Jablanica

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Jablanica. Za druga značenja, pogledajte Jablanica (razdvojba).

Jablanica
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Hercegovačko-neretvanska
Sjedište	Jablanica
Načelnik	Salem Dedić
Površina	301 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	12.691 (1991.) 43.3/km²

Jablanica je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 3 Naseljena mjesta 4 Nacionalni sastav po naseljenim mjestima 5 Uprava 6 Povijest 7 Gospodarstvo 8 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Osnovni podaci o općini Jablanica:

• Površina općine: 301 km²
• Broj naseljenih mjesta: 33
• Nadmorska visina: 202 metra
• Količina padalina: 1473 l/m
• Klima: umjereno mediteranska i mediteranska

Sa svojih 301 km² površine i 12.691 stanovnika općina Jablanica spada u red najmanjih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zemljopisno pripada regiji gornje ili visoke Hercegovine, a administrativno jednoj od 8 općina Hercegovačko-neretvanske županija. Ukliještena između dvaju najviših, ali pitomih planina Čvrsnice i Prenja, ”krovovovima Bosne“, sa svojom prelijepom dolinom otvaraju litičasti kanjon dug više od 30 kilometara. Sam grad je smješten na nekoliko terasa na nadmorskoj visini od 202 metra, kroz koje protiče rijeka Neretva. Klima je submediteranska s prosječnom godišnjom temperaturom od 12°C, s velikom količinom padalina. Zbog svoga prirodnoga položaja Jablanica je od najstarijih vremena bila područje interesantno za stanovanje i boravak.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Jablanica imala je 12.691 stanovnika, raspoređenih u 33 naselja.

Nacionalni sastav:

• Muslimani - Bošnjaci - 9.099 (71,69%)
• Hrvati - 2.291 (18,05%)
• Srbi - 504 (3,97%)
• Jugoslaveni - 581 (4,57%)
• ostali - 216 (1,72%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 10.938

• Muslimani - 7.429 (67,91%)
• Hrvati - 2.511 (22,95%)
• Srbi - 698 (6,38%)
• Jugoslaveni - 124 (1,13%)
• ostali - 176 (1,63%)

[uredi] Naseljena mjesta

Baćina, Bijela, Čehari, Čivelj, Djevor, Dobrigošće, Dobrinja, Doljani, Donja Jablanica, Donje Paprasko, Dragan Selo, Glodnica, Glogošnica, Gornje Paprasko, Jablanica, Jelačići, Kosne Luke, Krstac, Lendava, Lug, Mirke, Mrakovo, Ostrožac, Poda, Ravna, Risovac, Rodići, Slatina, Sovići, Šabančići, Šanica, Zlate i Žuglići.

[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

• Baćina - uk.247, Bošnjaci - 238, Hrvati - 3, Jugoslaveni - 5, ostali - 1
• Bijela - uk.143, Bošnjaci - 142, ostali - 1
• Čehari - uk.172, Bošnjaci - 170, Jugoslaveni - 2
• Čivelj - uk.6, Bošnjaci - 6
• Djevor - uk.261, Bošnjaci - 256, Jugoslaveni - 5
• Dobrigošće - uk.125, Bošnjaci - 77, Srbi - 48
• Dobrinja - uk.84, Bošnjaci - 84
• Doljani - uk.1.049, Hrvati - 708, Bošnjaci - 326, Jugoslaveni - 10, ostali - 5
• Donja Jablanica - uk.491,Bošnjaci - 441, Hrvati - 31, Srbi - 2, Jugoslaveni - 10, ostali - 7
• Donje Paprasko - uk.277, Bošnjaci - 246, Srbi - 20, Jugoslaveni - 11
• Dragan Selo - uk.200, Bošnjaci - 197, ostali - 3
• Glodnica - uk.189, Bošnjaci - 189
• Glogošnica - uk.459, Bošnjaci - 358, Hrvati - 92, Jugoslaveni - 5, ostali - 4
• Gornje Paprasko - uk.157, Bošnjaci - 150, Jugoslaveni - 5, ostali - 2
• Jablanica - uk.4.457, Bošnjaci - 2.874, Hrvati - 746, Srbi - 204, Jugoslaveni - 455, ostali - 178
• Jelačići - uk.237, Bošnjaci - 204, Hrvati - 20, Jugoslaveni - 13
• Kosne Luke - uk.29, Hrvati - 29
• Krstac - uk.221, Bošnjaci - 221
• Lendava - uk.25, Bošnjaci - 25
• Lug - uk.442, Bošnjaci - 435, Jugoslaveni - 3, ostali - 4
• Mirke - uk.320, Bošnjaci - 192, Hrvati - 90, Srbi - 11, Jugoslaveni - 25, ostali - 2
• Mrakovo - uk.169, Bošnjaci - 152, Hrvati - 16, ostali - 1
• Ostrožac - uk.816, Bošnjaci - 540, Srbi - 219, Hrvati - 29, Jugoslaveni - 25, ostali - 3
• Poda - uk.16, Bošnjaci - 16
• Ravna - uk.133, Bošnjaci - 132, ostali - 1
• Risovac - uk.61, Hrvati - 60, ostali - 1
• Rodići - uk.121, Bošnjaci - 120, ostali - 1
• Slatina - uk.692, Bošnjaci - 441, Hrvati - 245, Jugoslaveni - 5 , ostali - 1
• Sovići - uk.659, Bošnjaci - 457, Hrvati - 202
• Šabančići - uk.126, Bošnjaci - 123, Hrvati - 3
• Šanica - uk.82, Bošnjaci - 79, Hrvati - 3
• Zlate - uk.122, Bošnjaci - 119, Jugoslaveni - 2, ostali - 1
• Žuglići - uk.103, Bošnjaci - 89, Hrvati - 14

