Županija br. 10

Izvor: Wikipedija

Županija 10


(Opis)	(Opis)

Položaj unutar BiH

Sjedište

Livno

Premijer

Nediljko Rimac

Općine

Bosansko Grahovo, Drvar, Glamoč, Kupres, Livno, Tomislavgrad

Površina

4934,1 km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

84.239 (2005.)godine
17,07/km²

Županija 10 (boš. Kanton 10) (Livanjska) nalazi se na jugozapadnom dijelu Federacije BiH, duž granice s Republikom Hrvatskom. Daytonskim mirovnim sporazumom ustanovljena je unutrašnja organizacija Federacije Bosne i Hercegovine od deset županija/kantona.

[uredi] Zemljopis

Županija zaprema površinu od 5020 km² ili 19% površine Federacije BiH. Po popisu stanovništva iz 1991. godine na području Županije obitavalo je 115.726 stanovnika, s malom gustoćom naseljenosti (23 stanovnika/km2). Prijeratna recesija u gospodarstvu, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne Europe ili preseljenja na druga područja BiH. Budući da je u tijeku obrnuti proces povratka, mada ne i s istim intenzitetom, procjenjuje se da trenutno na razini Županije obitava cca 90.000 stanovnika, iako je točne podatke o stanovništvu moguće dobiti jedino novim popisom stanovništva.

Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost s susjednom Republikom Hrvatskom, tj. njezinim vratima u svijet - Srednjom Dalmacijom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja.

[uredi] Administrativna podjela

Administrativna podjela županije

Sjedište županije nalazi se u Livnu.

Županija obuhvaća šest općina:

[uredi] Županijska uprava

[uredi] Stanovništvo

84.239 stanovnika

(Hrvati):- 79%
(Srbi):- 11%
(Bošnjaci):- 8%
(Ostali):-2%

[uredi] Povijest

Livno se spominje već u ilirsko doba kao središte istoimene pokrajine (Hlijevno). Za vrijeme Rimskog Carstva Livno je bilo važna administrativno-vojna utvrda.

Doseljavanjem slavenskog stanovništva oko 626. godine Livno kao i prostor cijele Livanjske županije naselila su hrvatska plemena a Livno uz Tomislavgrad dobiva središnju ulogu u državnoj politici Kraljevine Hrvatske. Oko 925.godine na prostoru obližnjeg Duvanjskog polja okrunjen je prvi hrvatski kralj Tomislav iz obiteljske loze Trpimirovića.

U Hrvatsko-Ugarskoj državi Livno je ostalo važno županijsko središte. Ratovi lokalnih feudalaca stavljali su Livno i prostor Livanjske županije (Završje) iz sastava Hrvatsko-Ugarske države povremeno u sastav srednjovjekovne bosanske države.

Napadom Turaka na Bosnu osvojeno je i Livno već iscrpljeno lokalnim feudalnim ratovima nije bilo spremno na trajniju obranu od velike turske najezde, čime su se Livno i veći dio Herceg-bosanske županije našli pod turskom vlašcu. Slobodni su ostali jedino zapadni dijelovi Livanjske županije gdje su Hrvati iz utvrda u Grahovu i Uncu (Drvar) pružali grčevit otpor koji je nakon nekoliko desetljeća bio skršen u krvi (masakrom i protjerivanjem) većine hrvatskog stanovništva,a doseljavanjem novog vlaškog stanovništva koje je sudjelovalo na strani Turske, čime je promijenjena etnička slika zapadnog dijela županije.

Padom Glamoča pod Turke gotovo svo katoličko stanovništvo pod vodstvom lokalnog svećenika prelazi na pravoslavlje da bi sačuvalo život i imovinu, tako je taj dotad Hrvatski katolički kraj sačuvao Hrvatska obilježja ali izgubio samobitnost i izmijenio vjersku sliku Glamočkog kraja. U velikom protuturskom ratu koji su povele Austrija i Venecija 1699/1700. godine, nisu uspjele trajno osloboditi prostor Herceg-bosanske županije, a potpisivanjem mira u Svištovu i Srijemskim Karlovcima zapečaćen je ostanak tog kraja u sastavu Bosne i Hercegovine. U oslobodilačkom ratu 1878. godine uglavnom Hrvatske postrojbe oslobodile su Livno kao i cijeli prostor Bosne i Hercegovine od Turskog jarma.

Moderna Bosanskohercegovačka povijest: Osamostaljenjem Bosne i Hercegovine na prostoru sjevernog i zapadnog dijela Herceg-bosanske županije pod vodstvom pridošlih četnika značajan dio Srpskog stanovništva kreće u pobunu protiv Bosne i Hercegovine. Ubojstvima Hrvata i Bošnjaka na prostoru Drvara, Grahova, Glamoča, napadom na Kupres, granatiranjem Livna i okolnih naselja Srbi predvođeni četnicima činili su prava zvijerstva. Nakon ustrojavanja vojnih postrojbi HVO-a oslobođen je najprije prostor Kupresa, a nešto kasnije, u ljeto 1995. godine Hrvatska komponenta Bosansko-Hercegovačke vojske (HVO) u odlučujućim udarima slama četnike i oslobađa Grahovo, Glamoč i Drvar, čime se uz ostale pobjede HVO-a i Armije BiH ostvaruju uvjeti za potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.

[uredi] Gospodarstvo

Ova županija je teško stradala tijekom rata i spada u najteže pogođena područja na području Federacije BiH. Proces obnove je spor i težak međutim gospodarstvo već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu građevinarstva, drvo-prerađivačke industrije, malog poduzetništva i obrta. Iako je trgovina još uvijek dominantna grana gospodarstva, gledano s aspekta ukupnog broja poduzeća (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih poduzeća i 30% ukupnog prihoda).

Gledano s aspekta ostvarenog prihoda u 1998. i 1999. godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234 , u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na 1998. godinu za 2 indeksna poena, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini županije sa sa 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini županije u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivni pokazatelji oporavka gospodarstva i temelj budućeg očekivanog razvitka.

Proces privatizacije je u tijeku a stvarni rezultati bit će vidljivi za nekoliko godina. Perspektiva ekonomskog razvitka županije bazira se na prirodnim resursima i novim ulaganjima. Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, turizmu te drvnoj industriji i rudarstvu. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, geografski položaj te blizina i dobra prometna povezanost s susjednom Republikom Hrvatskom, tj. njezinim vratima u svijet - Dalmacijom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja.

Važnija poduzeća: