Web - Amazon

We provide Linux to the World

ON AMAZON:


We support WINRAR [What is this] - [Download .exe file(s) for Windows]

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
SITEMAP
Audiobooks by Valerio Di Stefano: Single Download - Complete Download [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Alphabetical Download  [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Download Instructions

Make a donation: IBAN: IT36M0708677020000000008016 - BIC/SWIFT:  ICRAITRRU60 - VALERIO DI STEFANO or
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Crnogorci - Wikipedia, slobodna enciklopedija - Википедија, слободна енcиклопедија

Crnogorci

From Wikipedia

Crnogorci su južnoslavenski narod, koji pretežno živi u Crnoj Gori, gdje čini relativnu nacionalnu većinu od 43,16%. Prema posljednjem popisu stanovništva (2003), deklarisanih Srba u Crnoj Gori je bilo 31,99%. Crnogorci i Srbi zajedno čine 75,15% stanovništva Crne Gore. Pored njih tu žive i Bošnjaci i Albanci. Crnogorci su većinom pravoslavne vjere, te manjim dijelom muslimanske i katoličke, a govore, sa gotovo jednakom zastupljenošću, crnogorski i srpski jezik. Crnogoraca ima ukupno oko 599.000, od toga u Crnoj Gori oko 273.000, a u Srbiji oko 145.000.


Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Kontroverze oko imena i definicije

Crnogorci se smatraju jednom od najmlađih nacija na području bivše Jugoslavije, odnosno kao nacijom u modernom smislu su se počeli određivati tek u 20. vijeku, za i nakon vrijeme prvog svjetskog rata, kada se preko posebne crnogorske nacije nastojalo spriječiti da nestane svaki trag crnogorske države, a s njom i dinastija Petrović.

Za vrijeme prve Jugoslavije, crnogorski nacionalni identitet se počeo razvijati i kao svojevrsni simbol otpora, odnosno nezadovoljstva režimom dinastije Karađorđević. To su raspoloženje iskoristili i pobjednički komunisti te su godine 1948. na popisu Crnogorce stavili kao posebnu nacionalnu kategorije. Tada je oko 90 % stanovnika Crne Gore se izjasnilo kao Crnogorci.

Crnogorski nacionalni identitet je nakon toga po prvi put javno doveden u pitanju krajem 1980-ih, kada su vodeći srpski, ali i dio crnogorskih intelektualaca, u atmosferi bujanja srpskog nacionalizma, počeli poricati postojanje posebne crnogorske nacije, odnosno držati da su Crnogorci ništa drugo do integralni dio srpskog naroda, odnosno da je Crnogorac regionalno, a ne nacionalno određenje.

Usprkos toga što se Crna Gora početkom 1990-ih nakon raspada Jugoslavije izjasnila za očuvanje federalnih veza sa Srbijom, i usprkos toga što je tadašnja crnogorska vlada koristila kulturne, etničke i druge veze Srba i Crnogoraca kao argument, Crnogorci su i dalje službeno ostali priznati kao zasebna nacija.

Tek nakon što je sredinom 1990-ih crnogorska vlada otpočela proces stvaranja nezavisne crnogorske države, dio Crnogoraca se počeo izjašnjavati kao Srbi nastojeći izraziti svoje neslaganje s tim projektom.

Pitanje etnogeneze, odnosno posebnog identiteta Crnogoraca je prilično slično nekim primjerima iz evropske historije, od kojih je možda najilustrativniji odnos Nijemaca i Austrijanaca.


[uredi - уреди] Vjera

Cnogorci su uglavnom vjernici Srpske pravoslavne crkve. Od nedavno postoji i Crnogorska pravoslavna crkva, koja ima pretenzija da uzme sve religiozne objekte u Crnoj Gori sagradjene prije 1918. i one poslije sagradjene crnogorskim novcem.

[uredi - уреди] Crnogorska plemena

  • Banjani, Hercegovačko pleme. Postojalo je i hrvatsko pleme Banjani, ne smiju se pobrkati.
  • Bileća, Hercegovačko pleme
  • Bjelice, Katunska nahija
  • Bjelopavlići, "sedam Brda".
  • Boljevići, Crmnička nahija
  • Brajići, Primorje
  • Bratonožići, "sedam Brda".
  • Brčeli, Crmnička nahija. Zvani i Brčelo.
  • Buronje, Lješanska nahija
  • Ceklin (Ceklinjani), Riječka nahija
  • Cetinje, Katunska nahija
  • Cuce, Katunska nahija
  • Ćeklići, Katunska nahija
  • Dobrsko selo, Riječka nahija. Ovo pleme se u Hrvatskoj Enciklopediji (iz 1941) naziva i Dobrljani.
  • Draževina, Lješanska nahija
  • Drobnjaci, Hercegovačko pleme
  • Dupilo, Crmnička nahija
  • Gacko, Hercegovačko pleme
  • Gluhi Do (Gluhodoljani), Crmnička nahija
  • Gradac, Lješanska nahija
  • Građani, Riječka nahija
  • Grahovo, Hercegovačko pleme
  • Grbalj, Primorje
  • Komani, Katunska nahija
  • Kosijeri, Riječka nahija
  • Krivošije, Hercegovačko pleme
  • Kuči, "sedam Brda".
  • Limljani, Crmnička nahija
  • Ljubibratići, Hercegovačko pleme
  • Ljubotinj, Riječka nahija
  • Maine, Primorje
  • Maleševci, Hercegovačko pleme
  • Morača, "sedam Brda".
  • Nikšići, Hercegovačko pleme
  • Njeguši, Katunska nahija
  • Ozrinići (Čevljani), Katunska nahija
  • Paštrovići, Primorje. Ovo pleme je iz Boke.
  • Piperi, "sedam Brda".
  • Piva, Hercegovačko pleme
  • Pješivci, Katunska nahija
  • Pobori, Primorje. Ovo pleme je iz Boke.
  • Podgor, Crmnička nahija
  • Prijedojevići, Hercegovačko pleme
  • Rovca, "sedam Brda".
  • Rudinjani, Hercegovačko pleme
  • Sotonići, Crmnička nahija
  • Šaranci, Hercegovačko pleme
  • Trebješani, Hercegovačko pleme
  • Uskoci, Hercegovačko pleme
  • Vasojevići, "sedam Brda".
  • Zagarač, Katunska nahija.
  • Zupci, Hercegovačko pleme

[uredi - уреди] Vanjski linkovi

Static Wikipedia 2008 (March - no images)

aa - ab - als - am - an - ang - ar - arc - as - bar - bat_smg - bi - bug - bxr - cho - co - cr - csb - cv - cy - eo - es - et - eu - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - frp - fur - fy - ga - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - jbo - jv - ka - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - ms - mt - mus - my - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nn - -

Static Wikipedia 2007 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -
https://www.classicistranieri.it - https://www.ebooksgratis.com - https://www.gutenbergaustralia.com - https://www.englishwikipedia.com - https://www.wikipediazim.com - https://www.wikisourcezim.com - https://www.projectgutenberg.net - https://www.projectgutenberg.es - https://www.radioascolto.com - https://www.debitoformativo.it - https://www.wikipediaforschools.org - https://www.projectgutenbergzim.com