Orašje
From Wikipedia
- Za ostala značenja v. Orašje (razvrstavanje).
|
||
 |
||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Kanton/županija | Posavski | |
| Sjedište | Orašje | |
| Načelnik | Đuro Topić
površina = |
|
| Površina | {{{površina}}} km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
28.367 (1991.) /km² |
|
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Most Županja-Orašje preko Save spaja BiH sa Hrvatskom. Gradnja mosta je završena 1998. godine. Prijašnji most na identičnoj lokaciji je bio srušen od strane Hrvatske vojske u 1991. godini. U međuvremenu, riječna skela je bila jedini način prelaska s desne na lijevu stranu Save, odnosno iz BiH u Hrvatsku i obrnuto.
U 1995. godini pripadnici Vojske Sjedinjenih Država (US Army) grade pontonski most s ciljem prevoženja osoblja i opreme preko Save do baze u Tuzli.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Zemljopis
Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca Bosanskog Šamca) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja.
Grad se neslužbeno dijeli na 2 "mahale": Užička i Šabačka. A isto tako na 6 dijelova: Čaršija, Plac, Lamele-Džamijska bašča, Vrtovi , Novo naselje i Vikend naselje.
Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri suvremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini na kojem je najveći uvoz roba.
Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.
[uredi - уреди] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.201 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja.
Nacionalni sastav:
- Hrvati - 21.234 (75,29%)
- Srbi - 4.219 (14,96%)
- Muslimani - Bošnjaci - 1.900 (6,73%)
- Jugoslaveni - 606 (2,14%)
- ostali - 242 (0,88%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 25.740
- Hrvati - 19.354 (75,19%)
- Srbi - 4.266 (16,57%)
- Muslimani - 1.867 (7,25%)
- Jugoslaveni - 131 (0,50%)
- ostali - 122 (0,49%)
Naseljena mjesta su:
Bok, Bukova Greda, Čović Polje, Donja Mahala, Donji Žabar, Jenjić, Kopanice, Kostrc, Lepnica, Lončari, Matići, Orašje, Oštra Luka, Tolisa, Ugljara i Vidovice.
Grad je 1991. brojao oko 3.400 stanovnika. Po današnjim procjenama, Hrvati čine 88% broja stanovnika općine, a Bošnjaci 12%. U samom gradu, gdje 99% Bošnjaka živi, omjer je 75% Bošnjaka, 20% Hrvata.
[uredi - уреди] Uprava
[uredi - уреди] Historija
Orašje je nastalo u periodu četvrtog genocida nad muslimanima koji se događa između 1830. i 1867. godine, kao posljedica Hattiserifa iz 1830. i njegova aneksa iz 1833. godine, kojima je Srbija stekla status vazalne autonomne kneževine unutar Osmanskog carstva, ali i mogućnost da protjera muslimane iz Užica, Šapca, Sokola i Beograda, što je i učinjeno od 1862. do 1867. godine. Sve prognane muslimane Porta naseljavaju u Bosnu i za njih se podižu dva nova naselja - Gornju i Donju Aziziju, odnosno Bosanski Šamac i Orašje.
Orašje je jedna od nekoliko enklava Bosanske Posavine koje su za vrijeme rata u BiH ostale pod hrvatskim nadzorom. Završetkom rata je pripala Federaciji BiH, iako je dio predratne općine pripao Republici Srpskoj i čini novu općinu Donji Žabar.
[uredi - уреди] Gospodarstvo
Općina Orašje je jedna od BiH općina koje su tijekom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinanciranja s USAID-m i njenim podizvođačima , u prvom redu PADCO-m , između ostalih projekata i Projekt Šalter sale "Sve na jednom mjestu".
