves ujedinjeni u grad Zagreb.
• 25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglašava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad.

Vidi:

• Zagrebački gradonačelnici

[uredi] Demografija

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad Zagreb ima 779.145 stanovnika, i to 415.153 žene i 363.992 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92%), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bošnjaci (bosanski muslimani) i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87%), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangelička crkva i Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, te Adventistička crkva, Baptistička crkva te židovska zajednica. Oko 4% izjašnjava se agnosticima, a 3.5% ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706,770 stanovnika.

[uredi] Razvoj površine i stanovništva

Podatci u 3. stupcu se odnose na upravno-teritorijalnu podjelu u vrijeme popisa. U 4. stupcu su podatci svedeni na današnju upravno-teritorijalnu podjelu (NN br.10, od 30. siječnja 1997.)

Ako nema dodatnih napomena, radi se od podatcima iz popisa stanovništva, provedenim prema u tom trenutku važećim pravilima. ^[1]

Godina	Površina (km²)	Stanovništvo (prema tadašnjoj podjeli)	Stanovništvo (prema današnjoj podjeli)	Napomene
1368	...	2.810	...	prema popisu kućanstava
1742	...	5.600	...	prema popisu kućanstava
1805	...	7.706	...	popis stanovništva bez svećenstva i plemstva
1850	...	16.036	...
1857	...	16.657	48.266
1869	...	19.857	54.761
1880	...	30.830	67.188
1890	3,33	40.268	82.848
1900	64,37	61.002	111.565
1910	64,37	79.038	136.351
1921	64,37	108.674	167.765
1931	64,37	185.581	258.024
1948	74,99	279.623	356.529
1953	235,74	350.829	393.919
1961	495,60	430.802	478.076
1971	497,95	602.205	629.896
1981	1.261,54	768.700	723.065
1991	1.715,55	933.914	777.826
2001	641,36	779.145	779.145

[uredi] Gradska uprava

Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima status jedinica lokalne samouprave (grad) koja ujedno ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno županije. Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001.).

Tijela Grada Zagreba jesu:

• Gradska skupština,
• Gradonačelnik,
• Gradsko poglavarstvo.

Gradska skupština je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skupština ima pedesetjednog zastupnika, a njen aktualni saziv izabran je na općim lokalnim izborima 15. svibnja 2005. Stranački sastav Gradske skupštine sastoji se od:^[2]

Stranka	Broj zastupnika
SDP	19
HDZ	7
HSP	4
SNL (Holjevac)	4
HSU	4
HNS	3
HSS	3
HSLS	1
DC	1
nezavisni	5

Izvršna tijela Grada Zagreba su Gradonačelnik i Gradsko poglavarstvo.

[uredi] Gradske četvrti

Detaljniji članak o ovoj temi: Zagrebačke gradske četvrti

Na području Grada Zagreba nakon upravne podjele iz 1999. osnovane su gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. U Gradu Zagrebu osnovano je 17 gradskih četvrti^[3]:

1. Donji grad
2. Gornji grad - Medveščak
3. Trnje
4. Maksimir
5. Peščenica - Žitnjak
6. Novi Zagreb - istok
7. Novi Zagreb - zapad
8. Trešnjevka - sjever
9. Trešnjevka - jug
10. Črnomerec
11. Gornja Dubrava
12. Donja Dubrava
13. Stenjevec
14. Podsused - Vrapče
15. Podsljeme
16. Sesvete
17. Brezovica

