Treći Reich

Izvor: Wikipedija

Treći Reich Großdeutsches Reich ↓ 1933. – 1945.  →  →  →  →  → Zastava Grb Geslo "Ein Volk, ein Reich, ein Führer." "Jedan narod, jedno carstvo, jedan vođa" Himna "Das Lied der Deutschen" "Horst-Wessel-Lied" Treći Reich 1941. Glavni grad Berlin Jezik/ci njemački Vlada Diktatura Führer  - 1934. – 1945. Adolf Hitler Predsjednik  - 1933. – 1934. Paul von Hindenburg  - 1945. Karl Dönitz Kancelar  - 1933. – 1945. Adolf Hitler  - 1945. Joseph Goebbels  - 1945. Ludwig von Krosigk Povijest Međuratni period i Drugi svjetski rat  - Izbori 30. siječnja 1933.  - Osnivanje 27. veljače 1933.  - Ermächtigungsgesetz 31. ožujka 1933.  - Anschluss 10. travnja 1938.  - De facto poraz 2. svibnja 1945.  - Ukinuta 5. srpnja 1945. Površina  - 1939 [1] 633.786 km² (244.706 mi² ) Stanovništvo  - 1939 otp.[2] 69.314.000       Gustoća 109,4 /km²  (283,3 /mi² ) Valuta Reichsmarka Prethodnice Nasljednice Weimarska Republika Saar (Liga narodas) Prva Austrijska Republika Prva Čehoslovačka Republika Druga Poljska Republika Veliko Vojvodstvo Luksemburg Savezničke okupacijske zone u Njemačkoj Austrija pod Savezničkom upravom Treća Čehoslovačka Republika NR Poljska Luksemburg

Povijest Njemačke
Franačka država Sveto Rimsko Carstvo Njemačka Konfederacija Njemačko Carstvo Weimarska Republika Nacistička Njemačka Istočna Njemačka Zapadna Njemačka Povijest Njemačke od 1945.

Treći Reich (njemački Drittes Reich) je čest naziv za njemačku državu između 1933. i 1945. godine, tj. razdoblje u kojemu je kancelar Njemačke bio Adolf Hitler.

Sadržaj 1 Kronologija 1.1 Vojna hijerarhija 2 Popis važnijih dužnosnika Trećeg Reicha 3 Podnošci 4 Vanjske poveznice

[uredi] Kronologija

1. 30. siječnja 1933. Adolf Hitler postaje kancelar Njemačke u manjinskoj vladi (njegova stranka ima 38% glasova u Reichstagu, njemačkom parlamentu)
2. 28. veljače 1933. 86-godišnji Hindenburg pod Hitlerovim pritiskom potpisao "Zakon o obrani naroda i države", kojim se Ustavom zagarantirana ljudska prava ukidaju
3. 5. ožujka 1933. na izborima nacisti dobivaju 44% glasova, zajedno s konzervativnim nacionalistima prvi put imaju većinu u parlamentu
4. 23. ožujka 1933. - u Reichstagu izglasan "Zakon o punomoći" kojim se sve ovlasti parlamenta preseljavaju na Vladin kabinet, praktično Hitleru u ruke
5. 10. svibnja 1933. - palež liberalnih knjiga u Berlinu
6. 22. lipnja 1933. - nacistička stranka jedina u Njemačkoj (ostale su zabranjene ili raspuštene)
7. 26. siječnja 1934. Njemačka i Poljska potpisale 10-godišnji pakt o nenapadanju
8. 30. lipnja 1934. - "Noć dugih noževa" - pokolj (strijeljanje) mnogobrojnih nepoćudnih Hitleru i vodstva SA (Sturmabteilung), jer su smetali tadašnjem vojnom vrhu, a Hitler im je ispunio želju
9. 2. kolovoza 1934. predsjednik Hindenburg umire, Hitler sjedinjuje položaj kancelara i predsjednika u novu funkciju: Führer (vođa)

[uredi] Vojna hijerarhija

Wehrmacht - Pješaštvo

OKW - Vrhovna komanda pješaštva

Šef OKW-a - feldmaršal Wilhelm Keitel

Načelnik operativnog stožera - general pukovnik Alfred Jodl

Heer - Vojska

OKH - Vrhovna komanda vojske

Vojni vođe u službi

general pukovnik Werner von Fritsch (1935. - 1938.)

feldmaršal Walther von Brauchitsch (1938. - 1941.)

Führer i Reichskanzler Adolf Hitler (1941. - 1945.)

feldmaršal Ferdinand Schörner (1945.)

Kriegsmarine - Mornarica

OKM - Vrhovna komanda mornarice

Mornarički vođe u službi

Großadmiral Erich Raeder (1923. - 1943.)

Großadmiral Karl Dönitz (1943.-1945.)

General admiral Hans-Georg von Friedeburg (1945.)

Luftwaffe - ratno zrakoplovstvo

OKL - Vrhovna komanda ratnog zrakoplovstva

Reichsluftschutzbund

Zrakoplovno vođe u službi

Reichsmarschall Hermann Göring (do 1945.)

feldmaršal Robert Ritter von Greim (1945.)

Abwehr - Obavještajna služba

kontraadmiral Konrad Patzig (1932. - 1935.)

vice admiral Wilhelm Canaris (1935. - 1944.)

Waffen-SS

[uredi] Popis važnijih dužnosnika Trećeg Reicha

(ovdje je navedeno samo njih 15, za cjelovit popis vidi Istaknuti nacisti)

Adolf Hitler - Führer (vođa)- premijer, predsjednik države i vrhovni zapovjednik Wehrmachta
Hermann Göring - Reichsmarshall i premijer. Ministar zrakoplovstva.
Rudolf Hess - Führer-ov zamjenik
Joseph Goebbels - ministar propagande
Albert Speer - Hitlerov arhitekt i budući ministar naoružanja
Heinrich Himmler - zapovjednik SS-a i upravitelj njemačke policije
Martin Bormann - voditelj NSDAP-a (nacističke stranke)
Joachim von Ribbentrop - ministar vanjskih poslova
Alfred Rosenberg - Reichsleiter
Walther Funk - ministar industrije
Wilhelm Frick - ministar unutarnjih poslova
Ernst Kaltenbrunner - Vođa RSHA
Hjalmar Schacht - ministar bez lisnice, predsjednik Reichsbank
Konstantin von Neurath - voditelj tajnog Kabineta.
Arthur Seyss-Inquart - Reichsstatthalter(namjesnik) u Austriji

[uredi] Podnošci

[uredi] Vanjske poveznice

• (eng.) Axis History Factbook — Third Reich
• (eng.) Third Reich in Ruins - Photos taken during the Nazi regime compared to present-day locations
• (eng.) Hitler's Third Reich in the News - Daily edited review of Third Reich-related news and articles.
• (eng.) The High Cost of Vengeance, by Freda Utley (1949; PDF, size - 20 MB)
• (njem.) NS-Archiv - Large collection of original scanned Nazi documents
• (njem.) The German Resistance and the USA
• (njem.) WWW-Virtual Library Contemporary History - Germany - Catalog with online resources
• (njem.) The Third Reich and National Socialism in Color - a video documentary by Spiegel TV
• (rus.) Weapons of the Third Reich