Foča
From Wikipedia
- Za ostala značenja v. Foča (razvrstavanje).
|
||
 |
||
| Entitet Bosne i Hercegovine |
Republika Srpska | |
| Sjedište | Foča | |
| Načelnik | Zdravko Krsmanović | |
| Površina | 1.180 km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
40.513 (1991.) 34/km² |
|
Foča je grad i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Smještena u jugoistočnom dijelu zemlje na granici prema Crnoj Gori i Srbiji, u blizini Šćepan Polja gdje nastaje rijeka Drina. Administrativno pripada Republici Srpskoj, a od 1994. do 2004. godine je nosio naziv Srbinje.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Historija
Foča se prvi put spominje 1368. kao trgovačka stanica na putu između Dubrovnika i Niša. Pod otomansku vlast je došla 1465. godine, a od 1470. do 1572. je bila sjedištem hercegovačkog sandžak-bega.
Zbog svog strateškog položaja grad je prilično prosperirao u otomanskom periodu, što je ostavilo traga u obliku cijelog niza vrijednih kulturnih spomenika, uključujući džamije, Veliki han iz 17. vijeka i Sahat-kulu iz 18. vijeka.
Foča je 1878. došla pod austro-ugarsku vlast, a 1918. je postala dijelom Kraljevine SHS.
Za vrijeme drugog svjetskog rata, Foča je 1941. postala dijelom NDH, ali se na njenom području postojao veliki broj četničkih jedinica koje su krajem iste godine počinili veliki broj zločina nad muslimanskim stanovništvom. Ti su pokolji privremeno zaustavljeni od strane partizana koji su 20.1. 1942. zauzeli grad i pretvorili ga privremenim sjedištem svog pokreta. To je trajalo do maja 1942. i u historiografiji bivše Jugoslavije je poznato kao fočanski period, kada su partizanske snage konsolidirale svoje redove nakon prve i druge neprijateljske ofanzive te počele postavljati temelje svoje budue vlast. Fočanski period je završio s trećom neprijateljskom ofanzivom, nakon koje je glavnina partizanskih snaga krenula u Pohod na Bosansku Krajinu.
Zbog strateške važnosti područja Foče, i poslije su se na njemu vodile važne borbe, od kojih je najvažnija bitka na Sutjesci. Sam grad je nekoliko puta prelazio iz ruke u ruku, da bi ga partizani konačno zauzeli 23.1. 1945.
Poslije rata se na području Foče dugo vremena skrivale manje grupe poraženih četnika, koje je UDBA konačno uspjela likvidirati tek 1954. godine.
U Foči su se tokom raspada SFRJ počele osjećati sve veće napetosti između muslimanskog/bošnjačkog i srpskog stanovništva, a početkom rata u BiH 1992. je na području Foče došlo do brutalnog etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva, pri čemu su počinjeni mnogobrojni zločini. Osim što je protjerano muslimansko stanovništvo, srušeni su skoro svi muslimanski vjerski objekti, uključujući i džamije, a 1994. godine je grad dobio ime Srbinje.
Godine 1995. je prilikom intervencije zračnih snaga NATO pakta Foča kao stratešk važan grad bombardiran, a svi važniji mostovi srušeni ili teško oštećeni.
Daytonskim mirovnim sporazumom je grad pripao Republici Srpskoj, a manji dio bivše općine Foča Federaciji BiH gdje tvori općinu Foča-Ustikolina.
[uredi - уреди] Geografija
Općina sa najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini (planina Maglić 2386 metara), čiji pojedini dijelovi pripadaju najvišem planinskom području u BiH, od čega nekoliko visova premašuje 2000 metara nadmorske visine; jedinom prašumom u Bosni i Hercegovini i najvećom u Evropi - Perućicom koja se nalazi u okviru Nacionalnog Parka Sutjeska, gdje se u još uvijek netaknutom rezervatu prirode nalaze najveći evropski uzorci jelke (63 m) i homore (65 m), te kapitalni primjerci bukve, kao i zasigurno najljepši vodopad u BiH Skakavac; omeđenu sa jugoistoka jedinstvenim kanjonom rijeke Tare, po dubini najvećim u Evropi i drugim u svijetu, odmah iza Grand kanjona u USA; većim brojem prirodnih planinskih jezera i velikim brojem još uvijek nezagađenih riječnih tokova, što je utjecalo na činjenicu da postane omiljeno okupljalište poklonika splavarenja i raftinga, planinarenja, lova i ribolova i onih koji uživaju u netaknutim prirodnim ljepotama. U ovom preostalom otoku iskonske prirode živi svakolik svijet flore i faune, pa je zbog toga proglašen strogo zaštićenim rezervatom, koji se isključivo koristi za nauku i obrazovanje s ciljem da se u potpunosti sačuva za buduće generacije.
