Lukavac
From Wikipedia
- Za ostala značenja v. Lukavac (razvrstavanje).
|
||
| [[image:{{{karta}}}|163px]] | ||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Kanton/županija | Tuzlanski | |
| Sjedište | Lukavac | |
| Načelnik | Dževad Mujkić | |
| Površina | 352,66 km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
56 380 159.87/km² |
|
Lukavac je gradić i općina u Bosni i Hercegovini. Administrativno pripada Tuzlanskom kantonu Federacije BiH.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Geografija
Gradić Lukavacnalazi se u srednjem toku rijeke Spreče, a na pruzi Tuzla-Doboj.
Prosječna nadmorska visina je 186 metara, površina 320 km². Na području ove općine je 1991. godine živjelo 56.830 stanovnika,od toga 66,7% Bošnjaci,21,6% Srbi,3,8% Hrvati i 6% ostali. Općina Lukavac je smještena na 44° 33' sjeverne geografske širine i 18° 31' istočne geografske širine. Leži u sjevernom umjerenom geografskom pojasu sa umjerenom kontinentalnom klimom.
Općina Lukavac ne oskudijeva u prirodnim ljepotama. Postoje mnoga mjesta za odmor i rekreaciju, neka s netaknutim dijelom prirode, a neka specijalno uređena i dizajnirana za tu svrhu. Najvažniji dio turističke ponude Lukavca vezan je za akumulacijsko jezero Modrac i turističko-ugostiteljske kapacitete na jezeru. Jezero Modrac ima površinu od 17 km2 od čega je 1000 m lijepo urađene obale s izgrađenim objektima za odmor i rekreaciju: plaže, tuševi, restorani, koncertna arena i dr. Ljubiteljima prirode se nadomak Lukavca, pored Modraca nude i izletišta Vijenac s planinskim jezerom, Svatovac s planinarskom kućom, Bistaračko jezero (udaljeno 1 kilometar od centra grada Lukavca), te više lokacija na rijekama Spreča (Palučak, Batare) i Turija (Soko, Čagalo).
[uredi - уреди] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Lukavac imala je 56.830 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja.
Nacionalni sastav:
- Muslimani - 37.886 (66,66%)
- Srbi - 12.281 (21,61%)
- Hrvati - 2.132 (3,75%)
- "Jugoslaveni" - 3.384 (5,95%)
- ostali - 1.147 (2,03%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 51.781
- Muslimani - 34.010 (65,68%)
- Srbi - 13.526 (26,12%)
- Hrvati - 3.111 (6,00%)
- "Jugoslaveni" - 613 (1,18%)
- ostali - 521 (1,02%)
Naseljena mjesta su:
Babice Donje, Babice Gornje, Berkovica, Bikodže, Bistarac Donji, Bistarac Gornji, Bokavići, Borice, Brijesnica Donja, Brijesnica Gornja, Caparde, Cerik, Crveno Brdo, Devetak, Dobošnica, Gnojnica, Huskići, Jaruške Donje, Jaruške Gornje, Kalajevo, Komari, Krtova, Kruševica, Lukavac, Lukavac Gornji, Mičijevići, Milino Selo, Modrac, Orahovica, Poljice, Prline, Prokosovići, Puračić, Smoluća Donja, Smoluća Gornja, Semići, Sižje, Stupari, Šikulje, Tabaci, Tumare, Turija, Vasiljevci i Vijenac.
[uredi - уреди] Uprava
[uredi - уреди] Historija
Pronađeni ostaci kultura iz brončanog doba na brdu Gradina kod Ozrena ukazuju da je područje ove općine bilo naseljeno još u prapovijesti.
Arheološki nalazi iz bakrenog doba u naselju Bokavići, koje se pod istim imenom spominje još 1512. godine, pokazuju da su ljudi iz ovog dijela BiH nalazili pogodne uslove za podmirivanje svojih životnih potreba još u staro doba, prije naše ere. U popisima početkom 16. stoljeća. evidentirana je većina sadašnjih naselja lukavačke općine: Gornji i Donji Lukavac, Bokavići, Modrac, Srednja i Donja Smoluća, Puračić, Turija, Devetak, Dobošnica, Gnojnica, Kruševica itd. Ime Lukavac, koje se susreće i u drugim krajevima naše zemlje, spominje se u pisanim dokumentima 1528. godine kao Gornji i Donji Lukavac, a u popisu stanovništva iz 1885. godine spominje se kao Lukavac turski i Lukavac srpski. U jednoj turskoj ispravi iz 1644. godine spominje se neki Paša Lukavac što mnogi uzimaju kao temelj za ime Lukavac, jer o imenu Lukavac postoji nekoliko verzija.
Jedna od njih je sljedeća: Prema jednoj staroj priči, nekad u prošlosti, negdje u starom Lukavcu, postojalo je mjesto gdje su ljudi-prolaznici morali plaćati maltarinu (neku vrstu carine). Maltadžija, čovjek koji "nije davao mira" prolaznicima, bio je poznat po svojoj lukavosti, jer je naplate vršio od nekih i dva puta, a i onemogućavao je da se ide zaobilaznim putevima, pa su ga ljudi zbog te njegove "revnosti" u poslu, zvali "Lukavcem". Nasuprot ovoj tezi, prihvatljivija je teorija da je Lukavac dobio ime od toponima luka, tj. niska ravnica u okuci rijeke. Međutim, nastanak i razvoj grada Lukavca uslovljen je nastankom tvornice sode. Lukavac se od male tvorničke kolonije razvio u industrijsko naselje po svim zahtjevima urbane i komunalne tehnike, higijene i hortikulture. Prvo oslobođenje Lukavca 30.9. 1943. godine, odnosno drugo konačno oslobođenje Lukavca 13.9. 1944. godine, Lukavac je dočekao sa 159 obiteljskih stanova, podijeljenih, kao što je rečeno, u tri zasebna građevinska rejona. Kasnijom rekonstrukcijom stambenih zgrada, se brojno stanje stanova povećalo i zajedno s do tada novoizgrađenim 1958. godine iznosilo 269 stanova. Danas Lukavac broji 15 000 stanovnika.
[uredi - уреди] Privreda
Općina Lukavac je jedna od najznačajnijih točaka na industrijskoj, rudarskoj i turističkoj karti Bosne i Hercegovine. Intenzivan razvoj počinje nakon prvih ratnih godina Drugog svjetskog rata. Nakon toga općina se ubrzano razvija što dovodi i do razvoja proizvodnje, trgovine, sporta i kulture, kao i do organiziranja ljudi u razne organizacije.
[uredi - уреди] Slavni ljudi
[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti
[uredi - уреди] Obrazovanje
[uredi - уреди] Kultura
[uredi - уреди] Sport
Judo - Judo Klub "Gard" Lukavac
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
- [http://www.lukavac.ba www.lukavac.ba - Službena stranica Općine Lukavac
- www.teen.co.ba - Web magazin za mlade iz Lukavca
- www.Lukavac.co.ba
- www.Lukavacdanas.info
- mitglied.lycos.de/lukavac/- Mjesto gdje se okupljaju stari lukavčani i dijaspora
- Judo Klub "Gard" Lukavac
Kategorija:Gradovi u BiH Kategorija:Općine u BiH
