Adventisti sedmog dana
From Wikipedia
Crkva Adventista sedmog dana, ili Kršćanska adventistička crkva (KAC), je protestantska vjerska zajednica koja svoje cijelokupno vjerovanje temelji isključivo na Bibliji. Njihova najistaknutija vjerovanja, koja definiraju i njihov naziv, su vjera u Kristov drugi dolazak i svetkovanje biblijskog sedmog dana, odnosno Subote.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Naziv
Riječ adventist izvedena je od latinskog pasivnog participa prošlog adventus (dolazeći do) izvedenog od glagola advenire (doći do) koji se tvori od prefiksa ad- (do) i glagola venire (doći). Riječ "adventist" je upotrebljena radi vjerovanja pripadnika Adventističke crkve u Kristov drugi dolazak, dok je produžetak "sedmoga dana" pridodan zbog njihovog svetkovanja subote umjesto nedjelje.
[uredi - уреди] Nazivi u Hrvatskoj
Adventiste sedmoga dana se u Hrvatskoj najčešće oslovljava samo s "Adventisti". I pripadnici hrvatske Adventističke crkve najčešće izostavljaju produžetak "sedmog dana", iz razloga što u Hrvatskoj ne postoji niti jedna Adventistička vjerska zajednica koja ne svetkuje Subotu (dok u svijetu postoji nekoliko znatno manjih zajednica koje su se odvojile od Adventista sedmoga dana zbog razilaženja mišljenja po tom pitanju). Jedan od naziva koji se u Hrvatskoj upotrebljuje za Adventiste jest "subotari". Naziv je nastao na temelju adventističkog svetkovanja Subote i koristi se samo u govornom jeziku ili žargonu. Ovaj naziv ima negativne konotacije i koristi se u svrhu pogrdnog oslovljavanja, no Adventisti ne smatraju taj izraz sramotnim, iako se njime rijetko međusobno oslovljavaju.
[uredi - уреди] Doktrina
Biblija kao temelj i vrhovni autoritet
Adventisti sedmoga dana svoju cijelokupnu doktrinu temelje isključivo na Bibliji. No, izrazito važan dodatak su spisi Ellen G. White za koju vjeruju da je bila Božji prorok. Ona je bila dio rane Adventističke crkve i stoga je sve svoje tekstove temeljila na Bibliji, te Adventisti smatraju njezine spise izrazito korisnim jer je biblijske principe i proročanstva dodatno osvjetlila i prilagodila suvremenom svijetu. Iako svoja osnovna vjerovanja ne temelje na spisima Ellen G. White, oni znatno utječu na način života Adventista. No, njezini spisi, kao i sve druge knjige o duhovnim temama ili pastorove propovjedi, podređene su Bibliji, stoga se kroz nju provjeravaju. Ako se utvrdi da se suprote biblijskim načelima, odbacuju se. Ono što je također osnovno načelo među adventistima jest da svaki pojedinac treba proučavati Bibliju i, uz molitvu i pomoć Duha Svetoga, uvjeriti se sâm u istinu prije nego što se odluči krstiti (za razliku od mnogo raširenijeg običaja da se pojedinac pokrštava kao dijete, dok još nije sposoban sâm odlučiti o svojem vjerovanju).
[uredi - уреди] Krštenje
Ono se odvija tek nakon što osoba sâma shvati doktrinu i odluči o tome slaže li se s biblijskim načelima i vjerom u koju se pokrštava. Uobičajeno starosno doba kada se nekršteni vjernici Adventističke crkve odlučuju za "sklapanje saveza s Bogom" je u razdoblju od 15 do 25 godina, no to je individualna stvar i onaj tko nije siguran da je shvatio doktrinu, pričekat će s krštenjem dokle god ne razrješi sva pitanja. Prije krštenja slijedi razdoblje proučavanja 27 temeljnih vjerovanja koje individualac obavlja s pastorom. Nakon što osoba prihvati sve biblijske tekstove koji se tiču ovih tema, slijedi priznanje grijeha Bogu i pokajanje za iste (što je potpuno privatna stvar između osobe i Boga - ne postoji ispovjed svećeniku ili pastoru), te obećanje da će se u životu držati biblijskih principa. Nakon toga slijedi sâm čin krštenja koji obavlja pastor u ime Oca, Sina i Duha Svetoga, i to potpunim uronjavanjem (kao što je Ivan Krstitelj krstio Isusa Krista), a ne polijevanjem (što je mnogo raširenija praksa u ostalim kršćanskim crkvama, izuzev Baptista).
[uredi - уреди] Subota
Vjerojatno najočitija praksa koja razlikuje Adventiste od ostalih kršćanskih crkava jest držanje izvorne četvrte Božje Zapovjedi (Izl 20, 8-11) koja nalaže svetkovanje subote kao Sedmog dana, umjesto nedjelje. Promjenu nedjelje u sedmi dan koju je Katolička Crkva uvela u Ožujku 321. godine za vrijeme rimskog cara Konstantina ne poštuju iz razloga što vjeruju kako niti jedan čovjek nema pravo mijenjati biblijske zakone.
Svetkovanje Subote Adventisti započinju od zalaska sunca u petak, do zalaska sunca u subotu, što temelje na izvješću o Stvaranju u Postanku i drugim biblijskim tekstovima. Adventisti sedmog dana to vrijeme provode u odmoru od tjednih poslova i potpunom posvećenju Bogu. Adventist nikada neće obavljati posao subotom, odlaziti u školu ili na fakultet, niti se baviti stvarima koje nisu usredotočene na Boga (npr. odlazak na nogometnu utakmicu). Vrijeme provode u zajedništvu u crkvi i svaku subotu imaju bogoslužje (što je u katoličkom rječniku najbliže misi) gdje članovi crkve slušaju propovjedi i diskutiraju o različitim teološkim i životnim temama. Ostali elementi koji se pojavljuju unutar bogoslužja, uz uvijek prisutnu molitvu i zajedničko pjevanje kršćanskih himni, su razni biblijski kvizovi, te različiti glazbeni ili čak scenski nastupi s biblijskom tematikom.
[uredi - уреди] Kristov drugi dolazak
Adventisti vjeruju u neupitan, univerzalno vidljiv drugi dolazak Isusa Krista koji će se odviti nakon vremena nevolje kada će pravedni biti progonjeni, a Antikrist će proširiti svoju moć po cijelom svijetu. Učenje da će Kristov dolazak biti vidljiv cijelom svijetu istodobno, temeljeno je na tekstu iz Otkrivenja 1, 7 koji kaže: "i vidjet će ga svako oko". Vjeruju kako će tada uskrsnuti pravedni, a jedan od tekstova na kojem temelje to vjerovanje se nalazi u 1. poslanici Solunjanima 4, 16: "jer će sam Gospodin sa zapovjedničkim zovom, s glasom arkanđela i sa zvukom trube Božje sići s neba, i najprije će uskrsnuti umrli u Kristu." Problematiku univerzalno vidljivog dolaska (radi okruglog oblika Zemlje) ne mogu objasniti ljudskom logikom i kažu kako ono nadilazi razinu ljudskog shvaćanja. Među adventističkim vjernicima, pogotovo mlađim, postoji nagađanje da će se prilikom Kristovog drugog dolaska otvoriti nova dimenzija koju do sada nismo vidjeli, niti u njoj mogli egzistirali, te će zbog toga prepreka trodimenzionalnog univerzuma u kojem sada živimo biti uklonjena. No, to nisu službeni zaključci, već samo teme diskusija, te se univerzalna vidljivost standardno potkrepljuje vjerovanjem u Božju svemogućnost.
Vjeruju kako će pri Dolasku pravedni otići s Kristom na Nebo (20. poglavlje Otkrivenja), a Zemlja će ostati pusta, bez ljudskog stanovništva, i Sotona će ostati sâm sa svojim palim anđelima bez čovjeka kojeg bi mogao kušati na grijeh. To razdoblje će trajati 1000 godina (Tisućgodišnjica), te će za to vrijeme na Nebu biti prikazan život svake osobe koja nije spašena i iznešeni razlozi za to, a svi spašeni će biti svjedoci tog prikaza. Nakon Tisućgodišnjice, Krist će se vratiti zajedno sa spašenima na Zemlju i to u Novom Jeruzalemu, Božjem gradu koji će se s Neba spustiti na Zemlju. Tada će uskrsnuti nepravedni, tj. nepokajani grešnici koje će Sotona povesti u napad na Novi Jeruzalem, no tada će Bog intervenirati i uništiti sve nepravednike zajedno sa Sotonom i njegovim anđelima (Otkrivenje 20, 9: "I oni uziđoše na široku površinu zemlje i opkoliše tabor svetih - ljubljeni grad. Tada siđe vatra s neba i proguta ih.") U tom trenutku će biti uništen grijeh i svo zlo koje je proizašlo iz njega. Tekstovi na kojima Adventisti temelje vjerovanje u događaje za vrijeme posljednjeg vremena i Kristovog dolaska, uglavnom se nalaze u Otkrivenju i Danijelovoj knjizi, no razasuti su i u mnogim drugim knjigama Biblije.
[uredi - уреди] Stanje mrtvih
Adventisti ne vjeruju u zagrobni život. Prema tekstu iz knjige Propovjednika 9, 5 koji kaže: "mrtvi ne znaju ništa", vjeruju da osoba nema svjesnog oblika postojanja sve do uskrsnuća koje će se, prema njihovom vjerovanju, odviti prilikom Kristovog drugog dolaska za pravedne ili nakon Tisućgodišnjice za nepravedne. Prema tome, Adventisti ne vjeruju u postojanje pakla, već da će nepravedni, tj. nepokajani grešnici biti u trenutku uništeni nakon Tisućgodišnjice (dakle, neće provoditi vječnost u paklu, već će njihova egzistencija biti trajno izbrisana iz univerzuma).
[uredi - уреди] Velika borba
Adventisti vjeruju kako se još od Luciferove pobune odvija velika borba između dobra i zla, tj. Boga i njegovih anđela i Sotone i njegovih palih anđela (koji su zbačeni na Zemlju i kušaju ljude na grijeh). Glavni Sotonin cilj je odvratiti ljude od Boga, te ih tako učiniti nespremnima za Kristov drugi dolazak kako ne bi bili spašeni. Sva zla ovoga svijeta nisu samo posljedica ljudske grešne prirode, već i djelovanja Sotone i demona koji ljude navode na ratove, krađu, ubojstva, izdaju, laž i općenito moralni pad, tj. odstupanje od Božjeg Zakona. Ljudi su psihički i fizički ograničeni, te zbog toga ne vide djelovanje Sotone i demona, ali ni anđele ni Duha Svetoga koji štite vjerne. Jedno od mogućih objašnjenja jest da kao manje razvijena bića živimo u ograničenoj dimenziji i zato nemamo mogućnost vidjeti anđele i demone koji su razvijenija bića od nas i stoga egzistiraju u više dimenzija.
Na temelju biblijskih proročanstava vjeruju kako će se u posljednje vrijeme sva navedena zla umnožiti, a među njima će biti i prirodne katastrofe kao što su uragani, potresi, tsunamiji, itd. Mnogi Adventisti vjeruju da žive upravo u posljednje vrijeme i da su događaji koji se zbivaju u svijetu znaci posljednjeg vremena. Rašireno je i vjerovanje da će veliki broj obalnih gradova (ponajprije veliki gradovi oceanskih obala) doživjeti poplave zbog globalnog zatopljenja i otapanja polarnog leda (Luka 21, 25 "Na Zemlji će narodi biti u tjeskobi i neizvjesnosti zbog huke morskih valova").
Vjeruju da su znakovi posljednjeg vremena sveprisutna mržnja i opadanje morala (Matej 24, 12 "Razmahat će se bezakonje i ljubav će kod mnogih ohladnjeti"), a zatim i rapidni rast Adventističke crkve po cijelom svijetu (vidi podnaslov "Statistike") koja propovjeda Radosnu vijest o ljudskom spasenju i Kristovom dolasku (Matej 24, 14 "Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat će se po svemu svijetu, svim narodima za svjedočanstvo, i tada će doći svršetak").
