Zenica
From Wikipedia
| Grb opčine Zenica | Zastava ZD Kantona |
|---|---|
 |
 |
| Opšte informacije | |
| Površina | 500 km² |
| Stanovništvo | 145.000 (1991) |
| Poštanski broj | 72 000 |
| Pozivni tel. broj | (+387) 032 |
| Geografski položaj |
sgš. |
| Status | Općina |
| Internet stranica | http://www.zenica.ba/ |
| E-Mail-adresa | |
| Kanton | |
| Kanton | Zeničko-dobojski kanton |
| Centar Kantona | Zenica |
| Politika | |
| Gradonačelnik | Husejin Smajlović |
| Vladajuća politička partija | Stranka Demokratske Akcije SDA |
Zenica je grad i središte Zeničko-dobojskog kantona, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Površina grada je 500 km² a broj stanovnika iznosi oko 132.000 (2007).
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Historija
Urbani dio danasnje Zenice formirao se kroz nekoliko specificnih faza koje hronoloski zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznacajnijeg nalaza (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokrscanska dvostruka bazilika, pored koje u Evropi identifikovana je samo jos jedna. Nedaleko od Bilimisca, pronadjeni su tragovi antickog naselja u Putovicima i Tisini, gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratecih objekata.
Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradjesinom plocom i aktom abjuracije, cime je dopunjeno Kulinovo vrijeme ali i determinise cinjenice politicke moci. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjediste bosanskih kraljeva, Janjica i hize dida bosanskih bogomila, sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja pored ostalog su činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vjeku. I imenom (Bistua Nuova, Bilino polje, Brod) te Zenica od 20. marta 1436. godine ovaj grad je vezan za centralni dio drzave i rijeke Bosne.
U vrjeme vladavine Osmanlija (1463-1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mjenja i funkcija samog grada , te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557. g. ) Zenica je kasaba, opet osobenog lika sa nekoliko džamija (Sultan Ahmedova, Osman-Celebijna, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737. g.), nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nisanima, sadrvanima, hanovima, karavansarajima. U jednom opisu iz 1697.godine govori se o Zenici u kojoj je delta sliva na Nilu, gdje uspjevaju dinje "a sam kraj je vrlo pitom". Prema pretpostavkama, Zenica je imala 2.000 stanovnika, među kojima dominiraju Bošnjaci, da bi krajem XVIII vjeka u izvorima spominjani i Srbi i Hrvati, a u XIX vijeku i Jevreji.
Poslije razaranja i egzodusa provalom vojske Eugena Savojskog 1697. godine nastupa vrijeme stabilizacije te se u administrativnom, urbanom, poslovnom i topografskom izdvaja Zenička čaršija sa svim dominantnim i prepoznatljivim obilježila je je "epohu" života i rada u ovom području i za sljedeći XX vijek. Naime, na samom početku, grade se kapitalni objekti šireg drustveno-ekonomskog znacaja, koji će biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879. godine), Rudnik uglja (1880. godine), Fabrika papira (1885. godine), Željezara (1892. godine), Kazneni zavod (1886. godine), što ce pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.
Pocetkom XX vjeka , desio se urbani bum (za nekoliko puta se povećao broj stanovnika, po popisu iz 1910. godine tu zivi 7.215 stanovnika), evidentna je ubrzana urbanizacija (pravoslavna crkva sagradjena je 1882. godine, dvije katolicke crkve 1910. godine, sinagoga 1903. godine), nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovod, moderni putevi itd. Dvadeseti vijek u Zenici obiljezen je nizom zanimljivih, tipicnih i neobicnih manifestacija, pojačana industrijalizacija, posebno poslije 1938. godine izgradnjom Grube pruge, pauperizacije djela stanovništva, njegova proleterizacija ali i mješavinu gradskog-evropskog i domaćeg bosanskog mentaliteta i navika. Razvija se grad specifičnih funkcija i namjena, posebno omeđen dvijema činjenicama Kazneni zavod i Zeljezara Zenica ali i dragocjenom potvrdom života ovih ljudi, Kameniti most koji vezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih devedeset godina.