[uredi - уреди] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Foča imala je 40.513 stanovnika, raspoređenih u 120 naselja.
Nacionalni sastav:
- Muslimani - Bošnjaci - 20.898 (51,58%)
- Srbi - 18.339 (45,26%)
- Hrvati - 104 (0,25%)
- Jugoslaveni - 448 (1,10%)
- ostali - 724 (1,81%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 48.741
- Muslimani - 25.766 (52,86%)
- Srbi - 21.458 (44,02%)
- Hrvati - 218 (0,44%)
- Jugoslaveni - 102 (0,20%)
- ostali - 1.197 (2,48%)
Naseljena mjesta su:
Anđelije, Bastasi, Bavčići, Beleni, Bešlići, Biokovo, Birotići, Bogavići, Borje, Borovinići, Brajići, Brajkovići, Brod, Brusna, Budanj, Bujakovina, Bunčići, Bunovi, Cerova Ravan, Crnetići, Cvilin, Čelebići, Čelikovo Polje, Ćurevo, Daničići, Derolovi, Donje Žešće, Drače, Dragočava, Dragojevići, Đeđevo, Fališi, Filipovići, Foča, Glušca, Godijeno, Gostičaj, Govza, Gradac, Grandići, Grdijevići, Hum, Huseinovići, Igoče, Izbišno, Jabuka, Jasenovo, Ječmišta, Jeleč, Jošanica, Kolakovići, Kolun, Kosman, Kozarevina, Kozja Luka, Kratine, Krna Jela, Kruševo, Kunduci, Kunovo, Kuta, Ljubina, Lokve, Marevo, Mazlina, Mazoče, Meštrevac, Miljevina, Mirjanovići, Mješaji, Mravljača, Njuhe, Orahovo, Papratno, Patkovina, Paunci, Petojevići, Podgrađe, Poljice, Popov Most, Potpeće, Previla, Prevrać, Prijedjel, Prisoje, Puriši, Račići, Radojevići, Rijeka, Rodijelj, Slatina, Slavičići, Stojkovići, Sorlaci, Susješno, Škobalji, Štović, Šuljci, Tečići, Tjentište, Tođevac, Toholji, Trbušće, Trtoševo, Tvrdaci, Ustikolina, Velenići, Vikoč, Vitine, Vojnovići, Vranjevići, Vrbnica, Vučevo, Vukušići, Zabor, Zakmur, Zavait, Zebina Šuma, Zubovići i Željevo.
[uredi - уреди] Kultura
U gradu Foči je 442 godine zubu vremena odolijevela po mnogima, jedna od najljepših džamija u Bosni i Hercegovini, a po nekima i na Balkanu - Aladža (Šarena) džamija za koju je Hamdija Kreševljaković, jedan od najpriznatijih poznavalaca i proučavatelja bosanske kulture izjavio: "Iako su Gazi Husrev-begova džamija i Sokolovićev most na Drini najmonumentalnije građevine osmanskog doba u Bosni, a Stari most u Mostaru opet djelo svoje vrste, to je ipak Aladža džamija u Foči najsavršeniji arhitektonski spomenik tog doba u ovim zemljama." Kao i svi ostali sakralni objekti islamske kulture na području općine Foča i ova dva su tokom rata porušena do temelja.
Grad je dugo vremena bio domaćin Partizanske olimpijade, održavane svake godine u znak sjećanja na period iz NOB-a (januar - maj 1942), kada je Foča poslužila kao sjedište partizanskog pokreta.
Foča je kultno mjesto antifašizma u bivšoj SFRJ. Na njenom teritoriju se nalazi Dolina heroja - Sutjeska - Tjentište, gdje se u sklopu hotelskog kompleksa nalazi i nekada najveći otvoreni bazen u Evropi (16000 kvadratnih metara).
