Dubrava (kvart)
Izvor: Wikipedija
Dubrava je tradicionalni dio grada Zagreba, smješten istočno od Maksimirske šume, a zapadno od Sesveta. Kroz Dubravu prolazi istoimena avenija.
Po ustrojstvu grada Zagreba iz 1999. dijeli se na Gornju Dubravu i Donju Dubravu.
Sadržaj |
[uredi] Osnovni podaci
[uredi] Zemljopisni smještaj i položaj
Dubrava se nalazi na krajnjem istočnom dijelu grada Zagreba.
Donja Dubrava se nalazi na krajnjem istočnom dijelu grada Zagreba, na dodiru s područjem naselja Sesvete. Na sjeveru je ulica Dubrava dijeli od Gornje Dubrave, a na jugu Slavonska avenija od Peščenice – Žitnjak s kojom graniči i na jugozapadu. Na zapadu graniči s područjem Maksimira.
Gornja Dubrava obuhvaća sjeveroistočni dio grada Zagreba i dio naselja gradskog karaktera Sesvete (nekadašnje samostalno naselje Dubec). Smještena je između Donje Dubrave na jugu, Maksimira na zapadu, Podsljemena na sjeverozapadu te Sesveta na sjeveroistoku i istoku.
[uredi] Stanovništvo
DONJA DUBRAVA
- ukupan broj 35.944 stalnih stanovnika
- prosječna dob stanovnika 36,3 godina
- gustoća naseljenosti 3.321 stanovnik/km2
- broj kućanstava 11.126
- broj stanova 12.172
GORNJA DUBRAVA
- ukupan broj 61.388 stalnih stanovnika
- prosječna dob stanovnika 37,2 godine
- gustoća naseljenosti 1.524 stanovnika/km2
- broj kućanstava 19.937
- broj stanova 23.206
[uredi] Površina
Donja Dubrava - 1.082,3 ha (10,823 km2) Gornja Dubrava - 40.027,7 ha (40,277 km2)
[uredi] Institucije
- Sveučilište
- Kazalište
[uredi] Nastanak imena
Naselje Dubrava nastaje na prostoru njegova današnjeg šireg središnjeg dijela (sjeverno i južno od ulice Dubrava) koji je bio nenastanjen i obrastao šumom – a kako se hrast nazivalo i dub, odatle kasnijem naselju i ime.
[uredi] Povijest
Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Dubrave
[uredi] Donja Dubrava
Područje današnjeg zagreba u antičko je vrijeme naseljavalo ilirsko pleme Varciana. Jugoistočno od Donje Dubrave razvijao se rimski municipij Andautonija, visokorazvijen grad tipične rimske urbane arhitekture.
U 7. st., u vrijeme naleta barbarskih plemena, zajedno s propašću rimske vlasti nestaje i Andautonija i njeno značenje u ovim krajevima, a počinje naseljavanje Hrvata.
Sve do 13. st. područje Donje Dubrave potpadalo je pod CASTRUM ZAGRABIENSE, tj. Gradec.
Tu sve do četrdesetih godina 19. st. nema niti jednog stanovnika. Tada počinje raskršivanje i nastanjivanje Dubrave koja se prvi put nalazi na popisu naselja 1842. sa svega devet stanovnika u tri kuće. Tijekom druge polovice 19. st. broj stanovnika Dubrave lagano se povećava na 15-25. Pred Drugi svjetski rat naselje se širi i u njegovom jugozapadnom dijelu nastaje jezgra Dubrave, kojoj gravitiraju okolna sela.
