Rijeka (grad)

From Wikipedia

Rijeka Image:Rijeka (grb).gif
Županija	Primorsko-goranska
Broj stanovnika (2001.)	143.817 (2001.)
Poštanski broj	51000
Gradonačelnik/ca	Vojko Obersnel (SDP)
Rijeka Rijeka na karti Hrvatske

Rijeka (ital. Fiume) je grad u Hrvatskoj i administrativno središte Primorsko-goranske županije. Grad Rijeka s okolicom (bivša općina Rijeka - Kastav, Viškovo, Grobnik, Kostrena, Bakar) ima preko 250.000 stanovnika. Grad se još u 19. stoljeću zbog svog idealnog geografskog položaja i dubine mora u Kvarnerskom zaljevu, razvio u jednu od najvećih srednjoeuropskih luka i moćno industrijsko središte. Rijeka je bila značajna i kao jedno od najvažnjih finacijskih središta bivše Jugoslavije. Početkom devedesetih dolazi do propasti industrije i naglog smanjenja lučkog prometa pa se u novom mileniju Rijeka počinje okretati razvoju turizma i uslužnog sektora.

[uredi - уреди] Gradska naselja

Jedino naselje grada Rijeke je Rijeka.

[uredi - уреди] Administrativna podjela grada

Grad Rijeka je administrativno podijeljen u mjesne odbore tj kvartove:

Banderovo
Belveder
Brajda-Dolac
Brašćine-Pulac
Bulevard
Centar-Sušak
Draga
Drenova
Gornja Vežica
Grbci
Kantrida
Kozala
Krimeja
Luka
Mlaka
Orehovica
Pašac
Pećine
Pehlin
Potok
Podmurvice
Podvežica
Srdoči
Svilno
Sveti Kuzam
Sveti Nikola
Škurinje
Škurinjska Draga
Školjić
Trsat
Turnić
Vojak
Zamet

[uredi - уреди] Geografski položaj

Riječki gradski toranj

Zapadna Hrvatska, sjeverni Jadran

14° 26' istočne geografske dužine
45° 21' sjeverne geografske širine

[uredi - уреди] Osnovni podaci o Rijeci

Površina: 44 km2 (po veličini drugi grad u Hrvatskoj)
Srednja godišnja temperatura: 13,8 stupnjeva C
Prosječna vlažnost tijekom godine 58 %
Ukupne padaline godišnje: 1228 mm
Ukupno 86 kišnih dana u godini
nakon Zagreba Grad Rijeka ima drugi proračun Grada na nivou Republike Hrvatske,Zagreb ima cca oko 6 milijardi kuna,Rijeka cca.800 milijuna kuna,Split cca.500 milijuna kuna itd.
Gradonačelnik Rijeke mr.sc.Obersnel Vojko je predsjednik udruge gradonačelnika svih gradova Republike Hrvatske

[uredi - уреди] Himna, zastava i grb

Zastava grada Rijeke plava sa žuto uokvirenim grbom u sredini, izglasana na gradskom vijeću 1998. godine. Gradsko vijeće grada Rijeke je u travnju 2005. godine donijelo zaključak kojim se ponovno pokreće proces povratka povijesnih gradskih simbola.

Povijesna zastava grada Rijeke karmin-zlatno-kobalt plava, u uporabi od 1848.-1947.

Povijesni grb grada Rijeke temelji se na grbu koji je dodijelio hrvatski kralj i car Svetog Rimskog carstva Leopold I. 6. lipnja 1659. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je kruna kuće Habsburg s dvije plave trake koje izlaze iz nje. Ispod štita je traka s natpisom "INDEFICIENTER" (nepresušan). U službenoj uporabi je verzija grba bez krune i natpisa Indeficienter budući su odbijeni mišljenjem ministarstva Uprave iz 1998.
Vidi: Riječki grb

