Derventa

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Derventa. Za druga značenja, pogledajte Derventa (razdvojba).

Derventa

Entitet	Republika Srpska

Sjedište	Derventa

Načelnik	Milorad Simić

Površina	517 km²

Stanovništvo - Ukupno - Gustoća	56.489 (1991.) 109/km²

Derventa je grad i središte istoimene općine na sjeveru Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama Bosanski Brod, Modriča, Doboj, Prnjavor, a na sjeveru je rijeka Sava, koja predstavlja deset kilometara dugu granicu s Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 km² u 56 sela i gradu Derventi, prije rata živjelo je 56.489 stanovnika.

Općina pripada entitetu Republika Srpska.

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.

Nacionalni sastav:

Srbi - 22.938 (40,60%)
Hrvati - 21.952 (38,86%)
Muslimani - Bošnjaci - 7.086 (12,54%)
Jugoslaveni - 3.348 (5,92%)
ostali - 1.165 (2,08%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 56.141

Hrvati - 25.228 (44,93%)
Srbi - 23.124 (41,18%)
Muslimani - 6.548 (11,66%)
Jugoslaveni - 575 (1,02%)
ostali - 666 (1,21%)

[uredi] Naseljena mjesta

Agići, Begluci, Bijelo Brdo, Bosanski Dubočac, Brezici, Bukovac, Bukovica Mala, Bukovica Velika, Bunar, Cerani, Crnča, Dažnica, Derventa, Donja Bišnja, Donja Lupljanica, Donji Detlak, Donji Višnjik, Drijen, Gornja Bišnja, Gornja Lupljanica, Gornji Božinci, Gornji Detlak, Gornji Višnjik, Gradac, Gradina, Kalenderovci Donji, Kalenderovci Gornji, Kostreš, Kovačevci, Kulina, Kuljenovci, Lug, Lužani, Lužani Bosanski, Lužani Novi, Mala Sočanica, Mišinci, Miškovci, Modran, Osinja, Osojci, Pjevalovac, Pojezna, Poljari, Polje, Rapćani, Stanići, Šušnjari, Tetima, Trstenci, Tunjestala, Velika, Velika Sočanica, Vrhovi, Zelenike, Žeravac i Živinice.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

O povijesti grada Dervente može se govoriti kao o povijesti grada Hrvata katolika i muslimana, Bošnjaka, sa pravoslavnim pukom u okolnim brdima (selima)^{[nedostaje izvor]}.

Nakon odlaska Turaka sa područja Bosne i Hercegovine, cijela Bosna i Hercegovina, pa tako i grda Derventa, postaju dio Austro-Ugarske monarhije.

Grad je bio u sklopu Banovine Hrvatske u Jugoslavenskoj kraljevini, a nakon toga, za vrijeme drugoga svjetskog rata, u sastavu Nezavisne Države Hrvatske. Danas je dio RS, u sklopu BiH.

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, mnogi Hrvati i Bošnjaci prisilno su iseljeni iz ove općine.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznate osobe

Vedran Ćorluka, nogometaš i reprezentativac Hrvatske
Mile Kitić, folk pjevač
Abaz Arslanagić, rukometni trener i vratar
Mario Tokić, nogometaš
Kruno Šarić, dramski umjetnik
Ilija i Marko Begić, poznati pjevači izvorne glazbe

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Franjevački samostan na Plehanu ( uništen 1992.)
Grčka groblja i spmenici u Pojezni i Crnči

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

Književni klub VIHOR, koji je do srpskog zauzimanja grada, djelovao u Derventi, sada djeluje u Zagrebu, sa ograncima u drugim državama svijeta. Namjera književnog kluba VIHOR je vratiti sjedište u Derventu. Za sada, klub ima predznak - hrvatski.

[uredi] Sport

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)

F.K. Tekstilac

Počeci kluba sežu u daleku 1923. godinu.Posle rata, Tekstilac tone i u jednom trenutku ispada u Treću Ligu RS. Međutim, nakon 2 sezone provedene u trećoj ligi, Tekstilac se vraća u drugu ligu, gdje je trenutno drugoplasirana ekipa prvenstva.Ambiciozna uprava kluba je najavila građenje tribina oko stadiona za sledeću sezonu, radovi bi trebali početi po završetku ove takmičarske sezone. Najbolji igrači prvog tima su: Mladen Bobar (golman), Danijel Drljača (vezni red), Saša Djuričić (vezni red), Mališa Demonjić (štoper), Siniša Demonjić (napad). Ovi podaci su za sezonu 2007/2008.