U to se vrijeme formira i uređuje glavna ulica. Četrdesetih se godina gradi, prema regulatornoj osnovi, željezničarsko naselje (današnja Slavonska ulica – između Vukovarske i Osječke). Tek se uvođenjem tramvaja Dubrava jače povezuje s gradom. Za vrijeme 2. svj. rata u Dubravi djeluje partizanski pokret, koji je doživio slom intervencijom ustaških|ustaše i Hrvatsko domobranstvo snaga koje su 1944. godine pokrenule akciju čiščenja i u prosincu 1944. objesili 13 partizana. Dubravu su u svibnju 1945. osvojili partizani. Nakon II. svjetskog rata slijedi ubrzana gradnja, a osnovnu fizionomiju naselju određuje gradnja privatnih obiteljskih kuća. Potkraj 1947. područje MNO Zagrebačka Dubrava, koje svojim većim dijelom obuhvaća prostor Gradske četvrti Gornja Dubrava, pripojeno je Gradu Zagrebu, odnosno tadašnjem III. rajonu Maksimir. Do 1994. na području Donje Dubrave bilo je devet mjesnih zajednica: Čulinec, Donja Dubrava, “Ivan Mažuranić”, Novi Retkovec, Resnički Gaj, Poljanice, Stari Retkovec, “30. svibnja 1990.” i Trnava.
[uredi] Gornja Dubrava
Do kraja 19. st. u Dubravi živi samo 25 stanovnika. Intenzivnije naseljavanje područja Gornje Dubrave počinje 30-ih godina kada je izgrađen najveći dio prostora između Avenije Dubrava, Oporovečke i Grižanske, a prevladavaju obiteljske kuće. 1935. dio naselja dobiva električnu energiju.
Nakon 2. svj. rata počinje izgradnja urbane četvrti Studentski grad i željezničke pruge Pionirska željeznica. Sjeverna, podsljemenska naselja, nastanjena još u antičko doba, polako se povezuju sa užim područjem Dubrave uz Aveniju Dubrava. U tim zaseocima i perifernim naseljima 1931. godine živi čak 6600 stanovnika.
U sedamdestima i osamdesetima se nastavlja intenzivno naseljavanje izgradnjom urbanih četvrti Klaka i Poljanice. Istodobno se proširuje područje obiteljskih kuća Trnovčica. Prije II. svjetskog rata naselje Dubrava administrativno je pripadalo općini Sesvete. Nakon rata na području današnje gradske četvrti Gornja Dubrava, osim područja Dupca, djeluju mjesni narodni odbori Čučerje, Degidovec, Granešina, Miroševec i Zagrebačka Dubrava, svi u sastavu Kotara Zagreb. Godine 1955. osnovana je Općina Zagrebačka Dubrava koja je obuhvaćala cijelu Gornju i Donju Dubravu, osim područja Dupca i naselje Resnik, sada u sastavu Gradske četvrti Peščenica – Žitnjak. Od 1974. do 1990., odnosno do ukidanja općina u Gradu Zagrebu, postojala je Općina Dubrava koja se protezala na prostoru Općine Zagrebačka Dubrava iz 1955., ali bez područja naselja Resnik.
Na današnjem području Gradske četvrti Gornja Dubrava do 1994. je postojalo 17 mjesnih zajednica: Branovec-Jalševec, Čučerje, Dankovec, Dubec, Dubrava-Središte, Gornja Dubrava, Granešina, Granešinski Novaki, Klaka, Miroševec, Novoselec, Oporovec, Poljanice, Stari Retkovec, Studentski grad, Trnovčica i Zeleni brijeg.
[uredi] Demografija
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Dubrava ima 97,332 stanovnika. Od toga u Donjoj Dubravi živi 35,944 stanovnika a u Gornjoj Dubravi 61,388 stanovnika. Prosječna dob stanovništva je 36.75 godina. Prema narodnosti većinu čine Hrvati, od kojih značajan dio janjevaca. Od ostalih narodnosti najbrojniji su Albanci, Bošnjaci, Romi i Kinezi. Prema vjeri, većina se izjašnjava kao katolici, dok od manjinskih vjera ima Jehovini svjedoci, muslimani i pravoslavci.
Nedovršeni članak Dubrava (kvart) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