[uredi - уреди] Zanimljivosti

Prvi torpedo izrađen je u Rijeci. Projektirali i izradili su ga Ivan Luppis, pomorski kapetan te Robert Whitehead, engleski inženjer
U Rijeci je prvi put u povijesti fotografiran let puščanog zrna. Učinio je to Dr. Peter Salcher
Riječki kirurg Anton Grossich prvi je 1907. uveo u praksu primjenu jodne tinkture u pripremi za operativne zahvate
Prvo komunalno groblje u Europi izgrađeno je u Rijeci, na Kalvariji
Prve novine tiskane na talijanskom jeziku (uključujući Italiju) «Notizie del giorno» tiskane su u Rijeci
Prva država koja je priznala Lenjinovu boljševičku Rusiju bila je D'Annunzijeva riječka talijanska regencija Kvarnera
Prva međunarodna nogometna utakmica u Hrvatskoj igrala se u Rijeci 1905. između lokalnog kluba Atletico Fiumano i kluba s broda SS Slavonia, kompanije Cunard Line, koji je plovio na liniji Rijeka-New York
u Rijeci je otvoren prvi muzej u Hrvatskoj

[uredi - уреди] Povijest

Glavni članak: Historija Rijeke

Crkva Gospe Lurdske

Istočni dio Rijeke zimi 2006, pogled sa Vojaka u pravcu Krka.

Tarsatica - Rimsko naselje na području današnjeg Starog grada u centru, prvi put se spominje 180. godine prije Krista nakon što su rimske legije pobijedile ilirske pirate, starosjedioce na ovome prostoru. 1230. Tijekom vladavine cara Klaudija između 41 i 42 godine spominje se da je Aulus Plautius budući rimski osvajač Britanije bio zadužen za gradnju ceste koja povezuje današnji grad Trst s Tarstatikom. Prvi put se u dokumentima spominje Rijeka Svetoga Vida o kojoj pišu venecijanski trgovci. 1465. Na temelju ugovora o uzajamnom nasljeđivanju, Wolfgang Walsee predaje Liburnijski feud, kao obiteljsko nasljedno dobro, Friedrichu III. Habsburgu, a sebi zadržava pravo na doživotno uživanje Rijeke, koja do kraja 1. svjetskog rata ostaje pod vlašću obitelji Habsburg.

1779. Rijeka odlukom Marije Terezije postaje corpus separatum, odnosno tijelo izdvojeno i autonomno od država koje okružuju grad, a izravno podređeno ugarskoj kruni.

1848. Josip Bunjevac u ime Bana Josipa Jelačića okupira Rijeku, raspušta gradsku upravu i utemeljuje Riječku Županiju. 1868. Rijeka je opet kao corpus separatum stavljena pod ugarsku krunu gdje je ostala sve do 1918. godine.

Nakon 1. svjetskog rata 'Riječko pitanje' postaje veliki međunarodni problem koji se riješava uspostavom Slobodne Države Rijeka - Stato Libero di Fiume 1920. godine. Ipak, samo godinu dana kasnije, fašisti izvode državni udar i uspostavljaju marionetski režim sklon aneksiji Riječke države Italiji. Godine 1924. Rimskim ugovorom Kraljevina SHS pristaje na priključenje Rijeke Italiji.

Nakon 2. svjetskog rata, mirovnim ugovorom u Parizu 1947. Rijeka i Istra službeno su pripale Hrvatskoj i Jugoslaviji.

1992. ukinuta je općina Rijeka, a umjesto nje nastaju gradovi Rijeka, Kastav, Bakar i Kraljevica, te općine Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje i Klana. Formirana je Županija Primorsko-goranska.

[uredi - уреди] Jeste li znali?

