Bologna

Izvor: Wikipedija

Bologna

Regija:	Emilia-Romagna
Pokrajina:	Bologna (BO)
Koordinate:	44°30′N, 11°21′E
Visina:	54 m
Površina:	140 km²
Stanovništvo:	374.425 (31.12.04)
Gustoća stanovništva:	2.674 stan./km²
Poštanski broj:	40100
Pozivni broj:	051
ISTAT-broj:	037006
Svetac zaštitnik:	Petronius
Službena stranica:	http://www.comune.bologna.it/

[uredi] Općenito i zemljopisni položaj

Bologna je glavni grad regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju. Regija je jedinstveno upravno i administrativno područje ali se zapravo sastoji od 2 podregije, Emilia koje je i podregionalni centar Bologna i Romagna sa središtem u Riminiju. Od ostalih zanimljivosti same regije je i jedna od najmanjih državica na svijetu San Marino, koju je u 4. stoljeću poslije Krista utemeljio sv. Marin s Raba.

Jadransko more nalazi se 77 km prema istoku. Po prometnom položaju čini glavna ulazna vrata iz lombardijsko-venecijanske nizine u srednju Italiju.

[uredi] Povijest

Bologna je nastanjena još u brončano doba,iz kojega potječu nekropole i ljevaonice bronce. Na prijelazu u povijesno doba, Bologna je etruščanski grad pod imenom Felsina. Sredinom 4. stoljeća razaraju je Boji. Na početku 2. stoljeća osvajaju i daju joj ime Bononia.

Kroz povijest teško je stradavala u ratovima. Prije ujedinjenja Italije bila je glavnim gradom Crkvene države i povremeno središte papinske stolice. To je vrijeme iz kojeg potječu i najveća sakralna djela, među kojima i katedrala svetog Petronija. U sljedećem razdoblju Bologna ulazi u dugotrajni sukob s Crkvom što ce obilježiti i sam duh grada, te će u njoj, nakon Drugog svjetskog rata, prevladavati ljevičarske struje.

Za Drugog svjetskog rata bila je teško razarana, a oko nje razvio se pokret otpora. Nakon pada Mussolinija, Bologna je bila pod vlašću Trećeg Reicha do oslobođenja 21. travnja 1945.

Poslije Drugog svjetskog rata bila je utvrdom ljevičarske vlasti, zbog čega je i dobila naziv Crvena Bologna.

[uredi] Kultura

U starom je dijelu velik broj srednjovjekovnih palača, fontana i crkava. Najstarije je sveučilište u svijetu (osnovano 1089.).

Srednjevjekovne palače

[uredi] Značaj

Ubraja se među najvažnija kulturna, ekonomska i prometna središta Italije. UNESCO ju je 2005. proglasio svjetskim gradom glazbe.

[uredi] Promet

Kao prometno središte Bologna je od posebne važnosti; željeznično je spojena s Padovom, jadranskim gradovima, Firencom, alpskim gradovima, Rimom i Milanom.

Cestovna mreža se zrakasto pruža iz Bologne i njome je spojena sa svim većim talijanskim gradovima na sjeveru i sa središnjom Italijom. Kao zanimljivost valja navesti da je ta ista mreža sagrađena u 19.i 20. stoljeću, a starorimske ceste (via Aemilia i dr.) su služila kao osnovice suvremenoj cestovnoj mreži.

[uredi] Gospodarstvo

Današnja je gospodarstvena važnost grada Bologne utemeljena na trgovini, jer je Bologna glavno trgovinsko središte jugoistočnog dijela Padske nizine.

Industrija ima oslonac u preradbi poljodjelskih proizvoda koji se proizvode u široj okolici ovog grada. Tako se u Bologni nalaze tvornice za preradu duhana i proizvodnju duhanskih proizvoda, ljuštionice riže, sladorane te tvornice ostalih prehrambenih proizvoda.

Od ostalih industrija, u Bologni je nazočna kovinska i elektrotehnička industrija, strojogradnja, proizvodnja papira, samovoza, keramike i parfema.

[uredi] Šport

Bologna je jedan od rijetkih gradova u Europi, u kojoj je košarka "veći" i važniji šport od nogometa. Iz Bologne su košarkaški klubovi Virtus i Fortitudo, višestruki talijanski prvaci i osvajači europskih kupova.

Ipak, ni nogomet nije slab u ovom gradu. Bologna je bila sedmerostruki talijanski prvak, no u zadnje vrijeme je u krizi i ispala je iz Serie A.

Jaka je i odbojka (La Zinella Volley), osvajač talijanskih i europskih naslova.

Od poznatih športaša, iz Bologne su nogometaš Giacomo Bulgarelli, Alberto Tomba, slavni nogometni sudac Pierluigi Collina, vozač trkaćih vozila Alex Zanardi te tenisač Andrea Saccenti.

[uredi] Gradovi prijatelji

Pogled na Bolognu iz tornja Asinelli

Coventry	Ujedinjeno Kraljevstvo	od 21. travnja 1984.
Harkiv	Ukrajina	od 5. kolovoza 1966.
La Plata	Argentina	od 23. studenog 1988.
Leipzig	Njemačka	od 2. svibnja 1962.
Saint Louis	SAD	od 30. srpnja 1987.
Solun	Grčka	od 29. listopada 1981.
San Carlos	Nikaragva	od 21. svibnja 1988.
Saint-Louis	Senegal	od 9. prosinca 1991.
Toulouse	Francuska	od 23. studenog 1981.
Tuzla	Bosna i Hercegovina	od 21. srpnja 1994.
Valencia	Španjolska	od 27. ožujka 1976.
Zagreb	Hrvatska	od 5. svibnja 1963.