Otočac

From Wikipedia

Otočac Image:Otočac (grb).gif
Županija	Ličko-senjska
Broj stanovnika (2001.)	10.411
Poštanski broj	53220
Gradonačelnik/ca	Stjepan Kostelac (HDZ)
Otočac Otočac na karti Hrvatske

Otočac je grad u Ličko senjskoj županiji u Hrvatskoj. Smjestio se u Gackoj dolini, kroz koju protječe rijeka Gacka.

[uredi - уреди] Geografija

Otočac se nalazi u Gackoj dolini, smještenoj između Velebita i Male Kapele.

Gradu Otočcu pripadaju slijedeća mjesta: [Brlog], Kompolje, Drenova Klanac, Brloška Dubrava, Hrvatsko polje (ex. Srpsko polje),

Površina Grada Otočca iznosi 565,30 km2 a prema popisu stanovništva iz 2001. godine Otočac broji 10.411 stanovnika, od toga 9.504 Hrvata, 690 Srba i 217 pripadnika drugih nacionalnih manjina.Otočac se kao i ostatak Like već duže suočava sa starenjem i padom broja stanovnika.

Inače, po popisu stanovništva iz 1991. godine, velika prijeratna općina Otočac imala je 24.992 stanovnika, a njihov nacionalni sastav bio je sljedeći:

Hrvati - 16.355 (65,44%)
Srbi - 7.781 (31,13%)
ostali - 856 (3,43%)

[uredi - уреди] Uprava

Ustrojstvo tijela uprave Grada Otočca: Gradsko vijeće, Gradsko poglavarstvo, Gradonačelnik

[uredi - уреди] Historija

Pokrajina Gacka u kojoj se nalazi i grad Otočac, smještena je unutar visoko-planinskog okvira, kojeg sačinjavaju Velebit i Mala Kapela, prema arheološkim nalazima, materijalnim ostacima pojedinih kultura, od starijeg kamenog doba, rimskog doba pa sve do danas bilo je oduvijek naseljeno.

U prahistorijsko vrijeme na ovim prostorima živjelo je ilirsko pleme Japodi, čija se kultura počinje razvijati u kasno brončano doba u 11. vijeku pr.n.e. Iz tog razdoblja sačuvani su tragovi materijalne kulture iz nekropola i nastambi po spiljama u Lešću. Tijekom razdoblja od 7. do 5. vijeka pr.ne. intezivno se razvija život na ovim prostorima. Iz tog vremena sačuvana su utvrđenja japodskih naselja Avendo (Crkvina u Kompolju) i Arupium (Veliki i Mali Vital u Prozoru).

Godine 33. pr.n.e. Japodi gube samostalnost i padaju pod rimsku vlast, što dokazuju dva sačuvana svetišta boga Mitre (kult perzijskog podrijetla iz 2. i 3. stoljeća). Za vrijeme rimske vlasti posebno je razvijen grad Arupium (Prozor), koji se je kao središnje naselje na području današnje Gacke i Like nalazio na važnoj rimskoj cesti koja je vodila prema Grčkoj (Tarstatika-Senia-Arupium-Iadera).

Na poznatoj Bašćanskoj ploči iz 1100. godine, prvi put se spominje ime Otočca, odnosno njegova crkva Sv. Mikule (Nikole) koja se prema darovnici hrvatskog kralja Zvonimira, bila u redovničkoj zajednici sa crkvom Sv. Lucije u Baškoj na Krku. U 13. vijeku župa Gacka se nalazi u vlasništvu krčkih knezova Frankopana, te se u povelji kralja Karla Roberta iz 1300. godine Otočac prvi put spominje kao grad.

Otočac bio je sagrađen na otoku usred rijeke Gacke, a oko njega dalje prostirala se prostrana močvara koja je grad činila gotovo neosvojivim. Bio je opasan jakim zidom, a osnova je imala oblik nepravilnog sedmerokuta, sa šest kula na vanjskom zidu i visokom četverokutnom kulom unutar zidina. Time je stvorena jezgra urbaniteta Otočca koja je sve do 18. vijeka ostala bez značajnih promjena. Vodena mreža Gacke izravno je utjecala na morfologiju naselja i njegov povijesno urbani razvoj sve do današnjeg doba.

Dozvolom pape Pia II. u Otočcu je 1460. godine utemeljena biskupija kojoj je pripojen čitav kontinentalni kraj senjske biskupije, a 5. ožujka 1460. god. papa je stolnu crkvu Sv. Nikole podigao u rang katedrale Sv. Nikole dok Otočac dobiva naslov "civitas" (grad – što je bio uvjet za biskupsko sjedište). Biskupija je ukinuta 1535. godine i pripojena Senjskoj.

Pokrajina Gacka bila je poprište mnogih važnih bitaka sa Turcima, a neosvojivost Grada i njegova važnost za obranu hrvatskog teritorija postojala je sve značajnija. Otočac je sudjelovao u bitkama protiv Turaka sve do 1701. godine, kada su Gacka i Otočac predani na upravljanje Krajiškoj upravi, da bi 1746. godine od stare otočke kapetanije bila stvorena nova pukovnija, a Otočac postao središtem pukovnije.

Popuštanjem turskog pritiska dolazi do krupnih promjena u životu Otočca i Gacke, razvija se trgovina, obrtništvo i sve ono što nosi civilni život. Godine 1717. godine u Otočcu je počela sa radom Trivijalna škola. Svojom ispravom od 13. rujna 1746. godine kraljica Marija Terezija dopustila je održavanje tjednog sajma u Otočcu svake srijede, čija se tradicija održala sve do danas, a 1765. godine učinila je Otočac trgovištem dozvolivši da se uredi vojni magistrat. Na planu grada P. Jovanovića iz 1820-tih egzatno su prikazani svi postojeći elementi topografije, graditeljstva i regulacije prostora. Jasno su vidljive vode rijeke Gacke s otocima i rukavcima, a na sjeveru je naznačeno brdo s tvrđavom "Forticom". Ističe se mreža cesta koje povezuju gradsku utvrdu na otoku s pojedinim grupacijama zgrada i pojedinačnim objektima na obalama. Svi prijelazi preko vode riješeni su mostovima kojih ukupno ima šest.

13. i 14.6. 1943. u Otočcu održana je osnivačka skupština ZAVNOH-a.

Za vrijeme rata u Hrvatskoj, sredinom 1991. godine područje Otočca se našlo na liniji fronte između hrvatskih i krajinskih snaga koje je podržavala JNA. Grad je ostao u hrvatskim rukama, ali je pretrpio velika oštećenja zbog bombardiranja. 3.1. 1992. je sklopljeno sarajevsko primirje koje se na području Otočca uglavnom poštovalo. Za Operacije Oluja u augustu 1995. su hrvatske snage preuzele nadzor nad cjelokupnim područjem današnjeg grada.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Krajem 19. stoljeća gradi se kompleks pivovare ispod utvrde Fortica i tako počinje industrijalizacija Otočca. Urbani razvoj Otočca, tijekom prve polovice 20-tog stoljeća manifestira se uglavnom daljnjim popunjavanjem povijesno zacrtane urbane matrice grada i izgradnjom pojedinačnih objekata duž tradicionalnih komunikacija, razvija se zadrugarstvo, šumarstvo, zdravstvo, kemijska, drvna i tekstilna industrija, trgovina i ugostiteljstvo.

[uredi - уреди] Slavni ljudi

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Područje Gacke bilo je naseljeno u pretpovijesti. Najstariji lokalitet na području Gacke iz tog razdoblja nalazi se u Pećini u Lešću. Ovaj kraj je zasigurno znamenit po rijeci Gacki, koja je naširoko poznata po bistroći i pastrvi. Na izvoru Gacke nalaze se mlinice koje i danas dočaravaju dio nekadašnjeg života u ovome kraju. Na drugu stranu, prema Velebitu, nalaze se sela Švica s lijepim jezerom i Kuterevo u kojem se nalazi Velebitsko utočište za mlade medvjede. U gradu Otočcu se nalazi zgrada u kojoj je održana osnivačka skupština ZAVNOH-a, u kojoj je sada muzej.

[uredi - уреди] Obrazovanje

U Otočcu djeluje srednja škola sa programima:opća gimnazija, ekonomist, administrativni tajnik i šumarski tehničar,tokar, strojobravar, automehaničar, prodavač, elektromehaničar i autoelektričar. U Otočcu djeluje i Upravni odjel Stručniog studija upravnog prava Riječkog sveučilišta

[uredi - уреди] Kultura

Muzej Gacke Otočac je zavičajni muzej smješten u samom centru grada koji ima bogatu povijesnu i kulturnu tradiciju. Kroz zbirku «Otočac kroz povijest» mogu se pratiti događanja na prostoru Gacke od daleke prapovijesti, dolaska Rimljana, nastanka i prvih spominjanja grada, borbi s Turcima, Vojne krajine, I. i II. sv. rata, te do razdoblja gospodarskog i kulturnog razvitka grada i stradanja u Domovinskom ratu 1991. godine. Arheološkom /Japodskom/ zbirkom predstavljen je kroz predmete materijalne kulture / nakit, oružje, oruđe, posuđe/ život i rad ilirskog plemena Japoda od sredine kasnog brončanog doba, tj. 10. st. prije Krista pa sve do dolaska Rimljana krajem 1. st. prije Krista. Etnografska zbirka ocrtava tradicijski život i kulturu Gacke u posljednjih stotinjak godina kroz izložene predmete tradicijske kulture karakteristične za ovo područje / alatke za izradu tekstilnih proizvoda, proizvoda od gline/ te mušku i žensku narodnu nošnju. Osobito vrijedna je Spomen – zbirka akademskog slikara Stojana Aralice rodom iz Otočca, svjetski poznatog koloriste. Izložena su autorova ulja na platnu, crteži u tušu, olovci i ugljenu, njegovi osobni predmeti, isprave, fotografije, slikarski alat i knjige.

[uredi - уреди] Sport

Zajednica sportskih udruga Grada Otočca okuplja 12 športskih udruga sa područja Grada iz različitih športskih grana: nogometa, košarke, kuglanja, tenisa, šaha i tae-kwon–doa, te udruge koje obuhvaćaju športsko-rekreacijske aktivnosti građana.