Ledenjak
Izvor: Wikipedija
Ledenjak je velika rijeka leda, zbijenog snijega, velikih stijena i krhotina kamenja koja polako teče niz brdo pod pritiskom vlastite težine i smatra se jednom od najmoćnijih sila prirode.
Sadržaj |
[uredi] Karakteristike
Kamenje i ostali naplavni materijal koji ledenjak pokupi putem, pretvaraju se u veliku strugalicu koja dubi stijene u dolinama i odnosi sve pred sobom ostavljajući karakteristični oblik slova U. Ledenjaci koji na svom putu putuju prema moru na taj način stvaraju fjordove, duboke, dugačke i uske rukavce. Tijekom posljednjeg ledenog doba, koje je završilo prije desetak tisuća godina, područja sjeverne Europe, sjeverne Euroazije i velikim djelom Sjeverne Amerike su bila duboko zakopana pod velikim ledenim pločama, od koji su neke bile debele čak do jednog kilometra. Upravo na tim područjima danas su najuočljiviji tragovi djelovanja ledenjaka kroz povijest.
[uredi] Nastanak ledenjaka
U planinskim područjima u kojima se nakon dugotrajnog padanja skuplja snijeg, njegova težina vremenom savlada silu trenja koja ga je dotad držala na mjestu pa se počinje kretati niz brdo. Tada nastaje ledenjak. Ledenjak može nastati na bilo kojoj padini na kojoj se godinama skuplja i zbija snijeg i zbog toga snježna ploha postaje preteška pa veliki pritisak na dno plohe izaziva topjenje tako da čitava masa počinje polako kliziti dubeći okruglu rupu koja se naziva cirk. Daljnjim nakupljanjem snijega, višak snijega se s vremenom pod svojom težinom počinje kretati nizbrdo kao rijeka leda u dolini.
Na strmijim djelovima toka ledenjak se može obrušiti u velikoj masi ledenih blokova. Na tim mjestima na površini nastaju ledenjačke pukotine koje kad su prekrivene snijegom predstavljaju veliku opasnost za planinare. Ledeni slap Khumbu na južnoj padini Mount Everesta već je bio koban za mnoge penjače.
Doline koje su izdubili ledenjaci pružaju spektakularan prizor. Jedna od najpoznatijih takvih dolina je Yosemite u Kaliforniji.
[uredi] Zanimljivosti
[uredi] Brzina putovanja ledenjaka
Ledenjaci obično putuju vrlo sporo, tek nekoliko centimetara na dan, ali ima i onih puno bržih pa tako ledenjak Quarayaq na Grenlandu putuje brzinom od dvadesetak metara na dan.
[uredi] Najduži ledenjaci na svijetu
- Lambert, Australski teritorij na Anktartici, dužina: 402 km, širina: do 64 km
- Peterman, sjeverni Grenland, Dužina 200 km
- Beardmore, Novozelandski teritorij na Antarktici, dužina: 200 km
- Hispar-Biafo, gorje Karakorum u Pakistanu, dužina: 120 km, širina: do 3,2 km
- Hubbard, gorje St. Elias na Aljasci, SAD, dužina: 114 km
- Humboldt, Grenland, dužina 114 km, širina: 95 km pri kraju ledenjaka
- Koettlitz, gorje Royal Society na Novozelandskom teritoriju na Antarktici, dužina: 85 km, širina oko 13 km pri kraju ledenjaka
