Pazin

Izvor: Wikipedija

Pazin

Pazin Pazin na karti Hrvatske
Županija	Istarska
Broj stanovnika (2001.)	9.227
Površina	??? km ²
Poštanski broj	52000
Gradonačelnik	Neven Rimanić

Pazin (tal. Pisino) je grad u Hrvatskoj, administrativno središte Istarske županije.

Pazin, panorama, Pazinska jama u prvom planu

[uredi] Gradska naselja

Grad Pazin sastoji se od 18 naselja (stanje 2006), to su: Beram, Bertoši, Brajkovići, Butoniga, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trviž, Vela Traba, Zabrežani, Zamask, Zamaski Dol, Zarečje i Lindarski Katun.

[uredi] Zemljopis

Geografski položaj:

45.24° sjeverne geografske širine

13.93° istočne geografske dužine

Grad Pazin smješten je u središtu istarskog poluotoka, na zaravni koju okružuju okolna brda formirajući kotlinu. Stari dio grada smješten je nad strmim liticama ispod kojih se nalazi ponor rječice Pazinčice tvoreći tako geološki fenomen poznat kao Pazinska jama. Iz starog dijela grad se proširio na zapad, odnosno u zaleđe Pazinske jame. Rječica Pazinčica u svom toku stvara i poznati vodopad Zarečki krov čije jezerce u ljetnim mjesecima privlači mlade Pazinjane koji tu pronalaze mjesto za osvježenje. Zbog zemljopisnog položaja Pazin karakterizira kontinentalna klima s vrućim ljetima. Zahvaljujući svom položaju u središnjoj Istri, u Pazinu su zime hladne s povremenom maglom, a zahvaljujući kotlini u kojoj se smjestio ima velike vrućine ljeti. Pazin je zahvaljujući svom položaju u središtu Istre cestovno povezan sa svim gradovima u Istri, a upravo kroz njega prolazi i Istarski ipsilon koji ga preko tunela Učka povezuje sa Rijekom i ostatkom Hrvatske. Osim cestovne povezanosti, kroz Pazin prolazi i željeznička pruga koja ga direktno povezuje s Pulom, dok ga s ostatkom Hrvatske povezuje samo preko Slovenskih željeznica.

[uredi] Stanovništvo

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Grad Pazin prvi se put spominje 983. kao tzv. Pazinska utvrda (lat. castrum Pisinum). Od 12. stoljeća Pazin je središte Pazinske knežije, nad kojom su 1374. preuzeli vlast Habsburgovci. 1822. Austrija je Pazin učinila upravnim središtem Istarskog okruga.

U drugoj polovini 19. stoljeća Pazin postaje jedno od središta hrvatskog kulturnog preporoda, te se osnivaju Čitaonica, Hrvatska gimnazija i Narodni dom. Sve te institucije ukinute su kada je nakon Prvog svjetskog rata Pazin 1918. okupirala, a potom anektirala Italija.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, nakon što je Italija kapitulirala, Pazin su u rujnu 1943. zauzeli istarski partizani. U tom je gradu Pokrajinski NOO za Istru donio odluku kojom se Istra priključuje Hrvatskoj i Jugoslaviji. Ta je odluka godine 1947. potvrđena Pariškim mirovnim ugovorom.

Nakon što je Hrvatska 1991. godine postala neovisna, Pazin, iako je po ekonomskoj snazi zaostajao za Pulom, određen je kao sjedište Istarske županije uglavnom iz povijesnih razloga.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznate osobe

Vinko Jelovac - hrvatski košarkaš i trener, rodom iz okolice Pazina
Antun Motika - hrvatski slikar, pohađao Gimnaziju u Pazinu
Luigi Dallapiccola - skladatelj i pijanist
Juraj Dobrila - biskup i prosvjetitelj, rođen u Velom Ježenju
Drago Opašić Billy - speleolog, pjesnik i anarhist

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Kaštel
Pazinska jama

[uredi] Obrazovanje

OŠ Vladimira Nazora
Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile
Pazinski kolegij - klasična gimnazija
Pučko otvoreno učilište

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)

Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile pravna je slijednica Carsko-kraljevske velike državne gimnazije u Pazinu, prve hrvatske srednje škole u Istri, utemeljene 1899. godine. Škola broji ukupno 750 učenika razvrstanih u 26 razrednih odjela i to: 12 gimnazijskih (opća gimnazija) i 14 odjela strukovnih škola (tehničari za elektroniku, upravni referenti, elektromehaničari i trgovci). U Školi je stalno zaposleno ukupno 75 djelatnika. Škola ima tradicionalno vrlo razvijenu kulturnu i javnu djelatnost. Učenici Škole redovito sudjeluju na natjecanjima u okviru Pokreta Znanost mladima i u Hrvatskim školskim susretima LIDRANO. Na natjecanjima su do sada postigli vrlo zapažene rezultate. U Školi se od 1996. godine ostvaruje krovni projekt Naš put prema kvalitetnoj školi temeljen na postavkama Teorije izbora, autora dr. Williama Glassera, američkog, svjetski poznatog psihijatra. Kvalitetna škola podrazumijeva stvaranje sasvim drugačijeg ugođaja u školama od tradicionalnog – ugođaja u kojem je težište na kvalitetnom radu, u kojem se disciplina ostvaruje bez prisile, a učenici samostalno i sami vrednuju svoj rad. Od 1997. godine realizira se u školi projekt pod nazivom Susreti škola. Uspostavljena je suradnja i održavaju se susreti s učenicima, nastavnicima i roditeljima Geschwister Scholl Gymnasium iz Marla (Njemačka), Privatne gimnazije iz Bratislave (Sukromne slovanske gymnazium), a od ožujka 2004. sa Liceo classico Michelangiolo iz Firence. Od 2001. godine u Školi se realizira projekt Na naš način u okviru kojeg učenici Škole na jedan dan preuzimaju ulogu svojih profesora, ali i ravnatelja, pedagoga, tajnika, sve do kućnih majstora i čistačica. Na središnjoj svečanosti obilježavanja Svjetskog dana učitelja, održanoj 5. listopada 2002. godine u Zagrebu, ministar prosvjete i športa Republike Hrvatske dr. Vladimir Strugar uručio je Školi Priznanje za 2002. godinu - za uspješan, kvalitetan i kreativan rad, Škola je od 29. listopada 2001. uključena u međunarodni program Eko-škole koji se u Školi realizira pod geslom Eko - moja Škola. U okviru programa Eko–škole posebna se pozornost pridaje štednji i racionalnom korištenju električne energije. Na svečanoj sjednici Pokreta prijatelja prirode Lijepa naša održanoj 2. travnja 2003. godine u Zagrebu Školi je dodijeljena Zelena zastava te je stekla status međunarodne Eko - škole. Svečanost podizanja Zelene zastave održana je 30. svibnja 2003. u okviru programa proslave Dana grada Pazina. Škola je uključena u UNESCO-ov projekt SEMEP, u program GLOBE, te u projekt Škola demokracije.