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Najstarije iskopine govore da je ovo područje naseljeno još u metalnom dobu, mada je pravi procvat doživjelo u doba rimljana i u srednjem vijeku o čemu govori 42 lokaliteta s 683 nekropola sa stećcima i gomilama. Većina ovih spomenika materijalne kulture potiče iz kraja II. i početka I. milenijuma prije nove ere, a stećci uglavnom potiču iz kasnog srednjeg vijeka. Kroz ovaj kraj su prolazili jedini karavanski putovi od Dubrovnika do srednje Bosne i putovi u dolinu Vrbasa. U odredbi bosanskog kralja Stjepana Tomaša izdatoj 1446. godine u Konjicu, u kojoj se mahinejcima-bogumilima zabranjuje gradnja i obnavljanje crkve. Među potpisnicima se spominju Petar Pavlović i Radivoj Jablanović, po kojemu je, možda Jablanica dobila ime.

U prvom popisu (defteru) iz 1477. godine spominju se i tri jablanička sela: Žugle (Žuglići), Ostrožac, Čehari. Zasad najstariji pojam Jablanica nalazimo u (drugom) defteru (popisu) iz 1488./89. godine prema kojem se Jablanica spominje kao kraj u nahiji Neretva i bila je timar (područje) nekog bega i imala je 67 domova, 4 neoženjena i 3 muslimana. Ukupan prihod od desetine koja je davana timarniku iznosila je 5.623 akče. Ostali stanovnici su bili kršćani. Zna se pouzdano da je Jablanica 1593. godine bila timar Gulam Šah Hudaverdi Bosna Mehmed-bega, poznatog državnika i vakifa (dobrotvora) iz Repovaca kod Konjica. Osmanska vladavina, osim hanova i putova nije ostavila bitnije tragove tako da je početak urbanizacije područja započeo dolaskom Austrougarske monarhije 1877. godine, koja je izgradnjom kasarne, mostova, tunela, kuća i stanova za namještenike, željezničke stanice i hotela, udarila temelje današnjem izgledu grada i njegove okoline. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu donosi ukaz 30. svibnja 1893. godine da se ime Jablanice promjeni u ime “Jablanica na Neretvi”. Iako joj je od najranijih početaka, zbog svoga geostrateškog položaja preodređena sudbina kao mjesta za odmor i oporavak, Jablanica je svoj ekonomski razvoj temeljila na razvoju industrije kamena i hidroenergetskih potencijala. Mada su i ranije postojale vjerske škole (sibjan mektebi) prva narodna osnovna škola u Jablanici počela je s radom 1902./3. godine u Popovića kući (danas Halebića kuća).

U mjestu Doljanima su neki pripadnici Armije BiH počinili ratni zločin nad tamošnjim Hrvatima, kada su počinili pokolj 28. srpnja 1993..

[uredi] Gospodarstvo

Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s bošnjačkog jezika. Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.

[uredi] Vanjske poveznice