Palača Jadran, upravna zgrada Jadrolinije

Rijeka je bila nezavisna država od 8. rujna 1920. do 24. siječnja 1924. i da je njen izabrani predsjednik Riccardo Zanella zahtjevao od međunarodne zajednice i Tita 1945. godine obnovu nezavisnosti.
Od 1918. do 1924. Rijeka je izdavala međunarodno priznate poštanske marke. U filatelističkoj literaturi se nalaze po nazivom Fiume.
Američki predsjednik Wilson je 1919. predložio Rijeku za sjedište Lige naroda – preteče Ujedinjenih naroda
Riječani koji su rođeni 1913. i koji su doživjeli 1991. promijenili su 6 država: Austro-Ugarsku, Slobodnu Državu Rijeka, Kraljevinu Italiju, Treći Reich (Njemačku), SFR Jugoslaviju, Republiku Hrvatsku
U kasnom 19. i ranom 20. st. Riječani su ravnopravno koristili 4 jezika – hrvatski, talijanski, mađarski i njemački
Komunistička partija Slobodne Države Rijeke osnovana 1921. godine bila je među najmanjim članicama III. Internacionale (150 članova). Manje su bile npr. komunističke stranke Palestine i Turkestana. Glavni tajnik („generalni sekretar”) je bio Simon Arpad.
Osim većinski hrvatskog stanovništva, Rijeku danas naseljavaju i pripadnici 11 nacionalnih manjina - Albanci, Bošnjaci, Česi , Talijani, Mađari, Crnogorci, Srbi, Romi, Slovaci i Slovenci
Sveučilište u Rijeci osnovali su isusovci 1627.
Rječina je od 1924.-1941. bila državna granica – zapadna obala pripadala je Italiji, a istočna (Sušak) Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca
U prošlom stoljeću u Rijeci je djelovalo 57 konzulata, 20 konzulata u razdoblju uoči I. svjetskog rata
U svojoj povijesti Rijeka je imala 3 imena – hrvatsko ime Rijeka i talijansko i mađarsko ime Fiume (fiume na talijanskom jeziku znači rijeka), te njemačko Sankt Veit am Pflaum
János Kádár, dugogodišňji vođa mađarske komunističke partije i prvi čovjek socijalističke Mađarske je rođen u Rijeci 1912. godine
U Rijeci se trenutačno nalazi najveći trgovački centar u ovom dijelu Europe, poznatiji kao Tower Centar Rijeka na Pećinama.

[uredi - уреди] Administracija i politika

U Rijeci je na vlasti koalicija predvođena Socijaldemokratskom partijom Hrvatske (SDP) na čelu s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom.

[uredi - уреди] Ekonomija

[uredi - уреди] Demografija

Prema popisu iz 2001. uži prostor grada Rijeke ima 144 043 stanovnika. Od toga je 75 532 žena i 68 511 muškaraca. Prosječna starost stanovništva je 41.2 godine. U narodnosnom smislu preko 80% čine Hrvati dok su od nacionalnih manjina najbrojniji Srbi, Talijani, Bošnjaci i Slovenci. Prema vjeri 76% stanovnika se izjašnjava katolicima, 3.8% muslimanima, 7% agnosticima te 5% kao ateisti.

[uredi - уреди] Nacionalni sastav grada Rijeke (naseljenog mjesta)

godina popisa	ukupno	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	Muslimani	Talijani	Slovenci	ostali
1991	167,964	117,178 (69,76%)	18,891 (11,24%)	6,925 (4,12%)	4,803 (2,85%)	3,247 (1,93%)	2,709 (1,61%)	14,211 (8,46%)
1981	159,433	103,248 (64,75%)	14,436 (9,05%)	27,167 (17,03%)	2,505 (1,57%)	1,917(1,20%)	2,897 (1,81%)	7,263 (4,55%)
1971	132,222	98,121 (74,20%)	14,079 (10,64%)	6,152 (4,65%)	1,487 (1,12%)	2,964 (2,24%)	3,944 (2,98%)	5,475 (4,14%)

[uredi - уреди] Izvori

Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-1991. godine.

[uredi - уреди] Kultura i sport

[uredi - уреди] Kultura

HNK Ivana pl. Zajca

HNK Ivana pl. Zajca (www.hnk-zajc.hr)
Međunarodni riječki karneval (www.ri-karneval.com.hr)
Riječke ljetne noći
KUC "Kalvarija" (riteatar.way.to)
"Teatro Fenice", "Croatia" (www.rijekakino.hr kina)
Informacije o kulturnim dešavanjima u Rijeci - KULTURAPLUS (www.kulturaplus.com/)
HKD Sušak
Muzej grada Rijeke (www.muzej-rijeka.hr)
Morčić - Znamenitost

[uredi - уреди] Sport

Nogomet

HNK Rijeka
NK Lokomotiva (lokalni niželigaš)
NK Orijent (trećeligaški klub, sudjelovao i u 2. i 1. nogometnoj ligi)
NK Lučki radnik

Ragbi:

ragbi klub Rijeka

Košarka:

košarkaški klub "Kvarner"

Rukomet:

rukometni klubovi "Zamet", "Kozala", "Pećine"

Boćanje:

boćarski klubovi "Vežica", "Mario Gennari - JGL", "Benčić DSK", "Trsat", "Srdoči", "Brajda"

Hrvanje:

hrvački klub "Rijeka-Belveder"

Vaterpolo:

vaterpolski klubovi "Primorje", "Burin"