[uredi - уреди] 27 temeljnih vjerovanja
Adventisti su rasporedili svoje vjerovanje na 27 temeljnih vjerovanja (često ih nazivaju i temama za proučavanje ili temama za krštenje) koja se temelje na biblijskim tekstovima. Važno je napomenuti kako Adventisti nemaju nepromjenjivu dogmu i stoga bi se u slučaju otkrivanja teze u Bibliji koja opovrgava neko njihovo vjerovanje odrekli istoga. Razlog tome je što vjeruju da je Biblija Sveto Pismo, Božja poruka upućena čovječanstvu, i zato vrhovni autoritet.
[uredi - уреди] Način života Adventista
[uredi - уреди] Molitva
Adventisti vjeruju kako je potrebno svakodnevno komunicirati s Bogom. Njihove molitve nisu unaprijed sročene (kao npr. "Zdravomarijo"), već, kako kažu: "dolaze iz srca", tj. u svojim molitvama iznose pred Boga sve svoje životne probleme i dileme, no u molitvama izražavaju i zahvalnost, te mole za oprost grijeha koje su učinili. Mnogi Adventisti tvrde da su im molitve bile uslišene, a napisane su i brojne knjige o takvim iskustvima, od kojih su neka i čuda.
[uredi - уреди] Glazba
Adventisti su u svijetu poznati po svom izraženom glazbenom djelovanju. Mnogi Adventisti pohađaju glazbene škole, pa čak završavaju i glazbene akademije kako bi mogli što kvalitetnije, odnosno dostojnije slaviti Boga glazbenom umjetnošću. Glazbena tradicija Adventističke crkve je vjerojatno utemeljena na starozavjetnim izvješćima o Davidovom pedantnom organiziranju zbora koji je bio zadužen za slavljenje Boga glazbom. Tu je zatim i 150. psalam koji nabraja: "Hvalite ga zvucima roga, slavite ga harfom i citarom! Hvalite ga igrom i bubnjem, slavite ga glazbalima zvonkim i frulom...", itd. Glazba je Adventistima nezaobilazan dio bogoslužja, a manifestira se u zajedničkom pjevanju kršćanskih himni i različitim glazbenim ili glazbeno-scenskim nastupima.
[uredi - уреди] Zdravlje
Adventisti zastupaju zdravstvenu poruku koja preporučuje zdravu prehranu i vegetarijanstvo, iako se ono ne zahtjeva. No, poručuju kako se crveno meso (svinjetina), školjke i ostale životinje koje su u 11. poglavlju Levitskog zakonika proglašene nečistima, nikako ne bi smjele jesti. Ne konzumiraju alkohol, duhan i drogu. Pošto se Adventisti zalažu za što zdraviju prehranu, vrlo su aktivni na tom području. Jedan od adventističkih pionira, John Harvey Kellogg, osmislio je "Corn Flakes" koji se i dan-danas u gotovo svakom domu može naći, te je njegova tvrtka "Kellog's Cereal" postala jedna od najuspješnijih svjetskih prehrambenih kompanija. Druga takva, također vrlo uspješna tvrtka, jest australski "Sanitarium" koji je u vlasništvu Adventističke crkve. Adventisti u svijetu vode veliki broj bolnica i drugih zdravstvenih institucija. Najznačajnije adventističko učilište medicine je Loma Linda (Kalifornija, SAD).
Naslovna priča u broju National Geographica iz studenog 2005. godine (koji je izašao i u hrvatskom izdanju) govori o dugovječnosti i predstavlja Adventiste, Okinavljane i Sardinijce kao najdugovječnije ljude svijeta. U tom članku je napisano kako Adventisti u prosjeku žive 4 do 10 godina duže od neadventista. Kao razlog tome, autor članka Dan Buettner pridodaje upravo i svetkovanje Subote, koje djeluje antistresno.
