Bugojno

Izvor: Wikipedija

Bugojno

Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine

Županija	Srednjobosanska

Sjedište	Bugojno

Načelnik

Površina	366 km²

Stanovništvo - Ukupno - Gustoća	46.889 (1991.) 128/km²

Bugojno je grad i središte općine u Srednjobosanskoj županiji, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.

[uredi] Zemljopis

Općina Bugojno se nalazi na u polju zemljopisnih koordinata 43°54' i 44°09' sjeverne z.š., te između 17°18' i 17°37' istočne z.d..

Grad Bugojno se nalazi u Skopaljskoj kotlini, u području gornjeg toka rijeke Vrbas, između gradova Uskoplje i Donji Vakuf. Taj prostor geološko-geomorfološki pripada bosanskohercegovačkim Dinaridima, odnosno najvećim dijelom geotektonskom kompleksu središnjih Dinarida, zoni mezozojskih pretežno trijaskih vapnenaca i dolomita sa srednjobosanskim škriljavim planinama u jezgru.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bugojno imala je 46.889 stanovnika, raspoređenih u 78 naselja.

Nacionalni sastav:

Muslimani - Bošnjaci - 19.697 (42,00%)
Hrvati - 16.031 (34,18%)
Srbi - 8.673 (18,49%)
Jugoslaveni - 1.561 (3,32%)
ostali - 927 (2,01%)

- Grad Bugojno, popis 1991 - Po podacima Federalnog zavoda za statistiku u 10 mjesnih zajednica koje su sačinjavale grad Bugojno (Centar, Crniče, Čipuljić, Gaj, Gorica, Lug, Novo Naselje, Vrbas, Vrbanja i Vučipolje) etnički sastav je bio sljedeći:

Hrvati - 9.422 (35,56%)
Muslimani - Bošnjaci - 7.858 (29,65%)
Srbi - 7.027 (26,52%)
Jugoslaveni - 1.461 (5,51%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 728 (2,76%)

Također, ti podaci (sa malom statističkom devijacijom) se mogu naći i u Biltenu 119 Statističkog zavoda RBiH [1], siječanj 1991 koji je prihvaćen u Parlamentu RBiH od strane svih parlamentarnih stranaka 1991(s izuzetkom podataka za općinu Kupres).

Nacionalni sastav općine 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 31.856

Muslimani - 13.050 (40,96%)
Hrvati - 12.040 (37,79%)
Srbi - 6.295 (19,76%)
Jugoslaveni - 197 (0,61%)
ostali - 274 (0,88%)

Neki podatci u ovom članku ili odjeljku nisu provjereni i možda nisu pouzdani.
Provjerite ima li netočnosti, te ih prema potrebi ispravite i navedite izvore.

Nacionalni sastav prema predpostavkama u 2003 bio je slijedeći:

Ukupno stanovnika:56.983

Bošnjaci (muslimani) - 36.751 (64.49%)
Hrvati - 13.235 (23.22%)
Srbi - 5.453 (9.57%)
Ostali - 1.544 (2.71)

[uredi] Naseljena mjesta

Prema statutu općine Bugojno[2], u općinu spadaju naselja:

Alibegovići, Barbarići, Bašići, Bevrnjići, Bode, Brda, Bristovi, Brižina, Bugojno, Ceribašići, Crniče, Čardaci, Čaušlije, Čavići, Donji Boganovci, Drvetine, Garačići, Glavice, Golo Brdo, Gornji Boganovci, Goruša, Gračanica, Gredine, Grgići, Hadrovići, Hapstići, Harambašići, Hum, Humac, Ivica, Jagodići, Jazvenik, Kadirovina, Kandija, Karadže, Kopčić, Kordići, Koš, Kotezi, Kula, Kutlići, Lenđerovina, Lug, Ljubnić, Maslići, Medini, Milanovići, Mračaj, Nuhići, Odžak, Okoliće, Pavice, Pirići, Planinica, Podripci, Poriče, Potočani, Prijaci, Ripići, Rosulje, Rovna, Sabljari, Seferovići, Servani, Skrte, Stojići, Stolac, Šići, Šušljići, Trge, Udurlije, Vedro Polje, Vesela, Vileši, Vrbanja, Vrpeć, Vučipolje, Zanesovići, Zlavast, Zlokuće i Ždralovići.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Mjesto je pokolja kojeg su počinili neki pripadnici Armije BiH nad mjesnim autohtonim Hrvatima u srpnju 1993., kada su ubili, po trenutačno poznatim podatcima, 21 osobu^{[nedostaje izvor]}.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznati ljudi

Vlatko Marković
Branko Mikulić, prijeratni komunistički političar BiH
Stjepan Tomas, nogometaš

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini.
Ajvatovica je poznato dovište muslimana u Pruscu, jednom od najstarijih gradova u Europi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi.
Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao "kastel bianco".
U doba Tvrtka Kotromanića Prusac se zvao Biograd.