Ilok

From Wikipedia

Ilok Image:Ilok (grb).gif
Županija	Vukovarsko-srijemska
Broj stanovnika (2001.)	8.351
Poštanski broj	32236
Gradonačelnik/ca	Ivan Plazonić, dip. oec
Ilok Ilok na karti Hrvatske

Ilok je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Sadržaj/Садржај

1 Zemljopisni položaj
2 Historija
3 Administracija i politika
4 Ekonomija
5 Demografija
6 Kultura i sport
7 Obrazovanje
- 7.1 Osnovna škola
- 7.2 Srednja škola
8 Znamenitosti
9 Literatura
10 Vanjske poveznice

[uredi - уреди] Zemljopisni položaj

Ilok je najistočniji grad Hrvatske, Dunav (administrativna granica) Hrvatske i Srbije nalazi se manje od 5 km zračne linije od autobusnog kolodvora, vatrogasaca i stanice policije u Iloku. S brijega Iločkog dvorca puca prekrasan pogled na Dunav.

[uredi - уреди] Historija

U srednjem vijeku u Iloku je izgrađena utvrda, a u pisanim spomenicima spominje se više crkava i samostana.
Najpoznatiji gospodar grada je Nikola Iločki (1410.-1477.), koji je bio kralj Bosne od 1471. do svoje smrti. Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin Lovro (1460.-1525.)

Franjevci se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovici 14. stoljeća kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina, građena je 1349. godine. Nikola Iločki ju je obnovio i produžio poslije smrti sv. Ivana Kapistrana (1386.-1456.), koji je umro u Iloku.

Osmanlije su gospodari Iloka od 1526.-1688. godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture turbe - grob uglednog Turčina i hamam - obredno kupalište.

Godine 1697. car Leopold poklanja Ilok i posjede u Srijemu talijanskoj obitelji Odescalchi kao naknadu za pomoć pape Inocenta XI od 336.000 forinti za vojnu protiv Turaka. Prvi vlasnik posjeda bio je Livio Odescalchi, koji se istakao i kao vojskovođa u obrani Beča 1638. godine.

Ilok je u raznim povijesnim razdobljima bio središte ovog dijela Srijema: u 18. stoljeću i prvoj polovici 19. stoljeća bio je sjedište podžupana Županije srijemske, kotorsko mjesto s upravnim vlastima i kotarskim sudom, trgovačko i sajamsko središte kraja.

Poslije 1945. godine u novim granicama, Ilok gubi svoje prirodno zaleđe i postaje općina sa mjestima koja i danas pripadaju području grada. Godine 1962. pripojen je općini Vukovar i postaje mjesna zajednica.

Za vrijeme rata u Hrvatskoj, Ilok se u ljeto 1991. našao opkoljen od snaga JNA. Za razliku od susjednog Vukovara, to nije dovelo do većih borbi, ali je nakon višemjesečnih pregovora i predaje hrvatskog vojno-policijskog garnizona došlo do prisilnog iseljavanja hrvatskog stanovništva. Nakon toga je Ilok bio pod vlašću Republike Srpske Krajine, a u međuvremenu mu je 1992. hrvatski Sabor dao status grada. Godine 1998. je mirno reintegriran u Hrvatsku temeljem Erdutskog sporazuma.

[uredi - уреди] Administracija i politika

[uredi - уреди] Ekonomija

[uredi - уреди] Demografija

Po popisu iz 2001. godine u Iloku živi 8.351 stanovnika, od toga 77% Hrvata, 13% Slovaka, 7% Srba i 3% ostali (Mađari, Nijemci i Rusini).

[uredi - уреди] Kultura i sport

Muzej grada Iloka osnovan je 1952. godine, a 1969. smješten je u Dvorcu Odescalchi sa bogatom arheološkom, povijesnom i etnografskom građom, te zbirkom umjetnina i djelima iz Likovne kolonije "In signo terrae".
U gradu djeluju: