Astrologija
Izvor: Wikipedija
Astrologija (grč.: αστρολογία = άστρον + λόγος) je pseudoznanost koja se bavi proučavanjem nedokazanog simboličkog utjecaja položaja i kretanja nebeskih tijela na zbivanja na Zemlji, te čovjekovu osobnost i sudbinu. Astrološka karta (horoskop) izrađuje se prema točno određenom vremenu i zemljopisnom položaju, a tumačenje se bazira na sintezi četiri osnovna elementa:
- planeta - deset nebeskih tijela: dva Svjetla (Sunce i Mjesec) i osam planeta (Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluton).
- znakova Zodijaka - dvanaest znakova: Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav, Djevica, Vaga, Škorpion, Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe.
- astroloških kuća - dvanaest kuća koje predstavljaju različita područja života.
- aspekata - kutna udaljenost između planeta.
Na Zapadu je široko prihvaćen vrlo pojednostavljen pristup astrologiji pri čemu se ljudi dijele na dvanaest astroloških znakova - prema znaku u kojem se nalazi Sunce u trenutku rođenja; pa tako imamo 12 sunčevih znakova.
Sadržaj |
[uredi] Različiti tipovi astrologije
- Asteška astrologija,
- Jyotish ili indijska astrologija,
- Ki 9 zvijezda,
- Kigaku ili japanska astrologija,
- Kineska astrologija,
- Zapadna astrologija, itd.
- Zvizdoslovje ili starohrvatska astrologija.
[uredi] Podjela astrologije prema području interesa
[uredi] Astrometeorologija
Prognoziranje vremena praćenjem i tumačenjem dnevnih kretanja planeta, pri čemu su najbitniji jaki aspekti koje tvore (naročito prema Suncu), zatim položaj planeta u znacima i elementima, dok su kuće zanemarive.
[uredi] Horarna astrologija
Daje odgovor na konkretno pitanje. Astrološka karta se izrađuje prema vremenu i mjestu u trenutku u kojem je pitanje, jasno formulirano, postavljeno astrologu tj. on ga shvatio. Jednostavna i praktična, tumači se samo onaj dio karte koji je tematski obuhvaćen pitanjem. Uobičajeno je koristiti osnove i pravila tradicionalne astrologije te Regiomontanus sistem podjele kuća.
[uredi] Natalna astrologija
Bavi se svim segmentima života pojedinca; od psihološke strukture, karaktera, temperamenta, nasljednih faktora, fizičke konstitucije i kondicije, do interakcije s okolinom, odnosa s ljudima i situacijama koje nam život donosi. Natalna karta se izrađuje prema vremenu (datum, sat i minute) i mjestu rođenja, i ona je osnova svega, sve ostalo se temelji na njoj - predikcije, sinastrijske karte, elekcione karte itd.
[uredi] Sinastrija ili usporedna astrologija
Grana astrologije koja se bavi tumačenjem odnosa dvije osobe na temelju usporedbe njihovih natalnih karti; pri čemu se pažnja obraća na sklad ili nesklad naglašenih znakova, elemenata i kvaliteta, međusobne planetarne aspekte, te utjecaj planeta jedne osobe na kuće i uglove natalne karte druge. Također se mogu izraditi i horoskopi kombinacijom natalnih podataka obje osobe - kompozit, Davison horoskop.
[uredi] Elekcijska astrologija
Ima za cilj pronaći najpovoljniji trenutak za otpočinjanje nekog poduhvata. Elekcijska karta izrađuje se u kombinaciji s natalnom tj. kartom osnivanja poduzeća i sl. No, ukoliko je u pitanju manje važna aktivnost ili podatci nisu poznati, elekciona karta se može izraditi zasebno, s tim da se u vidu ima dobar smještaj i povezanost onih elementa karte koji se odnose na prirodu i cilj planiranog poduhvata.
[uredi] Mundana astrologija
Analizom i predviđanjem obuhvaća sva zbivanja unutar država i naroda; od političkih, ratnih, gospodarskih, društvenih, do prirodnih uvjeta i nepogoda. Horoskopi se izrađuju prema vremenu i mjestu u kojem se događaj odvio ili započeo. Npr. horoskop države izrađuje se prema vremenu i mjestu proglašenja neovisnosti, uspostave novog režima, krunidbe vladara i sl.
[uredi] Astrologija i znanost
Kroz povijest, mnogi poznati ljudi su se bavili astologijom, pa čak i prvi znanstvenici, kao što su Galileo Galilei, Johannes Kepler, dok su horoskopi bili privilegija najvišeg sloja. Do vremena Francisa Bacona i znanstvene revolucije, nove znanstvene discipline iznjedrile su metodu sustavne i iskustvene indukcije potvrđene promatranjem pokusa, što je dovelo do znanstvene revolucije. U tom trenutku, astrologija i astronomija počele su se razilaziti; astronomija je postala jedna od središnjica znanosti, dok su astrologiju prirodoznanstvenici sve više gledali kao okultnu djelatnost i/ili praznovjerje. Odvajanje se ubrzalo tijekom 18. i 19. stoljeća.
Danas je općeprihvaćen koncenzus da je, upravo zbog nedostatka ikakvog dokaza koji idu u prilog iti jednoj tvrdnji u astrologiji, a zbog ogromnog broja dokaza raznih znanosti koji na razuman, dokazani način opisuju neke fenomene, astrologija bez ikakve osnove, te djelatnost koja se izrazito koristi u svrhe zarade, iz čega slijedi da se koristi i u svrhu prevare.