Stav Adventističke crkve prema pobačaju jest da se on ne smije koristiti u svrhe (post)kontracepcije, odabiranja spola i u ostale svrhe pogodnosti. No, u slučaju kada se žena susreće s posebnim okolnostima zdravstvene i moralne prirode, kao što su: opasnost po ženino zdravlje, dijagnosticirano oštećenje ili defekt djeteta ili začeće u silovanju, žena se može odlučiti za pobačaj. Prema službenoj izjavi Generalne Konferencije (3. 10. 1999., Silver Spring, Maryland) heteroseksualni brak je jedini biblijski prihvatljiv brak. Adventisti, dakle, ne prakticiraju istospolne brakove.
[uredi - уреди] Obrazovanje i znanost
Visoko školovanje je vrlo cijenjeno među Adventistima. Mnogi adventistički pastori su prije svojeg teološkog obrazovanja diplomirali i na nekom drugom području. U SAD-u je broj adventističkih diplomanata dva puta veći od američkog prosjeka. Pored toga, Adventistička crkva je osnovala tisuće obrazovnih ustanova. Crkva Adventista sedmog dana je vrlo aktivna u promoviranju kreacionističke znanosti nasuprot evolucionizmu. "Geoscience Research Institute" u Sveučilištu u Loma Lindi izdaje polugodišnjak "Origins" koji svojim člancima pruža uvid u znanstvene argumente za kreacionizam.
[uredi - уреди] Humanitarne aktivnosti
Adventisti su poznati po svojim humanitarnim aktivnostima koje bivaju u raznim oblicima. Često su to humanitarni koncerti koje organiziraju adventističke glazbene skupine, od kojih je najpoznatija "Agape", koja djeluje još od 1983. godine. U TV emisiji Denisa Latina Latinici s temom "Oni trebaju našu pomoć", koja je bila prikazana 27. veljače 2006. godine, sudjelovao je adventistički pastor Dragutin Matak i bila prikazana reportaža o humanitarnim aktivnostima studenata Adventističkog teološkog Fakulteta u Maruševcu.
[uredi - уреди] ADRA
Neprofitna organizacija "Adventist Development and Relief Agency" osnovana 1956. je nezavisna humanitarna agencija koju vodi Crkva Adventista sedmog dana. Godine 1997. dobila je konzultativni status od Ekonomskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih Naroda (ECOSOC). ADRA se udružuje sa zajednicama, organizacijama i vladama u svrhu poboljšanja kvalitete života milijuna ljudi širom svijeta kroz 5 osnovnih aspekata: osiguranu hranu, ekonomski razvoj, primarno zdravlje, pomoć u hitnim slučajevima i osnovno obrazovanje. ADRA smatra da ljudsko dostojanstvo može i mora imati svako ljudsko biće. Iz tog razloga, ADRA služi svim ljudima, bez obzira na etničku, političku ili vjersku pripadnost. Za vrijeme i poslije Domovinskog rata, hrvatski ogranak ADRA-e je znatno olakšala život brojnih ljudi koji su bili oštećeni ratom.
Brojke
¤ ADRA je prisutna u 125 država
¤ Više od 90% privatnih donacija se koristi za direktne humanitarne usluge
¤ Godine 2004. ADRA-ini programi su pomogli gotovo 24 milijuna ljudi širom svijeta
[uredi - уреди] Struktura i organizacija
Kršćanska adventistička crkva organizirana je putem delegatskog sustava. To znači da autoritet crkve počiva na vjerništvu mjesnih crkava. Izvršna odgovornost dana je predstavničkim tijelima i službenicima koji upravljaju crkvom. Postoje četiri stupnja crkvene strukture, i to od vjernika pojedinca do svjetske crkvene organizacije.
1. Mjesna crkva se sastoji od vjernika pojedinaca.
2. Konferenciju ili misijsko polje čini nekoliko mjesnih crkava u državi ili nekom području.
3. Uniju konferencija ili misijskih polja čine konferencije ili polja unutar šireg područja (često su to skupine regija ili cijela država).
4. Generalnu konferenciju, kao najveću organizacijsku jedinicu, čine unije iz svih dijelova svijeta. Divizije su dijelovi Generalne konferencije, i to s administrativnom odgovornošću za određeno zemljopisno područje.