U periodu 1941-1945. godine, vrijeme pripreme oruzanog ustanka i borbe evidentan je napor domaćeg stanovnistva (potpisivanjem čuvene Rezolucije zenickih muslimana maja 1942. godine) da sačuvaju koordinate postovanja i uvažavanja, ali i zaštite golog života, kroz formiranje svog autentičnog znaka, muslimanske milicije u Sericima, Doglodima, Babinu ali i kroz partizanske odrede što je davalo i imalo odredjenu zahtjevnost i težinu. To je bila dimenzija zeničkog oblika otpora, grad nije imao velikih razaranja, terora niti žrtava, sto je konstanta i činjenica prvorazrednog značaja i vrijednosti. Dimenzije antifašističke borbe su bile nažalost, određivane njihovim ideološkim određenjem što će u poslijeratnom vremenu devalvirati do neslućenih razmjera.
[uredi - уреди] Politika
[uredi - уреди] Zvanična obilježja
Općina Zenica ima grb i zastavu. Grb je četvrtasto polje s polukružnom osnovom uokvireno dvijema linijama čiji su debljina i međuprostor jednaki Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije - simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme koji predstavljaju (s lijeva na desno odozgo prema dolje) simbol Vranduka - sjeverne kapije grada i općine, jedan od šest križeva sa ploče bana Kulina, ujedno i simbol kršćanstva, polumjesec - simbol islama i osmanskog perioda i ukršteni čekići - simbol rudarstva i teške industrije, a indirektno i simbol austro - ugarskog perioda.
Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom. žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žuto. Kontura rijeke je bijela. Zastava općine Zenica je bijele boje. Odnos širine i dužine zastave je 1:2. Zastava se u svim varijantama koristi u uspravnom položaju. Na sredini zastave nalazi se grb položen uspravno po dužini zastave. Širina grba zauzima 2/3 širine zastave. Uslovi i način upotrebe grba i zastave općine Zenica propisuju se posebnom odlukom Vijeća.
[uredi - уреди] Privreda
Grad Zenica je tradicionalno poznat industrijski centar, na prostorima ex Jugoslavije. U dosadašnjoj politici razvoja dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja gvožđa i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880. godine, a proizvodnja čelika 1892. godine.
U predratnom periodu (1990. godine) u Zenici pored ostalog proizvedeno je 1,4 miliona tona čelika i 924.000 tona uglja, 1.018.000 m2 tkanine, 158.000 HL Mlijeka, itd. Broj zaposlenih radnika iznosio je 53.419 od čega u društvenom sektoru 49.415 (privreda 42.965 i 6.450 u vanprivredi), a u privatnom sektoru 4004 zaposlena.Za dostizanje prijeratne proizvodnje posebno u crnoj metalurgiji i rudarstvu, neophodna su značajna finansijska sredstva, pa se u tom cilju vode pregovori sa nekim značajnim svjetskim kompanijama kako bi se u ovim oblastima pokrenuo i normalizovao proces proizvodnje.
Premda Zenica u ratnom periodu (1992-1995) nije pretrpjela ratna razaranja u onoj mjeri kao neka druga mjesta u Bosni i Hercegovini ipak se mora konstatovati da je rat ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika, velikom smanjenju proizvodnje i povratka naših proizvođača na međunarodno tržište.U najkraćem slika industrije Zenice po pojedinim industrijskim granama izgleda ovako: proizvodnja gvožđa i čelika koncentrisana je u "Željezari Zenica" , gdje je urađeno više studioznih materijala o ponovnom pokretanju kontinuirane proizvodnje i trenutno postoje realni izgledi da se obezbjede potrebna finansijska sredstva za puštanje u rad svih kapaciteta proizvodnja uglja jamskom i površinskom eksploatacijom vrši se u Rudnicima Zenica, koji su također, zbog nedostatka finansijskih sredstava suočeni sa nizom problema u postizanju poslieratnog obima proizvodnje, metaloprerađivačka industrija nije iskoristila raspoložive prednosti za intenzivniji razvoj, ali pored toga u okviru Željezare postoje veliki proizvodni kapaciteti, kovačnice, proizvodni kapaciteti betonskog čelika, građevinskih armatura, armaturnih mreža, kolskih osovina i čeličnih konstrukcija ("Metalno Zenica") itd. poljoprivrednu proizvodnju limitiraju prirodni faktori od kojih je najvažniji konfiguracija zemljišta (brdsko-planinsko područje) kao i usitnjenost poljoprivrednih parcela. Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduslove za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja kvalitetnog krompira sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i povrća. Izvan Zenice cijenjen je i tražen poznati ovčiji sir. u prehrambenoj industriji raspoloživi kapaciteti u cjelosti zadovoljavaju potrebe grada i šireg područja uz napomenu da u oblasti pekarstva najveći kapacitet ima "INPEK" Zenica, uz izražen prodor privatnog sektora u ovoj oblasti. Preradu mlijeka i mliječnih proizvoda vrši "Zenička industrija mlijeka" koja sirovine nabavlja sa užeg i sireg područja Zeniče i drugih okolnih mjesta. Proizvodnjom sokova bavi se privatno preduzeće "Best-proukt" Zenica i neke druge firme. u tekstilnoj industriji najznačajije su firme "KIMO" Zenica i pogon kombinata "BORAC" Travnik lociran u Zenici koji uglavnom rade "lohn" poslove za poznatog naručioca iz inostranstva. I u ovoj grani privrede privatno poduzetništvo čini prodor u posljeratnom periodu. grafička djelatnost zbog sve većih potreba bilježi stalan rast. Najznačajnije kapacitete i savremenu opremu ima "Dom štampe" Zenica, ali u isto vrijeme ovom djelatnošću bavi se više privatnih poduzetnika. Više od polovine površine općine pokriveno je šumom što niskim što visokim (278 km2), ali eksploataciju šumskog fonda najvećim dijelom vrše firme izvan Zenice ("Krivaja Zavidovići").
Ubrzani razvoj grada u prijeratnom periodu omogućio je razvoj građevinarstva (niskogradnja i visokogradnja), izvan potreba grada, tako da su građevinari dobar dio prihoda ostvarili na inostranom tržištu, gdje su se potvrdili kao solidni izvođači radova ("Izgradnja Invest", "Izgradnja-inžinjering", "Građenje", poslovna jedinica "GP BOSNA SARAJEVO" u Zenici i u posljednje vrijeme sve veči broj privatnih poduzetnika u ovoj oblasti. Trenutno je ova grana privrede suočena sa značajnim problemima zbog nedovoljne uposlenosti kapaciteta, kao i gubljenja ranijih tržišta u inostranstvu. Za očekivati je da će sa intenziviranjem obnove zemlje doći do poboljšanja stanja u ovoj oblasti.Zbog svog geografskog položaja Zenica je povezana željeznicom od Jadranskog mora sa svim značajnim centrima u Evropi, a cestovnim vezama i sa drugim gradovima.
U oblasti cestovnog prometa prevoz robe i putnika vrši nekoliko državnih i privatnih preduzeća od kojih su značajniji ("Zenicatrans" – prevoz putnika, "Zenicatrans"-teretni saobraćaj, "Rudniktrans", "Kipertrans", PP "Babić BISS Tours" i drugi). Premda je Zenica u prijeratnom periodu imala nekoliko renomiranih državnih preduzeća u oblasti trgovine ("RMK –promet", "Market komerc", "PROGRES", "Zmajevac" i druge) u poslije ratnom periodu trgovina je doživjela pravu ekspanziju zbog nedostatka vlastite proizvodnje. Iz tog razloga je nakon izbijanja rata otvoreno na stotine firmi u privatnom sektoru registrovanih za uvoz i izvoz sirovina, reprodukcionih materijala, rezervnih djelova, opreme i roba široke potrošnje među kojima su najznačajnije "Niagara", "Džananović", "Merkomerc", "Kalen", "Almy" i duge.U oblasti ugostiteljstva i turizma postoji značajna ponuda smještajnih kapaciteta ("Dom penzionera", hoteli "Metalurg", "Internacional" i "Dom rudara", kao veliki broj ugostiteljskih objekata sa raznovrsnom ponudom jela i pića, kao i domaćih specijaliteta. Najveći broj ugostiteljskih objekata je u privatnoj svojini.
Komunalnom djelatnošću bave se državne firme "Komrad", "Grijanje", "Vodovod i kanalizacija", "Tržnica", ali će se sa procesom privatizacije i u ovoj oblasti osjetiti značajne promjene.
U oblasti zanatstva egzistira i nekoliko državnih i znatno veći broj privatnih firmi koje građanima nude široku lepezu usluga. U oblasti zanatstva najveće firme su "Zening", "Unirad", "Frizer", "Autoremont", "Sloga", "Polet", "Ghetaldus" i veliki broj privatnih poduzetnika.Iz tog razloga se u skladu sa odredbama Dejtonskog sporazuma u osnovi mjenja društveno-ekonomski sistem po uzoru na razvijene zemlje Zapada.
Sama promjena vlasništva koja je u toku treba da osigura efikasnije privređivanje, kao i da omogući revitalizaciju i prestruktuiranje privrede. Za to postoji zakonski okvir (Zakon o privatizaciji preduzeća i banaka, Zakon o početnom bilansu, Zakon o spoljno-trgovinskom poslovanju), kao i niz drugih zakona koji regulišu ovu oblast čije je osvajanje okončano ili su u proceduri donošenja.
Zato je realno očekivati da će Zenica ubuduće biti vrlo interesantna stranim ulagačima zbog izgrađenih proizvodnih kapaciteta, infrastrukture kadrova, kao i definisane strategije razvoja u sljedećem periodu. Osnovna koncepcija prestruktuiranja i razvoja privrede Zenice postavljena je u više pravaca i oblasti sa ciljem da se iskoriste svi raspoloživi resursi, da se radikalno izmjeni postojeća monostruktura u privredi sa potpuno novim savremenim pristupom razvoju proizvodnje i usluga, kombinujući pozitivna svjetska iskustva u profitabilnoj industrijskoj i poljoprivrednoj proizvodnji sa implementiranjem naprednih tehnologija. Postojeća preduzeća u Zenici predstavljaće jednim djelom osnovu za nastajanje malih i srednjih preduzeća. To treba da rezultira izdvajanjem svih proizvodnih linija i kapaciteta za koja se preduzeća u okviru svoje djelatnosti ne mogu obezbjediti optimizaciju tehnoloških i ekonomskih parametara.
Tako bi se izvršilo oblikovanje i organizovanje u nova mala i srednja preduzeća. Za budući razvoj od posebnog je značaja postojanje i drugih resursa i mogućnosti u postojećim preduzećima: raspoloživa infrastruktura, lokacije, proizvodne hale koje se oslobađaju gašenjem nekih proizvodnih kapaciteta, osvojene tehnologije i stečena znanja u proizvodnji. Na osnovu toga postoje realne mogućnosti da se izgrade novi kapaciteti za proizvodnju već osvojenog asortimana proizvoda koji su u ranijem periodu, više iz političkih razloga, građeni u drugim djelovima bivše Jugoslavije.
Za odlučnije prevazilaženje veoma izraženog problema privredne strukture u općini Zenica neophodno je da se, u određenim djelatnostima na bazi zajedničkih ulaganja sa partnerima iz prijateljskih zemalja, izgrade tvornice koje bi po karakteru svoje proizvodnje bili generatori razvoja. To se odnosi na proizvodnju onih proizvoda koji u sebi uključuju veliki broj komponenata. U daljem procesu jedan dio komponenti koje ulaze u sastav glavnog proizvoda mogla bi se proizvoditi u malim firmama, na osnovu privatnih poduzetničkih inicijativa, kao u kooperaciji sa kućnim, porodičnim radom.
[uredi - уреди] Obrazovanje
U Zenici radi 19 osnovnih i 12 srednjih škola. Između ostalih tu je osnovna muzička škola, osnovna specijalna školu, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.
U gradu djeluje 10, dok ostale osnovne škole, od kojih neke imaju i područne - četverorazredne ili osmorazredne škole, rade na prigradskom i seoskom području. U svim školama djeluju i brojne sekcije, neke škole izdaju i skolske listove,a izdato je i nekoliko zbirki dječije poezije. Škole, od kojih neke imaju i područne - četverorazredne ili osmorazredne škole, rade na prigradskom i seoskom području. U svim školama djeluju i brojne sekcije, neke škole izdaju i skolske listove,a izdato je i nekoliko zbirki dječije poezije. Zenica je odnedavno univerzitetski grad. U Zenici djeluju i Univerzitet sa 6 fakulteta (mašinski, metalurški, pedagoški, zdravstveni, ekonomski i pravni) i Islamskom pedagoškom akademijom.
[uredi - уреди] Heraldika
[uredi - уреди] Zanimljivosti
[uredi - уреди] Sportski timovi
Zenica ima izuzetnu bazu za razvoj sporta i masovne fizicke kulture. Zenicki sportisti i sportski radnici ostvarili su niz zapazenih rezultata, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na medunarodnoj sportskoj sceni. Nogometni klub "Celik" trostruki je osvajac nekadasnjeg Srednjoevropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, tri puta su nogometasi "Celika" bili drzavni prvaci, a u dva navrata osvajaci kupa. Znacajne rezultate ostvarili su i ragbisti "Celika", koji su bili osmostruki prvaci bivse Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a "Celik" je i dvostruki prvak BiH. Od 1992.godine, zvanicnog priznanja BiH u UN-u, zapazene medunarodne rezultate ostvarili su teniserka Mervana Jugic, skakac uvis Elvir Krehmic, strijelac Sejla Kurtagic, karatista Arnel Kalusic...
U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposleno 35 profesionalaca, a uz njih angazovano jos 186 amaterskih radnika u sportu. Najveci broj aktivnih clanova imaju nogometni klubovi. U 8 klubova ukljuceno je 1375 aktivista. Velik broj aktivnih clanova ima i u planinarskim organizacijama (5 klubova 630 clanova). Po tri kluba registrovana su u kosarci, ragbiju, sahu i invalidskom sportu, a po 2 u boksu, tenisu, odbojci, rukometu i karateu. Zenica je i jedini BH grad u kojem djeluje Klub ekstremnih sportova (Scorpio), sa tezistem na alpinizmu i sportskom penjanju.
Aeroklub Zenica Čičak Faik 061/152-898
Asocijacija radioamatera
Asocijacija radio amatera radio klub "Zenica" Sejad Sejmen 032/412-454
Atletski klub “ZENICA” Fahrudin Zrnić 418-694 410-440
Biciklistički klub “ZENICA-METALNO” Kemal Starčević 412-412
Bokserski klub “ČELIK” Husein Hinović 405-740
Bokserski klub “JUNIOR” Enes Fišek
Invalidski odbojkaški klub “BOSNA” Kasim Alić 405-322 401-540
Judo klub “POLICAJAC” Ahmed Beba 219-031
Karate klub “HASEN-DO” Semir Hamzić 401-325
Karate klub “ZENICA-MLADOST” Mirza Kovač 417-727
Košarkaški invalidski klub “BOSNA” Nihad Delahmet 282-028 410-371
Klub borilačkih vještina “ISAK” Bahrudin Kokić 415-165
Klub ekstremnih sportova SCORPIO Edin Durmo 410-417
Košarkaški klub “ČELIK” (žene) Nermin Selmanović 401-106 401-718
Košarkaški klub “ZENICA-ČELIK”
direktor: Fikret Hačimić predsjednik UO: Džafer Dautbegović sekretar: Zlatan Hadžiosmanović administrator: Merima Beba Tel/Fax: 443-100 Tel: 443-101 e-mail: info@kkcelik.com http://www.kkcelik.com
Košarkaški klub “ŽELJEZARA-ZENICA” (žene) Ibrahim Mehmedić 406-403 419-445
Klub sjedeće odbojke “ZENICA 92” Abdulah Ajnadžić 412-156
Malonogomentni klub “DRUGARI” Himzo Halać 403-393
Nogometni klub “BORAC” (Tetovo) Ibrahim Šišić Asim Hrnjić 403-181
Nogometni klub “IRIS” (žene) Larisa Ducić 482-541 488-036
Nogometni klub "ČELIK"
Nogometni klub “NEMILA” Zijad Suljić 672-438 672-689
Nogometni klub “ZENICA 97” 286-992
Nogometni klub “ZLATNI LJILJAN” Ferhat Šehić 281-313
Nogometni klub “ŽELJEZNIČAR” Ramiz Salić 401-771 406-043
Odbojkaški klub “ZENICA” Mustafa Uzunović 415-274
Plivački klub “ŽELJEZARA” Jasmin Kurtagić 287-176 419-441
Plesni klub " LATINO" Ado Bajramović, sekretar Haris Imamović, koreograf 061 783313
Ragbi klub “ČELIK” Emir Salčinović
Ragbi klub “RUDAR” Senad Bajramović Enes Begičević
Ragbi klub “ZENICA 72" Đulaga Hamzić Šefik Kafedžić
Rukometni klub “ČELIK” Mehmed Begovac
Smučarski klub “ZENICA" Fahrudin Granić 417-270
Stonoteniski klub “MLADOST” Mustafa Dizadarević 418-304
Stonoteniski klub “ŽELJEZARA” Mirat Aličić 282-708
Streljački klub “ZENICA” Bakir Škaljo 404-581
Šahovski klub “ČELIK” Fedžad Alić
Šahovski klub “PREPOROD” Osman Devedžić 412-720
Teniski klub “ČELIK” Milenko Rimac 412-027
[uredi - уреди] Poznati Zeničani
Privrednici
- Stanko Tomić, privrednik, prijatno generalni direktor Željezare Zeneca
Naučnici
- Amer Smailbegović, geofizikčar i zaposlenih NASA-e
- Kemal Kapetanović, naučnik (in memorandum)
- Fikret Ibrahimpašić, muzeolog
- Semir Osmanagić, arheolog
Književnici
- Kemal Mahmutefendić, pisac
- Selim Arnaut, pjesnik i kolumnista sedmičnjaka "Ljiljan"
- Džemaludin Alić, pisac
Novinari
- Josip Dujmović, novinar, publicista i osnivač nagrade Davorin
- Selvedin Avdić, novinar i publicista
- Vlastimir Jović, novinar
- Zehrudin Isaković, novinar i režiser, direktor Fine
Umjetnici
Glumci, Režiseri, Pozorišni i filmski radnici
- Danis Tanović, filmski režiser, dobitnik Oskara
