Dobrinj

From Wikipedia

Dobrinj Image:Dobrinj (grb).gif
Županija	Primorsko-goranska
Broj stanovnika (2001.)	1.970
Površina	55 km ²
Naselja u sastavu općine	Čižići, Dobrinj, Dolovo, Gabonjin, Gostinjac, Hlapa, Klanice, Klimno, Kras, Polje, Rasopasno, Rudine, Soline, Sužan, Sveti Ivan Dobrinjski, Sveti Vid Dobrinjski, Šilo, Tribulje, Žestilac, Županje
Načelnik općine	Neven Komadina
Poštanski broj	51514 Dobrinj
Dobrinj Dobrinj na karti Hrvatske

Dobrinj, (italijanski Dobrigno), je naselje i sjedište istoimene općine na otoku Krku u Hrvatskoj.

Sadržaj/Садржај

1 Geografija
2 Stanovništvo
- 2.1 Nacionalni sastav, 2001.
3 Gospodarstvo
4 Historija
5 Znameniti ljudi povezani s mjestom
6 Muzeji
7 Eksterni linkovi
8 Izvori

[uredi - уреди] Geografija

Dobrinj je smješten u unutrašnjosti Krka, oko 200 m visokom brdu, iznad doline na sjeverozapadnom dijelu otoka. Naselje je izgrađeno na rubu brda. S cestom je povezano s okolnim naseljima i obalom, u kojoj se u zalivu Soline nalaze ostaci nekadašnjih solana.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Dobrinj imala je 1.970 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja:

Čižići - 92
Dobrinj - 122
Dolovo - 0
Gabonjin - 177
Gostinjac - 81
Hlapa - 62
Klanice - 42
Klimno - 115
Kras - 184
Polje - 295
Rasopasno - 85
Rudine - 5
Soline - 43
Sužan - 76
Sveti Ivan Dobrinjski - 34
Sveti Vid Dobrinjski - 81
Šilo - 381
Tribulje - 56
Žestilac - 8
Županje - 31

[uredi - уреди] Nacionalni sastav, 2001.

Hrvati - 1.799 (91,32)
Bošnjaci - 20 (1,02)
Srbi - 16 (0,81)
Nijemci - 9 (0,46)
Crnogorci - 4
Mađari - 3
Talijani - 3
Albanci - 1
Česi - 1
Poljaci - 1
Slovaci - 1
Slovenci - 1
ostali - 62 (3,15)
neopredijeljeni - 39 (1,98)
nepoznato - 10 (0,51)

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Glavna gospodarska djelatnost su obrt i poljoprivreda. U okolici se nalaze nasadi povrća, maslina i vinogradi.

[uredi - уреди] Historija

Dobrinj se pod današnjim imenom prvi put spominje godine 1100. kao najstarije naselje na Krku. U Dobrinju se tada nalazila jedna od četiri najveće tvrđave na otoku. U njoj je bilo tadašnje središte hrvatskog glagoljaštva.

Na središnjem trgu se nalazi župna crkva sv. Stjepana, koja se prvi put spominje 1100. Crkva je kroz vijekove nekoliko puta preuređivana, pa njena arhitektura ima osobitosti gotike kao i baroka.

Na mjesnom groblju se nalazi Crkva sv. Trojice, sagrađena u 16. vijeku, te sa zvonikom sagrađenim 1725.

Istočno od Dobrinja se nalazi zaselak Sveti Vid Dobrinjski s romaničkom crkvicom sv. Vida i prizmatičnim zvonikom, darovanim od »slavnoga Dragoslava« godine 1100.

Sjeverno od Dobrinja u naselju Soline, gdje su Frankopanski knezovi imali solane stoji romanička kapela sv. Filipa i Jakova iz 13. vijeka.^[1]