Svaka organizacijska jedinica nastala je demokratskim načinom izbora. Mjesne crkve izabiru svoje službenike i crkvene odbore većinom glasova. Zatim Crkva izabire svoje zastupnike za konferencije koje se sastaju na posebnom zasjedanju svake dvije ili tri godine. Izvršni autoritet između dva zasjedanja sabora ima konferencijski Izvršni odbor i izvršni službenici (obično su to predsjednik, tajnik i blagajnik Konferencije), a svi su izabrani na glavnom zasjedanju sabora.
Sličan se proces primjenjuje na unijskom saboru i zasjedanjima Generalne konferencije, obično svakih pet godina, kada se izabiru službenici i odbori, daju izvješća i donose crkveni pravilnici. Unutar tih četiriju stupnjeva crkvene organizacije djeluju različite crkvene institucije koje se tiču odgojno-obrazovnog sustava, zdravstvene službe, izdavaštva, humanitarnih i drugih ustanova. Sve te institucije pripadaju jedinstvenoj jedinici Generalne konferencije Adventističke crkve koja ih objedinjuje.
Administrativno gledano, Adventistička crkva ima trinaest divizija koje su sastavljene od skupina crkava, misijskih polja ili država objedinjenih u unijama. Divizije i njihova sjedišta pokrivaju sljedeća zemljopisna područja:
• Euro-afrička (EUD) Bern, Švicarska
• Euro-azijska (ESD) Moskva, Rusija
• Inter-američka (IAD) Miami, SAD
• Istočna Centralno Afrička (ECD) Nairobi, Kenija
• Južnoafričko-Indijsko oceanska (SID) Harare, Zimbabve
• Južnoamerička (SAD) Brazilija, Brazil
• Južno-azijska (SUD) Tamil Nadu, Indija
• Južna Azijsko-pacifička (SSD) Cavite, Filipini
• Južno-pacifička (SPD) Wahroonga, Australija
• Sjeverna Azijsko-pacifička (NSD) Koyang, Koreja
• Sjevernoamerička (NAD) Silver Spring, SAD
• Trans-europska (TED) St. Albans, Engleska
• Zapadna Centralnoafrička (WAD) Abidjan, Obala Bjelokosti
Hrvatska Adventistička crkva se nalazi u Jadranskoj uniji (sa središtem u Zagrebu), koja je dio Trans-europske divizije.
[uredi - уреди] Statistike
Crkva Adventista sedmog dana dnevno krsti oko 2000 članova, te je uz 11-postotni godišnji rast jedna od najbrže rastućih svjetskih organizacija. Sljedeće statistike kronološki pokazuju brojčani rast krštenih članova Adventističke crkve:
• 1961. - oko 1 milijun članova
• 1986. - oko 5 milijuna članova
• 2000. - 10,782,042 članova
• 2004. - 14,487,989 članova
Navedene brojke predstavljaju krštene članove koji su službeno zapisani u članstvo crkve. No, zajedno s nekrštenim polaznicima crkve, broj doseže 25 milijuna.
• Adventistička crkva je prisutna u 203 od 228 država priznatih od strane UN-a
• Dijeli se na 13 divizija, 94 unija i misija, te 516 lokalnih konferencija i misija
• 58,919 mjesnih crkava
• 192,164 zaposlenika
• 14,804 rukopoloženih pastora
• 29 sirotišta
• 166 bolnica i sanatorija
• 395 klinika i stacionara
• 86,553 liječnika i medicinskih sestara/tehničara
• 27 tvornica hrane
• 5,274 radio postaja s tjednim emitiranjem
• 1,817 TV emisije s tjednim emitiranjem
• 56 izdavačkih kuća
• 405 redovno izdavanih časopisa
• Adventisti izdaju kršćansku literaturu na 343 jezika
• Propovjedaju Evanđelje na 853 jezika
[uredi - уреди] Izvori
- Ministerial Association General Conference of Seventh-Day Adventists. Što adventisti vjeruju...: biblijski prikaz 27 osnovnih doktrina, Zagreb: Znaci Vremena 2000. ISBN 953-183-090-8
