Matematika

Izvor: Wikipedija

Matematika (od grčkog mathema - znanost) je znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći matematičku logiku.

Sadržaj 1 O matematici; povijest i razvoj 2 Gruba podjela matematike 2.1 Strukture 2.2 Prostor 2.3 Promjene 2.4 Napomena 3 Primijena matematike 4 Kategorizacija 4.1 Veličine 4.2 Počela i filozofija 4.3 Strukture 4.4 Prostor 4.5 Stanja, promjena, analiza 4.6 Diskretna matematika 4.7 Primjenjena matematika 5 Matematika i ostale znanosti 6 Matematika u citatima 7 Utjecajni matematičari 7.1 Utjecajni hrvatski matematičari 8 Izvori

[uredi] O matematici; povijest i razvoj

Matematika se počela razvijati prije više tisuća godina (okvirno), još u doba starih Egipćana. Poslije se proširila u Grčku i grčko-rimski svijet. Osim toga, aktivno se razvijala u Kini i Japanu. Razvila se iz potrebe da se obavljaju proračuni u trgovini, mjerenja zemljišta i predviđaju astronomski događaji. Ove tri primjene mogu se dovesti u vezu s grubom podjelom matematike na izučavanje strukture, prostora i izmjena.

Fundamentalnu knjigu u razvoju matematike, "Elementi", je napisao Euklid. Knjiga ima 12 svezaka. Tu je prva knjiga pisana stilom koji je danas poznat kao (egzaktni) matematički:

definicija - aksiom - teorem - dokaz

Knjiga je zbog tadašnjeg nedostatka simbola pisana u potpunosti riječima, što danas, naravno, nije slučaj. Proučavanje geometrijskih prostora je, u pravom smislu te riječi, počelo kada je Euklid postavio svojih pet aksioma o prostoru. Takav prostor se danas zove euklidski prostor, no tokom mnogo godina su se razvili i neeuklidski prostori te još mnogi drugi. Matematika izniče gdje god se pojavljuju teški problemi vezani za veličinu, strukturu, prostor ili promjenu. U početku; trgovina i mjerenje zemljišta, kasnije; astronomija, a danas; sveopće! Matematika se uči u osnovnim i srednjim školama kao obavezan predmet. Također i veliki dio fakulteta ima obavezne i izborne matematičke kolegije. ^[1] Godišnje se prijavi oko 200 000 novih matematičkih teorema; na raznim razinama znanja i stručnosti postoji preko 1600 časopisa koji objavljuju matematičke materijale. Današnja matematika je podosta napredna, u svim smjerovima, a ljudi koji se bave modernom matematikom su usko specijalizirani i nečesto bave stvarima koje su nemamtematičarima izvanrazumske. Ipak, postoje goleme primjene! Krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća John von Neumann je procijenio da bi obrazovani matematičar mogao raspolagati oko 10% osnovnih znanja cijele matematike do tada poznate. Do danas se taj postotak značajno smanjio. Za razliku od rane, istočnjačke i zapadnjačke izolacije, današnja matematika je ujedinjena.

[uredi] Gruba podjela matematike

Osnove matematike sadrže izučavanje strukture, prostora i promjenu.

[uredi] Strukture

Izučavanje strukture počinje s brojevima, u početku s prirodnim brojevima i cijelim brojevima.

Skup prirodnih brojeva = N

Skup prirodnih brojeva i 0 = N0

Skup cijelih brojeva = Z

Skup racionalnih brojeva = Q

Skup iracionalnih brojeva = I

Skup realnih brojeva = R

U = Unija (za skupove zbrajanje)

N U 0 = N0

N0 U negativni brojevi = Z

Z U razlomci i decimalni brojevi = Q

Q U I = R

Osnovna pravila za aritmetičke operacije su definirana u osnovnoj algebri, a dodatna svojstva cijelih brojeva se izučavaju u teoriji brojeva. Izučavanje metoda za rješavanje jednadžbi je dovelo do razvoja apstraktne algebre, koja između ostalog izučava prstenove i polja, strukture što poopćuju svojstva koja posjeduju brojevi.

Fizikalno važan koncept vektora i matrica se proučava u linearnoj algebri.

[uredi] Prostor

Proučavanje prostora je počelo s geometrijom, prvo Euklidovom geometrijom i trigonometrijom u pojmljivom trodimenzionalnom prostoru, ali se kasnije proširilo na neeuklidske geometrije, koje imaju centralnu ulogu u općoj relativnosti. Moderna polja geometrije su diferencijalna geometrija i algebarska geometrija. Nadalje i apstraktni vektroski, unitarni, metrički i normirani prostori. Teorija grupa izučava koncept simetrije, i predstavlja vezu u izučavanju prostora i strukture. Topologija povezuje izučavanje prostora i izmjene fokusirajući se na koncept kontinuiteta.

