Panonija

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Panonija. Za druga značenja, pogledajte Panonija (razdvojba).

Panonija (latinski:Pannonia) je jedna od najvećih rimskih provincija, neobično značajna zbog svog pograničnog položaja, što je podrazumijevala veliki vojni značaj, kako u borbi protiv barbara koji su napadali preko Dunava, tako i u nemirnim prilikama tokom građanskih ratova u Rimskom Carstvu.

Sadržaj 1 Ime 2 Predrimska Panonija 3 Rimska provincija Panonija 4 Gradovi 5 Vanjske poveznice

[uredi] Ime

Smatra se da je ime Panonije došlo iz ilirskog jezika iz praindoeuropskog korijena "pen" - koji bi se rabio u riječima "močvara", "voda", mokro".

[uredi] Predrimska Panonija

Zapadni dio nizine srednjeg Podunavlja nazivalo se u staro doba Panonijom. Po prirodi svog zemljišta taj kraj predstavljao je djelomično livade, djelomično pak močvare i ritove, naročito uz Dunav i Savu. Još i danas, kad su obale ovih rijeka zaštićene umjetno podignutim nasipima, poplave su česte. Stanovnici Panonije pripadali su ilirskoj etničkoj skupini, kasnije pak, naročito u 4. stoljeću prije Krista, naselila su se među njima keltska plemena, naročito Boji i Skordisci. Antični pisci prikazuju Panonce kao vrlo ratoboran narod, žestoke krvi i plahovite prirode. Živjeli su pod teškim prilikama i bili su poznati po okrutnosti. Rimljani su ih smatrali najgorim barbarima.

[uredi] Rimska provincija Panonija

Rimljani nisu Panoniju osvojili i pacificirali jednim mahom, već je taj postupak trajao preko pola stoljeća.35. do 34.godine prije nove ere Oktavijan, kasniji car August,poveo je rimsku vojsku na Panoniju i to iz primorskog Senja, preko današnjeg Siska (Sisica). Ali taj ratni pohod nije pritisnuo u dovoljnjoj mjeri otpornu snagu Panonaca pa su Rimljani morali (12-9. pne.) obnoviti rat pod vođstvom Tiberija, pastorkom cara Augusta. Rat je bio uspješno završen. Poslije drugog ustanka (6. do 9. godine poslije Krista) Panonija je bila organizirana kao rimska provincija i dobila je time određene granice. Dunav je postao granica na istoku i sjeveru, na jugu pak pogranična crta nije bila identična sa Savom, jer je Panoniji pripadala i desna strana ravne Posavine. Zapadna granica pak nije bila stalna, jer su mjesta Ptuj (Poetovio) i Celje (Celeia) nekad bili unutra nekad izvan obima Panonije. Dakle, Panonija je na sjeveru graničila sa Norikom i gornjom Italijom, a južno, prema Savi sa Dalmacijom i Gornjom Mezijom. Panonija se prostirala po teritorijama slijedećih današnjih zemalja: Austrija, Hrvatska, Mađarska, Srbija, Slovenija, Slovačka i Bosna i Hercegovina.

U razdoblju između 102. i 107. godine, Trajan je podelio Panoniju na Gornju Panoniju i Donju Panoniju. Prema Ptolemeju, granica se protezala između današnjeg mađarskog grada Győra do Gradiške. Kasnije, granica je pomaknuta na istok.

[uredi] Gradovi

Drevna naselja su se sastojala od kantona (pagi) u kojima su se nalazila sela (vici). Većina većih gradova su rimskog porijekla. Današnji gradovi sa ovog područja su*:

• Solva (Esztergom) - Ostrogon
• Aquincum (Buda) - Sjeverni Budim
• Contra-Aquincum (Pest) - Pešta
• Alba Regia (Székesfehérvár) - Stolni Biograd
• Arrabona (Győr)
• Cibalae (Vinkovci)
• Gorsium-Herculia (Tác)
• Mursa (Osijek)
• Marsonia (Slavonski Brod)
• Scarbantia (Sopron)
• Taurunum (Zemun)

* latinski naziv, današnji izvorni naziv, hrvatski naziv

[uredi] Vanjske poveznice

• Slike iz zraka: Gorsium - Tác - Mađarska