Crnogorci
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Crnogorci, balkanski narod, koji pretežno živi u Crnoj Gori i velikim djelom u Srbiji. Crnogorci su većinom istočno-pravoslavne vjere (glavninom srpske, te i crnogorske), te manjim dijelom muslimanske i rimokatoličke, a govore, sa gotovo jednakom zastupljenošću, srpski jezik ijekavskog nariječja. Manji dio (preko 140,000, odnosno više od 22-23% stanovništva Republike Crne Gore) naziva svoj jezik crnogorskim. Ne zna se koliko ih ukupno ima, procjene su na stotine hiljada; najmanje 600,000 ili čak na prema jedan milion.
U Crnoj Gori 267,000-273,000 (40%-43%) se deklariše da su Crnogorci po nacionalnosti, a oko 200,000 (30%-32%) Srbi. Srbi i Crnogorci zajedno čine preko 70%-75% (466,000-475,000). Pored njih tu žive i Bošnjaci (48,000-63,000; 7%-10%), a oni koji se izjašnjuju kao Muslimani po nacionalnosti 24,000-28,000 (4%), Albanci (31,000-47,000; 5%-7%) i Hrvati (ispod 7,000; 1%), Romi i ostali.
U Srbiji ima 264,000 crnogorskih državljana, procjenjuje se da je broj crnogoraca znatno veći (i na 300,000); a i brojni Srbijanci su crnogorskog porijekla. 69,000 (1%) su Crnogorci po nacionalnosti, a više od 200,000 Srbi. Nije poznato koliko ima crnogoraca u ostatku svijeta, najmanje 90,000.
[uredi] Historija imena
Historija imena naroda Crne Gore je duga. Za stvaranje Crnogoraca je nejasno ako su bili doseljeni Slaveni ili Iliri koji su prihvatili slavenski jezik. Njihovo prvobitno ime je bilo Dukljani, jer se njihova država zvala Duklja, poslije se mijenja u Zeta (sa stanovnicima - Zećanima), da bi se onda ime promijenilo u Crna Gora i Crnogorci.