[uredi] Promjene

Razumijevanje i opisivanje promjena mjerljivih varijabli je glavna značajka prirodnih znanosti, i diferencijalni (infinitezimalni) račun je razvijen u te svrhe. Centralni koncept kojim se opisuje promjena varijable je funkcija. Mnogi prirodni problemi su vodili uspostavljanju veze između vrijednosti i količine izmjene, a pritom razvijene metode izučavaju se u diferencijalnim jednadžbama. Brojevi koji predstavljaju kontinualne veličine su realni brojevi, a detaljno izučavanje njihovih svojstava i funkcija je predmet matematičke analize. Zbog unutrašnjih, matematičkih, razloga uveden je koncept kompleksnih brojeva, koji je glavni predmet izučavanja kompleksne analize. Funkcionalna analiza je usredotočena na n-dimenzionalne prostore funkcija postavljajući time neke od primjenjivih osnova i za izučavanje kvantne mehanike.

[uredi] Napomena

Radi razjašnjavanja i izučavanja osnova matematike, razvijena su područja teorija skupova, matematička logika i teorija modela.

Aritmetika daje važnost brojevima, algebra rješavanju jednadžbi, dok geometrija objašnjava osobine i odnose figura u prostoru. ^[2] Matematika bi se mogla okarakterizirati kao čvrsto stablo u rastu; sa deblom, granama i lišćem.

[uredi] Primijena matematike

Danas se matematika jako razvila i ima primjene u mnogo grana, kako prirodnih, tako i društvenih znanosti. Važna grana primijenjene matematike je Statistika (stohastička matematika), koja se bavi izučavanjem i predviđanjem slučajnosti i slučajnih pojava. Numerička analiza izučava numeričke metode izračunavanja, a diskretna matematika je zajedničko ime za više grana matematike koja se velikim dijelom koriste kao alati u računarskim znanostima. Razvijena je i matematička teorija računarstva, kao i niz drugih interdisciplinarnih grana.

[uredi] Kategorizacija

Slijedi kategorizacija po nekim od istaknutijih grana matematike:

[uredi] Veličine

Prirodni brojevi	Cijeli brojevi	Racionalni brojevi	Realni brojevi	Kompleksni brojevi

[uredi] Počela i filozofija

Matematička logika	Teorija skupova	Teorija kategorija

[uredi] Strukture

Teorija brojeva	Apstraktna algebra	Teorija grupa	Druge teorije

[uredi] Prostor

Geometrija	Trigonometrija	Diferencijalna geometrija	Topologija	Fraktalna geometrija

[uredi] Stanja, promjena, analiza

Matematička analiza	Vektorska analiza	Diferencijalne jednadžbe	Dinamički sustavi	Teorija kaosa

[uredi] Diskretna matematika

Kombinatorika	Teorija izračunljivosti	Kriptografija	Teorija grafova

[uredi] Primjenjena matematika

Matematička fizika	Matematička teorija dinamike fluida	Numerička analiza	Optimizacija
Vjerojatnost	Statistika	Financijska matematika	Teorija igara

[uredi] Matematika i ostale znanosti

Također se prilično često pokazalo da razvoj matematike ne mora nužno pratiti razvoj fizike ili neke druge "konkretnije" znanosti, to jest matematika se može razvijati "sama za sebe", a primjena onoga što se dobije već se nađe tokom godina razvoja drugih znanosti (primjeri za to nisu odviše jednostavni, ali, recimo, Riemannov prostor je jedan primjer za to - razvio se sam po sebi, a primjenu je našao tek u teoriji relativnosti)

[uredi] Matematika u citatima

• "Ne bi li se muzika mogla opisati kao matematika osjećaja, a matematika kao muzika razuma? Njihov duh je isti. Tako muzičar osjeća matematiku, a matematičar misli muziku. Jedna će pojačati osjećaj drugoj kad zasja ljudski um podignut u savršenstvo.", Vladimir Devidé

• "Matematika nije nipošto dosadna ili bez mašte, već naprotiv, poput plemenite djevojke koja uzvraća ljubav onom tko je voli i razumije", Vladimir Devidé

• "Svim ljudima nisu sve stvari potrebne, ali je račun ne samo svima nego i svakome jako potreban. Tko računati ili barem brojiti ne zna, mora se izbrisati iz broja svih ljudi, inače nema prijateljstva među trgovcima, ni ljubavi među susjedima, ni sluge u općini, niti pravednost u pravdi stalno stanovati može!", Platon

• "Matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstva da će se ljudski um uvijek boriti za uzvišene ciljeve", Danilo Blanuša

• "Znanje kojem teži geometrija je znanje o vječnome.", Platon

[uredi] Utjecajni matematičari

Pitagora - Eratosten - Arhimed - Euklid - Rene Descartes - Isaac Newton - Gottfried Wilhelm Leibniz - Augustin Louis Cauchy - Leonhard Euler - Charles Fourier - Laplace - Karl Friedrich Gauss - Lobačevski - Niels Henrik Abel - Bernhard Riemann - Paul Erdös - Benoit B. Mandelbrot

[uredi] Utjecajni hrvatski matematičari

Marin Getaldić, Ruđer Bošković, Stjepan Gradić, Danilo Blanuša, William Feller, Svetozar Kurepa, Sibe Mardešić

[uredi] Izvori

• PMF, Matematički odsjek
• Doživljaj matematike. P.J. Davis, R. Hersk, Elena Anne Marchisotto.