[uredi] Naselja u sastavu Grada

Područje Grada Zagreba (kao jedinice lokalne uprave i samouprave), osim naselja Zagreb, obuhvaća i drugih 70 naselja. To su: Adamovec, Belovar, Blaguša, Botinec, Brebernica, Brezovica, Budenec, Buzin, Cerje, Čučerje, Demerje, Desprim, Dobrodol, Donji Čehi, Donji Dragonožec, Donji Trpuci, Drenčec, Drežnik Brezovički, Dumovec, Đurđekovec, Gajec, Glavnica Donja, Glavnica Gornja, Glavničica, Goli Breg, Goranec, Gornji Čehi, Gornji Dragonožec, Gornji Trpuci, Grančari, Havidić Selo, Horvati, Hrašće Turopoljsko, Hrvatski Leskovac, Hudi Bitek, Ivanja Reka, Jarun, Jesenovec, Ježdovec, Kašina, Kašinska Sopnica, Kučilovina, Kućanec, Kupinečki Kraljevec, Lipnica, Lučko, Lužan, Mala Mlaka, Markovo Polje, Moravče, Odra, Odranski Obrež, Paruževina, Planina Donja, Planina Gornja, Popovec, Prekvršje, Prepuštovec, Sesvete , Soblinec, Starjak, Strmec, Šašinovec, Šimunčevec, Veliko Polje, Vuger Selo, Vugrovec Donji, Vugrovec Gornji, Vurnovec, Zadvorsko i Žerjavinec.

[uredi] Kultura

Glavni članak: Kultura u Zagrebu

Zagreb je kulturno središte Hrvatske. U gradu se nalazi više ustanova koje tradicionalno imaju velik prestiž. U glazbi je to Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, u svijetu kazališta, baleta i opere Hrvatsko narodno kazalište, a među knjižnicama Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Među brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izložaba možda se najviše ističu Klovićevi dvori.

Osim toga, u gradu se nalaze sjedišta praktički svih važnijih kulturnih ustanova, kao što su Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika. Zagreb je i mjesto održavanja više festivala sa svjetskim značenjem, kao što su Zagreb Film Festival, Animafest, Međunarodna smotra folklora i Eurokaz.

[uredi] Sport

Detaljniji članak o ovoj temi: Sport u Zagrebu

Poznatiji profesionalni klubovi iz Zagreba:

• Atletika: AK Mladost
• Košarka: KK Cibona, KK Zagreb, KK Dubrava,KK Cedevita
• Nogomet: NK Dinamo, NK Zagreb, NK Hrvatski Dragovoljac, NK Rudeš, HŠK Ličanin Zagreb
• Rukomet: RK Zagreb, RK Agram Medveščak, RK Dubrava
• Vaterpolo: HAVK Mladost (vaterpolo), VK Dinamo, VK Medveščak, VK ZPK, VK Zagreb
• Veslanje: HAVK Mladost (veslanje), VK Trešnjevka, VK Zagreb, VK Croatia, VK Jarun

Jedna od najpoznatijih dvorana u Zagrebu je Dom sportova,koja sadrži 6 hala,najveće dvije mogu primiti 4,000 i 12,000 posjetilaca.Najviše se koristi za rukomet,košarku,odbojku,gimnastiku,tenis ali i za koncerte.

U planu je i izgradnja Arene Zagreb koja bi trebala biti završena krajem 2008 godine.Izgradnja je započela u srpnju 2007.Imati će 15 200 sjedećih mjesta ,ukljućujući teleskopske tribine,a dodatkom i stajaćih mjesta u parteru moći će primiti ukupno 25 000 posjetilaca.

KC Dražen Petrović prima oko 5 400 posjetilaca pokraj kojeg je 94 m visok Toranj Cibone

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Sveučilište

Detaljniji članak o ovoj temi: Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu je drugo najstarije u Hrvatskoj, osnovano nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000 predloženika. Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

[uredi] Znanstvene institucije

U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti. Zagreb je sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju je osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

[uredi] Srednje škole i gimnazije

Detaljniji članak o ovoj temi: Srednje škole i gimnazije u Zagrebu

[uredi] Promet

[uredi] Cestovni promet

Sve glavne prometnice prolaze kroz Zagreb. Skoro oko cijelog grada su razne autoceste prema svim dijelovima Hrvatske. Glavna od njih je sigurno autocesta A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, koja je u potpunosti završena do Splita, te su u tijeku radovi od Splita do Ploča sa završetkom do 2008. godine. Poslije 2008. godine nastavlja se graditi do Dubrovnika.

Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od Županje do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006.

Treća glavna trasa je autocesta A6 Zagreb - Rijeka, koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu. Djelovi te autoceste su izgrađeni kao poluautocesta, međutim do 2008. godine će se izgraditi i ta autocesta u puni profil.

Uz te tri glavne grane tu su još i autoceste A4 Zagreb - Goričan koja se u Mađarskoj spaja na autocestu prema Budimpešti, te autocesta A2 Zagreb - Macelj (dovršetak zadnje dionice Krapina - Macelj do 2007. godine), koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3).

Uskoro počinju i radovi na novoj autocesti A11 Zagreb - Sisak, završetak dionice do Lekenika do 2008. godine, nastavak do Siska poslije 2008. godine.

[uredi] Željeznički promet

Dvije od tri najvažnije europske koridorske željezničke pruge u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su Paneuropski Željeznički koridor V (krak b) koji ide od Botova do Rijeke i Paneuropski Željeznički Koridor X koja je najvažniji željeznički pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Prigradski putnički promet je vrlo razvijen. Teretni promet se vrši obilazno. Zagreb posjeduje i veliki teretni kolodvor.

[uredi] Javni gradski promet

Detaljniji članak o ovoj temi: Javni gradski promet u Zagrebu

Javni gradski promet u Zagrebu čini mreža tramvajskih i autobusnih linija, gradsko-prigradski vlakovi te taksi vozila. Glavninu javnog gradskog prometa u Zagrebu obavlja Zagrebački električni tramvaj (ZET), koje je operator tramvajskog i autobusnog prometa, a brine se i o uspinjači i žičari, koja je trenutno izvan funkcije (očekuje se izgradnja nove). ZET je podružnica gradskog trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o.

Prvi električni tramvaj pušten je u promet 18. kolovoza 1910. godine. Danas, tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116 km (širina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Autobusni promet ZET-a trenutno se sastoji od 120 autobusnih linija, od toga 69 gradskih i 51 prigradskih.

Uspinjača ZET-a spaja zagrebački Gornji i Donji grad. S prugom dugom 66 metara, poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namjenjena javnom prometu. Službeno je puštena u pogon 8. listopada 1890. godine. Danas je zakonski zaštićena kao spomenik kulture, a također je jedna od turističkih atrakcija u Zagrebu.

Žičara "Sljeme" puštena je u promet 27. srpnja 1963. godine, a za promet je zatvorena sredinom 2007. godine (službeno je zatvorena 1. srpnja), nakon kvara na elektromotoru (5. lipnja) za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje. U tijeku su pripreme za izgradnju nove moderne sljemenske žičare. Žičara je bila u funkciji prijevoza izletnika na vrh Medvednice.

U Zagrebu danas ima oko 1.150 taksi vozila, a vožnja taksijem dostupna je 24 sata dnevno. Ovlašteni koncesionar je Radio taksi Zagreb - udruženje autotaksi prijevoznika Grada Zagreba. Prvi autotaksi u Zagrebu pojavio se na Trgu Bana Jelačića 11. lipnja 1901. godine.

Gradsko-prigradskim željezničkim prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70.000 putnika. Glavna željeznička linija prometuje na relaciji Savski Marof - Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo. Hrvatske željeznice uvele su ovu liniju 1992. godine. Uz ovu liniju, drugi važni prigradski smjerovi su prema Velikoj Gorici te Jastrebarskom, a zajedno s lokalnim vlakovima iz smjera Zaboka, Novske, Karlovca i Koprivnice.

[uredi] Zračni promet

Detaljniji članak o ovoj temi: Zračna luka Zagreb

Zračna luka Zagreb nalazi se u naselju Pleso pored Velike Gorice. 1959. na Plesu je izgrađena putnička zgrada i platforma te se u jesen iste godine zračna luka otvara za civilni zračni promet.

Pored međunarodne zračne luke, u Lučkom postoji i manji sportski aerodrom Zračno pristanište Lučko

[uredi] Znamenitosti

Predloženo je da se ova galerija premjesti na zajednički poslužitelj (Wikimedia Commons).

Trg bana Josipa Jelačića	Spomenik banu Jelačiću na istoimenom trgu	Zdenac Manduševac na Jelačić placu	Spomenik kralju Tomislavu na istoimenom trgu
Zdenac života Ivana Meštrovića ispred HNK	Hrvatsko narodno kazalište	Muzej Mimara	Leksikografski zavod 'Miroslav Krleža'
Zagrebačka katedrala izbliza	Uspinjača za Gornji grad

S obzirom na svoju dugu povijest, Zagreb je pun mjesta koja vrijedi vidjeti, bilo turistu koji prvi puta dolazi u Zagreb, ili čovjeku rođenom u Zagrebu, koji često hoda Zagrebom znajući malo ili ništa o njegovoj bogatoj povijesti. Slijedi kraći popis spomenika ili znamenitosti Zagreba:

• tzv. Lenucijeva potkova - zona 8 perivoja i 8 trgova, to su redom: Trg Nikole Šubića Zrinskog- popularno zvani Zrinjevac, nastao u 19. stoljeću, Trg J.J.Strossmayera-slavnog đakovačkog mecene, Trg kralja Tomislava- prvog hrvatskog kralja koji je tu titule dobio 925. godine,Trg Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Mažuranića i Trg maršala Tita - gdje se nalaze zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, Muzej za umjetnost i obrt, te zgrada Sveučilišta sa spomenikom Ivana Meštrovića - Povijest Hrvata.(Tomislavov trg s Umjetničkim paviljonom, Strossmayerov trg, Zrinjevac),
• Gornji grad (katedrala, crkva sv. Marka, kula Lotrščak, Strosmayerovo šetalište, kamenita vrata...)
• groblje Mirogoj
• Medvednica (Sljeme, stari grad Medvedgrad)
• perivoj Maksimir
• športsko-rekreacijski centar Jarun
• Dom hrvatskih likovnih umjetnika (popularna Džamija) - arhitekt Muzeja bio je kipar Ivan Meštrović
• poslovni neboder Zagrepčanka
• stambena zgrada Mamutica

[uredi] Gradovi prijatelji

Zagreb ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:^[4]

• Mainz, Njemačka (1967.)
• St. Petersburg, Rusija (1968.)
• Tromsø, Norveška (1971.)
• Kyoto, Japan (1972.)
• Kraków, Poljska (1975.)
• Lisabon, Portugal (1977.)
• Pittsburgh, SAD (1980.)
• Šangaj, Kina (1980.)
• Bologna, Italija (1984.)
• Budimpešta, Mađarska (1994.)
• Beč, Austrija (1994.)
• Sarajevo, Bosna i Hercegovina (2001.)
• Ljubljana, Slovenija (2001.)
• Podgorica, Crna Gora (2006.)

[uredi] Poznate osobe

• Relja Bašić, glumac
• Franjo Bruna, astronom i meteorolog
• Krešimir Ćosić, košarkaš
• Dimitrija Demeter, književnik
• Ivan Đikić, znanstvenik
• Branko Gavella, redatelj i teatrolog
• Ivo Karlović, tenisač
• Lawrence Kiiru, kazališni te televizijski redatelj
• Ivica Kostelić, alpski skijaš
• Janica Kostelić, alpska skijašica
• Miroslav Krleža, književnik
• Dragutin Novak, prvi hrvatski pilot
• Ivana Lang, skladateljica
• Vatroslav Lisinski, skladatelj
• Željko Mavrović, boksač
• Pavao Skalić, humanist i polihistor
• Marin Soljačić, fizičar
• Ivan Supek, fizičar i filozof
• August Šenoa, književnik
• Bernard Vukas, nogometaš
• Branko Zebec, nogometaš i trener

[uredi] Vanjske poveznice

Vodič u Zagreb na Wikitravel-u

• Službene stranice grada Zagreba
• Turistička zajednica grada Zagreba

[uredi] Izvori