- Haris Burina, filmski i pozorišni glumac
- Radovan Marušić, pozorišni scenograf i književnik
- Žarko Mijatović, filmski i pozorišni glumac
- Tarik Filipović, glumac i TV voditelj
- Dinko Tucaković, filmski direktor, Direktor Jugoslovenskog filmskog Arhiva (Srbija)
- Jasna Ornela Bery, filmska glumica
Muzičari
- Milenko Karović, dirigent, prvi čovjek Omladinskog hora u Zenici
- Sandra Bagarić, sopranistica i TV voditelj
- Dajana Akrapović, violist, The Emerald String Quartet
- Edin Karamazov, muzičar međunarodnog karaktera, majstor lutnje
- Enes Bajramović - gitarista i kompozitor, Cod, Ambasadori
- Aljoša Buha, muzičar, basista, Crvena jabuka, Kongres (in memorandum)
- Darko Jelčić, muzičar, bubnjar, Crvena jabuka
- Dženan Hodžić, alias Dr. Zo - reper
Slikari
- Ljubo Perčinlić, slikar
- Alija Kulenović, slikar i profesor atomske fizike
- Rizah Kulenović slikar, superintendant muzea Leonardo da Vinci u Karlskroni (Švedska)
- Zoran Džapo, slikar, profesor na Academy of Art u Zagrebu (Hrvatska)
- Tomislav Perazić, slikar
Sportisti
Košarkaši
- Emir Mutapčić, bivši košarkaš i košarkaški trener
- Zoran Savić, bivši košarkaš, generalni menadžer Barselone (Španija)
- Mensur Bajramović, košarkaški trener i selektor BiH reprezentacije
- Dževad Alihodžić, košarkaš
- Kenan Bajramović, košarkaš
- Emir Preldžić, košarkaš
Nogometaši
- Alojz Renić, bivši nogometaš i nogometni trener
- Elvir Bolić, nogometaš
- Mladen Krstajić, nogometaš, Schalke04 (Njemačka)
- Bruno Akrapović, nogometaš
- Mirsad Hibić, nogometaš
- Aldin Džidić, nogometaš
- Sandro Bloudek, nogometaš
Skijaši
- Otto Lang, skijaška legenda i filmski producent (SAD) (in memorandum)
Vaterpolisti
- Zoran Janković, vaterpolista, zlatna medalja XIX Olimpijada - Mexiko City 1968
Judisti
- Sensei Nihad Mehmedović, judista, trener, crni pojas 3. dan (Kanada)
Sportski radnici
- Jozo Mandić, nogometni sudija
[uredi - уреди] Razne teme
[uredi - уреди] Zenička naselja
Grad Zenicu sačinjavaju sljedeća naselja - urbane cjeline:
Lašva, Janjići, Drivuša, Gornje raspotočje, Dolača, Raspotočje, Krč, Gornja Zenica, Popova bašta, Vardište, Gornja broda, Donja broda, Rujev do, Lokvine, Čajdraš, Stranjani, Gornja gračanica, Tetovo, Gradišće, Briznik, Podbrežje, Brist, Vardište, Vranduk, Donja Gračanica, Jelina, Topčić polje, Nemila, Orahovica, Šerići, Bistričak, Banlozi, Obranovci, Kozarci, Pridražići, Donja Vraca, Koprivna, Varošište, Gornja Vraca, Vražale, Dobriljeno, Janjac, Osojnica, Jastrebac, Kolići, Smajići, Pehare, Kanal, Pojske, Gornje crkvice, Crkvice, Staro radakovo (Babina Rijeka), Hamida, Babino, Puhovac, Seoci, Ričice, Klopče, Novo radakovo, Gornje klopče, Perin Han, Tišina, Mošćanica, Putovići, Lukovo polje, Bilimišće, Odmut, Jalija, Sejmen, Londža, Centar sa Starom čaršijom i Kineskim zidom, Pišće, Kanare, Nova Zenica, Bilino polje, Carina, Blatuša, Pečuj, Kamberovića polje
[uredi - уреди] Vanjski linkovi
Zvanična stranica općine Zenica