Poznatije tvrtke :
- Mehanika d.d. Orašje (metaloprerađivačka djelatnost)
- Bosanac d.d. Orašje (proizvodnja i prerada duhana)
- Posavina Koka d.o.o. Orašje (poduzeće za velikoprodaju jaja)
- Mix d.o.o. Orašje (proizvodnja stočne hrane)
- Notturno d.o.o. Orašje (trgovina i glavni distributer BiH za Tuborg i Calsberg piva)
- Dinoza d.o.o.Orašje (prerađivanje i obrada kože)
- Rox d.o.o.Orašje (trgovina)
- Maroš d.o.o. Ugljara (građevinska tvrtka)
- Baotić d.o.o. Kostrč (završni radovi u građevinarstvu)
[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti
- Azizija je naziv za orašku džamiju u središtu grada. Poznata je po tome što se jedna od rijetkih džamija koja sadrži bocu s dlakom poslanika Muhammeda. Jednom godišnje, nakon klanjanja posebnog namaza tijekom Ramazana, boca se vadi i odmotavaju se mnogobrojne maramice koje ju čuvaju i štite da bi se istom dotaklo čelo i brada prisutnih džematlija, koji stvore krug oko nje.
- U parku se nalazi spomenik poginulim partizanima iz 2. svjetkog rata i novoizgrađeni spomenik poginulim braniteljima iz rata 1992-1995. godine.
- U 14. ulici se nalazi oraška katolička crkva Blaženog Alojzija Stepinca.
[uredi - уреди] Obrazovanje
- Osnovna škola "Orašje" - ~600 učenika, ~30 nastavnika
- Srednjoškolski centar "Fra Martin Nedić" - ~1100 učenika, ~35 nastavnika
- Vrtić "Pčelica"
[uredi - уреди] Kultura
Dani općine Orašje se održavaju krajem listopada svake godine. Godine 2005. godine, od 19. do 24. listopada, u gradu i okolnim mjestima program uključuje izložbe, predstave, nogometne turnire, folklor i mnoge druge aktivnosti.
U Orašju se održava godišnja međunarodna motorijada "Internacionalni susret motorista" u organizaciji Moto kluba Posavac iz Orašja.To je prva, od mnogobrojnih motorijada koje se organiziraju na području bivše Jugoslavije.Počinje uvijek prvi vikend oko 1. svibnja i traje tri dana, gdje je organiziran sportsko-takmičarski program, a tako i defilei motora gdje u defileu zna biti i do 1000 motora koji organizirano prolazi područjem općine Orašje. U to vrijeme Orašje posjeti veliki broj turista iz svih okolnih zemalja bivše Jugoslavije, a tako i iz Austrije,Njemačke, Italije,Švicarske.
Dani hrvatskog filma je kulturna manifestacija, koja traje 10 dana u Orašju i kao što ime kaže u Orašju se premijerno prikazuju hrvatski filmovi proizvedeni u toj tekućoj godini, prije festivala u Puli, tako da je Orašje u te dane kao mini Hollywood, pošto veliki broj hrvatskih glumaca dođu u Orašje a glavni među njima je i Ivo Gregurević koji je rođen u Donjoj Mahali i koji izrazito voli ovo podneblje.
[uredi - уреди] Zanimljivosti
- U gradu su Županijska bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" s ukupno oko 150 zaposlenih.
- Grad i općina nemaju vlastitu televizijsku stanicu ali u sklopu JS RTV BiH radi TV studio Orašje. "Radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine.
- Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri suvremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini.
- U gradu se također nalazi veliki broj ugostiteljskih objekata u čemu su najpoznatije oraške ćevabdžinice, koje svakodnevno posjećuju kako građani općine Orašje tako i veliki broj građana Republike Hrvatske,tako da se ćevabdžinice smatraju i kulinarskim turizmom grada Orašja.
[uredi - уреди] Sport
- HNK Orašje (Premier Liga)
- NK Hajduk (Orašje)
[uredi - уреди] Zdravstvo
U gradu su Županijska bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" s ukupno oko 150 zaposlenih. U bolnici postoje sljedeće usluge: pedijatrika, genekologija, odjel za zaštitu zdravlja zaposlenih osoba, higijenska epidemiologija, hitna pomoć, zubarstvo, mikrobiologija i biokemija. U Domu zdravlja nalaze se neuropsihijatrija, ginekologija, pedijatrika, interna medicina, oftalmologija, psihologija i zubarstvo. Donacijom Republike Hrvatske 2004. godine počela se izgrađivati nova bolnica.
[uredi - уреди] Mediji
- "Hrvatski radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine.
- "TV Studio Orašje JS RTV BiH" studio televizije BiH.