Judo

judo klub Rijeka

[uredi - уреди] Obrazovanje

[uredi - уреди] Osnovne škole

OŠ "Pećine" (www.os-pecine-ri.skole.hr)
OŠ "Gornja Vežica" (nekadašnja "Vladimir Bakarić")
OŠ "Ivan Zajca"
OŠ "Vežica"
OŠ "Trsat"
OŠ "Brajda"(nekadašnja "Josip Brusić")
OŠ "Eugena Kumičića" (nekadašnja "Veljko Vlahović")
OŠ "Kozala"
OŠ "Kantrida"
OŠ "Centar"
OŠ "Pehlin" (www.skole.t-com.hr/os-rijeka-025/skola)
OŠ "Turnić"
OŠ "Nikola Tesla"
OŠ "Vladimir Gortan"
OŠ "Škurinje"
OŠ "Podmurvice"
OŠ "Zamet" (nekadašnja ˝Ivana Čikovića Belog˝)
OŠ "Srdoči"
OŠ "Fran Franković"
OŠ/SEI "Belvedere"
OŠ/SEI "Dolac"
OŠ/SEI "Gelsi"
OŠ/SEI "San Nicoló" (nekadašnja Mario Gennari)

[uredi - уреди] Srednje škole

Ekonomska Škola Mije Mirkovića-Rijeka (www.ekonomska-rijeka.hr)
Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka (gam.skole.htnet.hr)
Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci
Prva riječka hrvatska Gimnazija (www.prhg.hr/)
Salezijanska klasična gimnazija u Rijeci (www.skg-rijeka.hr)

Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo
Srednja talijanska škola u Rijeci - Scuola media superiore italiana di Fiume (SMSI)
Medicinska škola
Građevinska tehnička škola Rijeka (www.gradtehri.hr)
Građevinska škola za industriju i obrt
Tehnička škola za strojarstvo i brodogradnju
Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo (bivša Elektrotehnička škola Rijeka)
Elektroindustrijska i obrtnička škola (www.eios.hr)
Prometna škola
Strojarska škola za industrijska i obrtnička zanimanja
Kemijsko grafička škola u Rijeci
Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci (www.spur.hr)
Trgovačka i tekstilna škola Rijeka

[uredi - уреди] Fakulteti

Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci (www.apuri.hr)
Teologija u Rijeci (www.rijeka.kbf.hr)
Medicinski fakultet u Rijeci (www.medri.hr)
Pomorski fakultet u Rijeci (www.pfri.hr)
Tehnički fakultet u Rijeci (www.riteh.hr)
Građevinski fakultet u Rijeci (www.gradri.hr)
Pravni fakultet u Rijeci (www.pravri.hr )
Filozofski fakultet u Rijeci (www.ffri.hr)
Ekonomski fakultet u Rijeci (www.efri.hr)
Veleučilište u Rijeci (www.veleri.hr)

[uredi - уреди] Znamenitosti

Katedrala Sv. Vida

Slika Gospe Trsatske

Katedrala sv. Vida (rijeka-nadbiskupija.com/n_main.php?source=katedrala.html)
Kapucinska crkva
Marijansko svetište na Trsatu
Gradski toranj
Kosi toranj (Zvonik crkve Marijina uznesenja)
Korzo
HNK Ivana pl. Zajca
Srednjovjekovni dvorac na Trsatu
palače Ploech, Modello, Garbas
Crkva sv. Sebastijana
Rimski luk
Crkva Marijina Navještenja i Kosi toranj
Guvernerova palača (Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja)
Upravna zgrada bivše Tvornice šećera

[uredi - уреди] Konzulati

Država	Država	Država
	Template:Country data ČIL

	-	-

[uredi - уреди] Gradovi prijatelji

Linz (Austrija), od 1966./1968.
Template:Country data EGI Aleksandrija (Egipat), od 1971.
Rostock (Njemačka), od 1974./2002.
Kawasaki (Japan), od 1980./1999.
Faenza (Italija), od 1983.
Gdinja (Poljska), od 1984.
Jalta (Ukrajina), od 1987.
Neuss (Njemačka), od 1991.
Loretto (Italija), od 1991.
Csepel-Budimpešta, (Mađarska), od 1997.
Qingdao (Kina), od 1999.
Ljubljana (Slovenija), od 2000.
Este (Italija), od 2004.
Genova (Italija), od 2004., konačni sporazum o bratimljenju 8. veljače 2005. [1]